Marcos 9

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ha' Jesús qa yit'ijji'ju' iye: —Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, na'l enewe' uja'x hane'e'in mente' naxju' qa' ni'wen hatse' na' tenek'enheiji' na' Dios qu' nanamijju' na' qi ƚet'unha'x.—
1 Dizia-lhes ainda:
2 Qa in hats ewi'ƚ tatsai (6) ke' neƚutsik'i, ha' Jesús qa t'eku'mi' ha' Pedro qa ha' Jacobo (Santiago) qa ha' Juan iye, qa yeka'xfik'i, uja'xƚi'iƚkii, qa ikiipha'm hakha' toxpha'm ke' ewi'ƚ utek, ma' qa hik hakha'a' qa we'nethinets in tujtseika' ƚunye'j ha' Jesús.
2 Seis dias depois, Jesus tomou consigo Pedro, Tiago e João e os levou, em particular, a sós, a um alto monte. E Jesus foi transfigurado diante deles.
3 He' ƚeqhinatai qa pakha' ƚunyejei qa tujji'ha, foo'ija, nite' hik ƚunye'j ha'ne sehe' epji' na'aj wempuli'jtax penyilo qu' fo'yi'ija.
3 As suas roupas se tornaram resplandecentes, de um branco muito intenso, como nenhum lavandeiro no mundo as poderia alvejar.
4 Ma' qa laxaji' ka' Elías qa ka' Moisés iye, tafaakate'yi'ƚju' ha' Jesús.
4 E lhes apareceu Elias com Moisés, e estavam falando com Jesus.
5 Ma' qa ha' Pedro qa nijaqhitijju' in tafaakateiju', qa yit'ijets ha' Jesús: —Maestro hayits qa ƚe'wis in ju'uni' hane'e'in. Haqsiiƚijkii wetshetk'ewi'ƚe' wititsil ƚelitse', ewi'ƚ pe'qu' akha'yi'ij qa ewi'ƚ pe'qu' ƚakha'yi'ijek na' Moisés qa' pekhepe' iye qa' ƚakha'yi'ijek na' Elías.—
5 Então Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Mestre, bom é estarmos aqui. Façamos três tendas: uma para o senhor, outra para Moisés e outra para Elias.
6 Qe ha' Pedro nite' nikfe'lets pa'qu' ni'ttaxij, qe qi in nijiwei qa hekhewe' iye Jacobo (Santiago) qa ha' Juan iye.
6 Pois não sabia o que dizer, por estarem eles apavorados.
7 Ma' qa namju' ke' ewi'ƚ wasi' qa ts'iƚijipji', qa pa' ewi'ƚ wit'ax nokes ji'teje'm ke' wasi', qa yit'ij: —Hane'en hik ha'ne ya's qi in hisu'un, ek'eni'ƚetsha hane'en.—
7 A seguir, veio uma nuvem que os envolveu; e dela veio uma voz que dizia: — Este é o meu Filho amado; escutem o que ele diz!
8 Qa aje'eƚ pekhel yejeƚtaxijji'kii hekhewe'en, qa hatsƚe ham yi'wene', qe hats ewi'ƚƚe iye ha' Jesús in yi'wen.
8 E, de repente, olhando ao redor, não viram mais ninguém com eles, a não ser Jesus.
9 Qa in hats tepilik'uiju'kii iye ke' utek, qa yiyaji'ijetskii qu' hasu'uj nenfeli'm pe'ye' kekhewe' yi'wen, ipƚu'ui qu' iƚa'xe'tax iye ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
9 Ao descerem do monte, Jesus lhes ordenou que não divulgassem as coisas que tinham visto, até o dia em que o Filho do Homem ressuscitasse dentre os mortos.
10 Ma' qa hekhewe'en qa yaqsi'j aka' wenit'ijets qa nite' nifel, qa nite'ƚe nikfe'lik'i qa watfaakanijju' pa'n ikji'ha in yit'ijets qu' iƚa'xe' iye qu' hats nawa'mtax.
