Marcos 4
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NAA
1 Ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in i'nq'ijatsheni' ha' ƚotkoyek'i ke' qi kaƚi'. Ma' qa not'axii he' olootsija jukhew qa efuts iye, ma' qa t'ilitji'ju' ke' witinhitjii qa i'nju', qa hekhewe'ƚe olots jukhew qa efuts iye qa i'ni' ha' sehe' ƚotkoyek'i ha' iweli'.
1 Jesus começou a ensinar outra vez à beira-mar. E uma numerosa multidão se reuniu em volta dele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Ma' qa yijatshenij ke' olots wekwek yejeyumtshenijupi', qa yit'ij ka' i'nq'ijatshenij:
2 Assim, ensinava-lhes muitas coisas por parábolas e, durante o seu ensino, dizia:
3 —Ek'en qeku'ni'ƚik'i ek aka'an, ewi'ƚ pa' iwenq'enhena'x ikfik'i qu' newenq'en.
3 — Escutem! Eis que o semeador saiu a semear.
4 Ma' qa in we'nq'en, qa na'l pe' ƚoqoƚoi namji'ju'kii pa' wit'ikheyi'j qa namii pe' junatai qa tuj.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Qa pekhewep iye qa namji'ju'kiyek pa' uteket qa nite' qi pa'qu' seheeyi'ija, ma' qa aje'eƚ qhufje'm qa ta'ƚ qe nite' akaptitsik'ui.
5 Outra parte caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Qa nekpha'm ne' junu' qa yaq'alij, qe nite' ijetits pe' ƚefitetsii, ma' qa yisƚax aje'eƚ.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Qa pekhewep iye qa namji'ju'kiyek pa' tiiket. Qa pe' tii in ta'ƚ qa tik'eyijju', ma' qa ham iye ƚeye'.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Qa pekhewep iye qa namijukiyek pa' ƚe'wisji' sehe', qa ta'ƚ qa qitspha'm, ma' qa na'l pe' ƚei, uja'x pe' yamets treinta (30) pe' ƚei, qa pekhewep qa sesenta (60) pe' ƚei, qa pekhewep iye qa cien (100) yametsek pe' ƚei.—
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto; a semente brotou, cresceu e produziu a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Ha' Jesús qa yit'ij iye: —Pakha' qu' nana'li'm ƚekfiiye' qa' nepiye'ek'iha aka'an.—
9 E Jesus acrescentou:
10 Ma' qa in hats uja'xƚi'iƚkii he' doce (12) ƚ'ijatshenhei qa hekhewep iye, hekhewe'en qa nifaakanijha pa' ikji'ha kekhewe' yejeyumtshenijupi'.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze começaram a lhe fazer perguntas a respeito das parábolas.
11 Qa yit'ijiju'ƚ: —Ehe, ekheweli'ƚ ƚenexke'ej qu' enikfe'li'ƚets ekewe' nite' hayiits qu' nana'l pa'qu' nenikfe'lets t'ejuyets na' tenek'enheiji' na' Dios. Qa nekhewe'ƚe i'nfik'i, qa wekwekƚe wetjeyumtshenimijupi' in tefelhiti'yi'm.
11 Jesus disse a eles:
12 Hats'inha in yejeƚtaxju', yi'wentax qa nite'ƚe nikfe'lij, in tek'entaxets, yepi'ye'tax qa nite'ƚe nikfe'lik'i. Qa qu' nepiyetax iye qa hik ƚunye'j qu'nte' nepiyeye'. Qe nite' wenink'aihit ma' qekha netwumhitiitaxik'ui pe' ƚewuƚ'ets.—(Is 6:9)
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se e sejam perdoados.
13 Qa yit'ijets iye he' ƚ'ijatshenhei: —¿Me nite' ƚenikfe'li'ƚik'i aka' ewi'ƚ wetjeyumtshenijupi'? ¿Qa pa'n qu' ƚunyeje'ek qu' enikfe'li'ƚets week kekhewep iye wetjeyumtshenijupi'?
13 Então Jesus lhes perguntou:
14 Pa' iwenq'enhena'x yenju' eke' wi'tlijei.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Enewe' jukhew qa efuts hik ƚunyejei aka'an, pe' ƚoi namji'ju'kii pa' wit'ikheyi'j. Enewe'en in yepi'ye'taxik'i eke' wi'tlijei, ma' qa aje'eƚ namii na' inwo'met qa nitka'mij eke' wi'tlijei we'nentaxji'ju' ƚatawe'j.