10 Eles guardaram a recomendação, perguntando uns aos outros o que seria esse ressuscitar dentre os mortos.
11 Hekhewe'en qa nifaakan ha' Jesús: —¿Inhats'ek nekhewe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei in yit'ijets tit nonjo qu' nanam pa' Elías?—
11 Então perguntaram a Jesus: — Por que os escribas dizem ser necessário que Elias venha primeiro?
12 Ha' Jesús qa yeku'ƚ: —Yijaa'ija pa' Elías qu' nanam, qa' hikpa' week naqsi'jju' ekewe' wekwek. ¿Qa inhats'ekek kekhewe' we'nika'ajji' in yit'ijets ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' qi pa'qu' naats'e'ej qa qu' netutenhetii iye?
12 Jesus respondeu:
13 Qa yakha'ƚe qa hit'iƚij ewets ka' Elias'ik'i in hats namtax, qa ƚeqfenyejeyij kakha' yisu'un qu' ƚeqfenyejeyi'ij, in ƚ'anye'jek kakha' we'nika'ajji' t'ejuyets kakha'an.—
13 Eu, porém, lhes digo que Elias já veio, e fizeram com ele tudo o que quiseram, como está escrito a respeito dele.
14 Ma' qa in hats wapilii iye hakha' i'ni' hekhewep ƚ'ijatshenhei, qa yi'wen in k'ooyijji' in yeqewuk'un hekhewe' olots jukhew qa efuts iye, qa hekhewe' iye uja'x he' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei in qi in iyeti'ƚju'.
14 Quando eles se aproximaram dos outros discípulos, viram numerosa multidão ao redor deles e os escribas discutindo com eles.
15 Qa aje'eƚ, hekhewe' olots in yi'weniju'ƚ ha' Jesús, qa yitjuƚaxijpha'mkii, ma' qa wekuma'xiju'ƚkii qa wetfeli'mkii.
15 E logo toda a multidão, ao ver Jesus, ficou surpresa e, correndo até ele, o saudava.
16 Ha' Jesús qa nifaakanji'ju' hekhewe'en, qa yit'ijji'ju': —¿Ƚekpa' ƚ'afaakateyiƚijju' enewe'en?—
16 Então Jesus perguntou:
17 Qa ewi'ƚ hakha' i'nji'teje'm he' olots qa inku'ƚ, qa yit'ij: —Maestro, henka'xtax ei hakha' ya's i'nji' pa' ewi'ƚ ham ƚe'lijeye' espíritu uƚ'ax qa yihaminhetji'ij ƚe'lijei.
17 E um, do meio da multidão, respondeu: — Mestre, eu trouxe até o senhor o meu filho, que está possuído de um espírito mudo;
18 Week qa nekji'jets qa yawitjiji'ij, ma' qa nijeleji'ijetsju' sehe', qa jewf'uji'ijje'm ƚeji', qa txhak'ak'akji'ij iye ƚek'unhetii, qa t'unji'ij je'm iye qa tiiniji'ijpha'm. Hats k'iyintaxijets ene' ijatshenhei qu' nukinik'uifik'i, qa nite'ƚe yamit.—
18 e este, sempre que se apossa dele, lança-o por terra, e ele espuma, range os dentes e vai definhando. Pedi aos seus discípulos que o expulsassem, mas eles não puderam.
19 Qa yeku'ƚ ha' Jesús qa yit'ij: —¡Peyijaat'ij enewe' hane'ej ƚahats'ij inqeku'! ¿Pa'n ƚahats'ij qu' mexe ha'ni'ƚ etji'teje'm? ¿Pa'n ƚahats'ij qu' mexe ye'weju'ƚi'iƚ eju'ƚ in menjiit ƚ'inqeku'uƚ? ¡Enka'x met hane'e'in!—
19 Então Jesus exclamou:
20 Ma' qa tetka'xets. Qa pa' espíritu uƚ'ax in yi'wen ha' Jesús, qa aje'eƚ t'unik'i in yitsalalinhetkii ha' jutjana'x ƚa's, hakha'an qa namiji'ju' sehe', qa petetpetetijkii ma' qa nekfik'i ke' ƚaq'astalii qa jewf'uje'm ha' ƚeji'.