15 Estes são os da beira do caminho, onde a palavra é semeada: quando a ouvem, logo Satanás vem e tira a palavra semeada neles.
16 Pekhewep iye qa hik ƚunyejeyek aka'an, pe' ƚoi namji'ju'kii pa' uteket. In yepi'ye' ek'i eke' wi'tlijei qa yisu'unik'iha' qa aje'eƚ t'eku'mi'.
16 E estes são os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Qa in nite'ƚe ijetits pe'qu' ƚefitetsiye' qa nite' ƚeke' qu' nape. Ma' qa qu' natjaajinhetii qa' netitijiti'yijetskii pe' wekwek i'nƚi'i qu' natawitjaxtii qe ta'ƚets ekewe' wi'tlijei, ma' qa aje'eƚ yili'ijju'.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo de pouca duração. Quando chega a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Qa pekhewep iye qa hik ƚunyejeyek iye aka'an, pe' ƚoi namiju'kii pa' tiiket. Pekhewe'en in yepi'ye' ek'i eke' wi'tlijei,
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 qa in ta'ƚƚe'ets pakha' wittawje'mete'ej pe' wekwek ƚunyejeikii ha'ne sehe' ipji' qa pakha' iye jiyaqanijkii eke' wekwek qu' qi qu' jitawq'axintax, qa week iye pakhape' iye wekweke' qu' qi qu' nisu'untax, ekewe'en in uiji'teje'm ma' qa tik'eyijju' eke' wi'tlijei qa ham ƚeye'.
19 mas as preocupações deste mundo, a fascinação da riqueza e outras ambições aparecem e sufocam a palavra, e ela fica infrutífera.
20 Qa pekhewep iye qa hik ƚunyejeyek aka'an, pe' ƚoi namji'ju'kii pa' ƚe'wisji' sehe'. Pekhewe'en in yepi'ye' ek'i eke' wi'tlijei, ma' qa t'eku'miju'ƚha qa na'l pe' ƚei, na'l pe' yamets treinta (30) pe' ƚei, qa pekhewep qa sesenta (60) yamets pe' ƚei, qa pekhewep iye qa yametsek cien (100) pe' ƚei in ewi'ƚtax pe'qu' ƚo'ye'.—
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Ha' Jesús qa yit'ijji'ju' iye: —¿Me tetka'x pe'qu' fetitjiye' ma' qa' ne'nenifi ƚatawe'j pa'qu' witiwhi'la'xe' i'nƚi'i qu' ti'najki'ye'? Nite'. Nite' ƚe'wisijupi'. ¿Me nite' we'nenpha'm yijat'ij ma' qa week nalitipji'?
21 Jesus também lhes disse:
22 Qe ham pa'qu' natat'inhetiitaxkii qu'nte' ne'twenheti'ye' hatse'. Week qu' ne'twenhetii week pe' ham nikfeletaxets qa' netfelhitii hatse'.
22 Porque não há nada oculto, senão para ser manifesto; e nada escondido, senão para ser revelado.
23 Pakha' qu' nana'li'm ƚekfiye' qa' nepiye'ek'i aka'an.—
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Qa yit'ij iye: —Maxtayitiƚik'iha week ekewe' ƚespi'ye'eƚij. Qe pa'qu' equk'eyi'iƚij pa'qu' isu'uni'ƚ qu' enikfe'li'ƚets, qa' hik ƚuk'eyejeek pa'qu' esti'yi'ƚij, qa' ewi'ƚij iye qu' les esti'yi'ƚij.
24 Então lhes disse:
25 Qe pa'qu' hats nana'li'm qa' ewi'ƚij iye qu' netesti'yij, qa pa'qu' hami'im qa' netitkamhiti'yij iye pe'qu' nana'ltaxi'm.—
25 Pois ao que tem, mais será dado; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Jesús qa yit'ij iye: —Na' tenek'enhe'yi' na' Dios hik ƚunye'j iye aka'an, na'aj jukhew in yenju' ne'ej ƚoqoƚoi ha'ne sehe' ipji'.
26 Jesus disse ainda:
27 Ma' qa yili'ij qa ima' qa nompha'm, qa week neƚuts ƚunye'j aka'an, qa pe' ƚ'enheiju' qa ta'ƚ qa t'ijaipha'm qa nite'ƚe nikfe'lets pa' ƚunye'jija in ta'ƚ.