20 E eles o trouxeram. Quando ele viu Jesus, o espírito imediatamente agitou o menino com violência, e, caindo ele por terra, revolvia-se espumando.
21 Ma' qa ha' Jesús qa nifaakan ha' ƚatata: —¿Pa'n ipƚu'uk'i pa'aj in ƚunye'j aka'an?— Qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —In mexee'ija.
21 Jesus perguntou ao pai do menino: O pai respondeu: — Desde a infância;
22 Qa hats olotsij in yiwu'mji'ijtaxji'ju' na'aj fe't qa na'aj iweli' iye qe wo'taxii qu' naq'alij. Qa qu' eke'ye' qu' aqsiijkii pe'ye', enq'eleti'ƚyij iye wat'ij qa' etsi'feni'ƚ wat'ij.—
22 e muitas vezes o tem lançado no fogo e na água, para o matar. Mas, se o senhor pode fazer alguma coisa, tenha compaixão de nós e ajude-nos.
23 Ha' Jesús qa yit'ijets: —¿Pa'n ƚ'ukinji' in ƚit'ij “qu' eke'ye'?” Week eke' wekwek nite' jutsitaxi'm pakha' qu' nite' ninqekuye'.—
23 Ao que Jesus respondeu:
24 Ma' qa aje'eƚ hakha' ƚatata ha' jutjana'x ƚa's qa tayai, qa yit'ij: —¡Nite' heqeku'uk'i! Etsi'fenij wat'ij pa' nite' yeqekuye'jtax.—
24 E imediatamente o pai do menino exclamou: — Eu creio! Ajude-me na minha falta de fé!
25 Ha' Jesús qa yi'wen in te'nilit'ii hekhewe' olots he' jukhew qa efuts, ma' qa yaq'ayinij pa' espíritu uƚ'ax, qa yit'ijets: —Espíritu ham ƚe'lijeye' qa nite' yepi'ye'kii iye, yakha' hit'ij ewets: Ma'ak'uifik'i nakha'an qa' hasu'uj mapil ji'teje'm iye.—
25 Vendo Jesus que muita gente estava se reunindo, repreendeu o espírito imundo, dizendo-lhe:
26 Ma' qa pa' inwo'met in hats tayai qa in hats qi in yik'elelinhetkii iye, qa ikik'uifik'i. Qa ha' jutjana'x ƚa's qa hik ƚunye'j qu' nawa'm. Qa yaqaamij qu' weeke' hekhewe' olots in yit'ijju': —¡Hats wa'm!—
26 E ele, gritando e agitando-o muito, saiu, deixando-o como se estivesse morto, a ponto de muitos dizerem: — Morreu.
27 Qa ha' Jesús qa t'eku'mi' ha' ƚokoi qa niihinpha'm, qa ha' jutjana'x ƚa's qa niipha'm qa ts'ap'a.
27 Mas Jesus, tomando-o pela mão, o ergueu, e ele se levantou.
28 Ha' Jesús in hats uyifi ke' wititsi', qa he' ƚ'ijatshenhei qa nifaakan in uja'xƚi'iƚkii: —¿Inhats'ek yekheweli'ƚ in nite' ƚeke' qu' hukini'ƚfik'i?—