27 Ele dorme e acorda, de noite e de dia, e a semente germina e cresce, sem que ele saiba como.
28 Ha'ne sehe' hik ha'ne yitaƚit qa tei. Nojopha'm ne'ej ƚesejets qa i'nk'aƚe nekpha'm na'aj ƚenu. Ma' qa hik na'aj i'ni' ne'ej ƚei.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro aparece a planta, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Ma' qa in hats yuji' pe' ƚei, qa aje'eƚ yisa'xifi, qe hats yamets ƚahats'ij qu' netenit'ijji'.—
29 E, quando o fruto já está maduro, logo manda cortar com a foice, porque chegou a colheita.
30 Ha' Jesús qa yit'ij iye: —¿Pa'n ƚunye'j pa'qu' jinta'wapjuƚeniju'ƚ na' tenek'enheiji' na' Dios, axe'm pa'qu' jintejeyumtshenijupi' qu' hik ƚunye'je'?
30 Disse mais:
31 Hik ƚunye'j ne'ej ewi'ƚ mostaza ƚo' in we'nenju'. Ewi'ƚƚe in les nite' qi wiikfik'i ne'ej week ƚoi qe we'neniju' ha'ne sehe'.
31 Ele é como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Ƚa'mek, in we'nenju' qa ta'ƚ qa qipha'm, qa hik ne'ej qa les in qipha'm ne'ej week ƚesejets wit'enheiju' (hortalizas), qa ne'ej ƚakjil qa ijetits, ma' qa namii ne'ej junatai qa tupiyifi na'aj ƚeq'eneƚeya'x.—(Ez 17:23)
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças; cria ramos tão grandes, que as aves do céu podem se aninhar à sua sombra.
33 Qa olots kekhewep iye yejeyumtshenijupi' in ƚunyejeyek ekewe'en in nifeli'm he' jukhew qa efuts iye eke' wi'tlijei, in ƚaq'ajijek pakha' ƚuk'e' qu' ƚeke'ye' qu' nenikfe'lik'i,
33 E com muitas parábolas semelhantes Jesus lhes expunha a palavra, conforme podiam compreendê-la.
34 qa nite' iyet qu' ham nejeyumtsheni'ijupi', qa nifelƚeji'ji'mha he' ƚ'ijatshenhei qa hats uja'xƚejiiƚkii.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 Hik kakha' ka' neƚuji' in hats metju' junu', qa yit'ijets he' ƚ'ijatshenhei: —Yape jitajawe'jiiteje'm na' ƚajaika' ene' kaƚi'.—
35 Naquele dia, sendo já tarde, Jesus disse aos discípulos:
36 Qa wetfeli'm hekhewe' olots jukhew qa efuts iye, ma' qa he' ƚ'ijatshenhei qa t'ilitji'ju'kii ke' witinhitjii, hikke' hayiits i'nji'ju' ha' Jesús, ma' qa yijawejiƚteje'm. Qa na'l iye hekhewep iye witinhitjiyits ƚijts'eyek.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Qa nam ka' qi t'unik'i qa ke' ƚeqe t'uyuyuyits qa tsxiƚtsxiƚji'ju'kii ke' witinhitjii. Ma' qa hats qiyu'ji'ha ka' iweli' ke' witinhitjii.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava se enchendo de água.
38 Qa hakha'ƚe Jesús qa i'ni' ke' ƚetsi'jii ke' witinhitjii, ima'apji' ha' wit'osiyit, ma' qa tijt'otshenheti'yii, qa titijiti'yijets: —Maestro, ¿me nite' ƚenƚ'ilax in hats ji'nuihiyu' qa' nanq'ax'inijju'?—
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro. Os discípulos o acordaram e lhe disseram: — Mestre, o senhor não se importa que pereçamos?
39 Ma' qa niipha'm ha' Jesús qa yaq'ayinij ka' t'unik'i, qa yit'ijets iye ha' iweli': —¡Ikesimen! ¡Mawapjakitek!— Ma' qa aje'eƚ yili'ij ka' t'unik'i qa ikesimenija iye ha' iweli'.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: O vento se aquietou, e tudo ficou bem calmo.
40 Ha' Jesús qa yit'ijets he' ƚ'ijatshenhei: —¿Inhats'ek in qi in ƚe'nijiwe'yi'ƚ? ¿Ye' me mexe hamitsi'ƚ e'm pa'qu' nite' eqekuyejeyi'iƚyij?—
40 Então Jesus lhes perguntou:
41 He' ƚ'ijatshenhei qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii, qa watfaakateji'ijju', qa yit'ijju': —¿Pa'n ƚunye'jija hane'en, in tek'enets iye ka' t'unik'i qa ha'ne qi iweli' iye qa week ikesimen?—
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: — Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.