28 Quando Jesus entrou em casa, os seus discípulos lhe perguntaram em particular: — Por que nós não pudemos expulsá-lo?
29 Ha' Jesús qa yit'ijiju'ƚ: —Aka'aj'in in ƚunye'j pa'qu' inwo'met'e ham yamite' qu' nukintaxfik'i, qe ewi'ƚe' yijat'ij pa' wit'iyinheye'j.—
29 Jesus respondeu:
30 Ha' Jesús qa he' ƚijatshenhei qa ikik'ui iye hakha' i'ntaxi', qa nek ji'teje'm ha' sehe' Galilea. Ha' Jesús qa nite' yisu'untax qu' ninikfe'l,
30 E, tendo saído dali, passavam pela Galileia, e Jesus não queria que ninguém o soubesse,
31 qe mexe yijatshen he' ƚ'ijatshenhei. Qa yit'ijets: —Ha'ne Ƚa's na' Jukhew testi'yij hatse' nekhewe' jukhew qa' nilan. Qa qu' namijets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qu' nawa'm, qa' iƚa'xe' iye.—
31 porque ensinava os seus discípulos e lhes dizia:
32 Qa nite'ƚe nikfe'lik'i aka'an hekhewe'en, qa nijiwe'yets qu' nanfaakanijha.
32 Eles, porém, não compreendiam isto e tinham medo de perguntar.
33 Ma' qa hats yamets ha' witset Capernaum, qa in hats i'ni'ƚifi ke' wititsi', qa ha' Jesús qa nifaakanji'ju': —¿Ƚekpa' ƚifaaketeji'iƚji' hakha' wit'ikheyi'jik'i?—
33 Chegaram, então, a Cafarnaum. Estando em casa, Jesus perguntou aos discípulos:
34 Qa hamƚe yeku'ƚe' hekhewe'en, qe ha' wit'ikheyi'jik'i yifaakateji' pa'n ƚii pa'qu' les qiye'ji' hekhewe'en qu' netnek'enhei.
34 Mas eles se calaram, porque, no caminho, tinham discutido entre si sobre quem era o maior.
35 Ma' qa i'nju' ha' Jesús qa taya'yets he' doce (12) ƚ'ijatshenhei, qa yit'ijji'ju': —Qu' nana'l pa'qu' nisu'un qu' nojo, qa hik pakha'ye' qu' netke'lenju' qa' net'iftits'etsha iye ene' week.—
35 E Jesus, assentando-se, chamou os doze e lhes disse:
36 Qa t'eku'mi' ha' ewi'ƚ omeƚa's, qa yenji'ju' ƚeqewuk'u hekhewe'en, qa tik'eyij iye, qa yit'ijji'ju':
36 Trazendo uma criança, colocou-a no meio deles e, tomando-a nos braços, disse-lhes:
37 —Pakha' qu' neneqjunu'uji' aka' yiiji' pa'qu' ewi'ƚe' omeƚa's in ƚunye'jek hane'en, qa yakha'ƚe in neqjunu'yij, qa pakha' qu' neneqjunu'yij nite' yakha' qu' neneqjunu'yij, nakha'ƚe ts'ukinju' hikna' neqjunu'uj.—
37 — Quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, recebe a mim; e quem receber a mim, não é a mim que recebe, mas aquele que me enviou.
38 Ma' qa ha' Juan qa yit'ijets: —Maestro, hi'weniƚij ha' ewi'ƚ in yukinik'uifik'i pe' inwo'metets yit'iji' aka' ii, qa haq'ayinƚi'iƚij qe nite' i'n'init ji'teje'mkii.—
38 João disse a Jesus: — Mestre, vimos um homem que expulsava demônios em seu nome, mas nós o proibimos de fazer isso, porque não nos seguia.
39 Qa ha' Jesús qa yit'ijets: —Hasu'uj aq'ayini'ƚij, qe ham pa'qu' nit'iji' aka' yii in yaqsiijkii pa'qu' ham ƚunye'ji'iju'ƚ, ma' qa' aje'eƚ qu' uƚ'axi'ik'i pa'qu' ƚ'anye'je'yij.
39 Mas Jesus respondeu:
40 Qe pakha' qu' nite' i'nejuihifeyi'ij pakha'an inife.
40 Pois quem não é contra nós é a favor de nós.
41 Qe pa'qu' ƚunye'je'ƚe qu' neƚisi'ƚij pa'qu' ewi'ƚ wasuye' iweli'ye', qu' nata'ƚets in ƚijayani'ƚ ha'ne Cristo, yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha'an nite' yaqamij pa'qu' ƚenisit'e'.—
41 Pois aquele que lhes der de beber um copo de água, em meu nome, porque vocês são de Cristo, em verdade lhes digo que de modo nenhum perderá a sua recompensa.
42 —Qa pa'qu' ƚunye'je'ƚe iye qu' naqsiijkii qu' nilanhenijifi pe'ye' ewi'ƚe' enewe' mente' qits nite' tseqeku', les ƚe'wistax qek hayiits newet-sifinijifi ƚaqawe'j ne'ej qi ute t'ejuyets na'aj we'neqhipitju' ƚetsinki na'aj matikkatax, ma' qekha netwumhitiitaxji'ju' na' qi iweli'.
42 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse jogado no mar.
43 Qa qu' nakha'ye' okoi qu' hikna' nata'ƚets in ƚaqsiijkii pa' uƚ'ax qa' isa'xii, qe les qu' ƚe'wise' qu' amii na' witiƚa'x qu' ewi'ƚe'ƚetax pa'qu' hame' na' ese'n, qa nite' hik ƚunye'j qu' week netwumhitiyeji'ju' na' ese'n na' fe't, hik nakha' nite' yom,
43 E, se a sua mão leva você a tropeçar, corte-a; pois é melhor você entrar aleijado na vida do que, tendo as duas mãos, ir para o inferno, para o fogo que nunca se apaga
44 (hik nakha'a' nakha' ƚoqo q'oiq'oq'oi nekhewe'en nite' wa'm, qa na' fe't qa nite' yom.)(Is 66:24)
44 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
45 Qa qu' nakha'ye' ef'i' qu' nata'ƚets in ƚaqsiijkii pa' uƚ'ax qa' isa'xii, qe les qu' ƚe'wise' qu' etepeep tepepeƚe qu' amii na' witiƚa'x, qa nite' hik ƚunye'j qu' weeke' wetets ne' ef'iyei qu' ewumhitiiji'ju' na' qi fe't, hik nakha' nite' yom.
45 E, se o seu pé leva você a tropeçar, corte-o; pois é melhor você entrar na vida aleijado do que, tendo os dois pés, ser lançado no inferno
46 (Hik nakha'a' nakha' ƚoqo q'oiq'oq'oi nekhewe'en nite' wa'm, qa na' fe't qa nite' yom.)(Is 66:24)
46 [onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga].
47 Qa qu' nekhe'ye' oto' qu' nata'ƚets in ƚaqsiijkii pa' uƚ'ax, qa' enifte'pha'm, qe les qu' ƚe'wise' qu' amii na' tenek'enheiji' na' Dios qu' ewi'ƚe'ƚetax pe'qu' otoye', qa nite' hik ƚunye'j qu' weeke' wetets ne' otoi qu' ewumhitiiji'ju' na' qi fe't.
47 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o; pois é melhor você entrar no Reino de Deus com um olho só do que, tendo os dois, ser lançado no inferno,
48 Hik nakha'a' nakha' ƚoqo q'oiq'oq'oi nekhewe'en nite' wa'm, qa na' fe't qa nite' yom.(Is 66:24)
48 onde não lhes morre o verme, nem o fogo se apaga.
49 Qe week hatse' enewe'en qu' newet-tsile'ƚipji'kii pa' fe't, in ƚunye'jek na'aj qe yefulutipji'kii na'aj ƚaq na'aj witlepinek.
49 — Porque cada um será salgado com fogo.
50 Na'aj witlepinek ƚe'wis, qa qu' nite'ƚe ek'eme'ye' pa' witlepinek ¿qa pa'n qu' eqfenyejeyi'iƚij qu' ek'emeti'ƚ iye? Hik ejunyejeyi'iƚ na'aj witlepinek in ƚe'wis, qa hasu'uj iye qu' anwakayu'uƚ wetju'ƚkii e'ƚe'sitse'ƚi'iƚi'mkii yijat'ij.—
50 O sal é bom; mas, se o sal vier a se tornar insípido, como lhe restaurar o sabor? Tenham sal em vocês mesmos e paz uns com os outros.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.