Lucas 8
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVI
1 Ma' qa in hats suujik'i pa'aj aka'an, pa' Jesús qa ikijik'i pe' olots witsetits qa pe' witsetits ƚelits iye in nifel eke' ƚe'sits ƚe'lijei t'ejuyets pa' tenek'enheiji' pa' Dios. Ƚijts'eyek he' doce (12) ƚ'ijatshenhei.
1 Depois disso Jesus ia passando pelas cidades e povoados proclamando as boas novas do Reino de Deus. Os Doze estavam com ele,
2 Qa uja'x iye pe' efuts ƚijts'eyek iye pa'aj, hik pekhewe' niƚinju' iye pa'aj yukinik'uifik'ikii pe' i'ntaxji' inwo'metets qa pe' ƚaatsheitax iye. Pekhewe'en ƚiyits María, ƚenqii iye Magdalena. Hik pekhe' ikik'uifik'ikii pa'aj pe' wetsjuk tatsai (7) inwo'metets.
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e doenças: Maria, chamada Madalena, de quem haviam saído sete demônios;
3 Qa pekhe' Juana ƚewhe'ye' pa' Cuza, ƚeqjeƚinenek pa'aj pa' Herodes. Qa pe' Susana, qa olots iye pekhewep, qa ƚekhewelƚe in yatsat'etsƚi'ij pekhewe' natkiniji' in t'iftits'ijetskii pa'aj pa' Jesús qa pe' ƚ'ijatshenhei.
3 Joana, mulher de Cuza, administrador da casa de Herodes; Susana e muitas outras. Essas mulheres ajudavam a sustentá-los com os seus bens.
4 Qa olootsija pa'aj pe' jukhew qa efuts iye, ta'ƚiikii pe' olots pekhelji'kii witsetits, namii pa'aj qu' ni'wen pa' Jesús. Ma' qa yit'iji' pa'aj pa' ewi'ƚ yejeyumtshenijupi' in iyetik'ui:
4 Reunindo-se uma grande multidão e vindo a Jesus gente de várias cidades, ele contou esta parábola:
5 —Pa' iwenq'enhena'x ikijfik'i pe' ƚoqoƚoi qu' nenju'. Ma' qa in hats we'nq'en qa uja'x pe' ƚoi namji'ju'kii pa' wit'ikheyi'j qa tonotshiyipji'kii qa pe' junatai qa tuj.
5 "O semeador saiu a semear. Enquanto lançava a semente, parte dela caiu à beira do caminho; foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Qa pekhewep ƚoi qa namji'ju'kiyek pa' uteket leseesƚi'ik'i pa' sehe' ija, qa in ta'ƚtax pekhewe'en qa aje'eƚ yisƚax qa wa'mji' iye qe nite' eqhimiyifi.
6 Parte dela caiu sobre pedras e, quando germinou, as plantas secaram, porque não havia umidade.
7 Qa pekhewep iye qa namji'ju'kiyek pa' tiiket. Qa ta'ƚi'ƚ pe' tii qa tik'eyijju'.
7 Outra parte caiu entre espinhos, que cresceram com ela e sufocaram as plantas.
8 Qa pekhewepƚe qa namji'ju'kiyek pa' ƚe'wisji' sehe' qa ta'ƚ ma' qa qipha'm qa na'l pe' ƚei ƚe'sits qa olots iye qa yamets cien (100) pe' ƚei in ewi'ƚ ƚenu.— Ekewe'en in yit'ij pa'aj pa' Jesús qa yit'unhetik'i in yit'ij iye pa'aj: —¡Pekhewe' qu' nana'l ƚekfiiye', nepiye'ek'iha aka'an!—
8 Outra ainda caiu em boa terra. Cresceu e deu boa colheita, a cem por um". Tendo dito isso, exclamou: "Aquele que tem ouvidos para ouvir, ouça! "
9 He' ƚ'ijatshenhei qa nifaakanij pa'aj pa' ikji'ha kakha' yejeyumtshenijupi'.
9 Seus discípulos perguntaram-lhe o que significava aquela parábola.
10 Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Ekheweli'ƚ ƚenexke'ej qu' enikfe'li'ƚetsha kekhewe' nite' hayiits qu' nana'l pa'qu' nenikfe'lets t'ejuyets na' tenek'enheiji' na' Dios. Qa nekhewepƚe qa hit'iji' in k'iyetik'ui kekhewe' hejeyumtshenƚi'ijupi'kii, hats'inha qu' ni'wentax hikƚe ƚunye'j qu'nte' ni'wene', qa qu' nepi'ye'taxik'i qa nite'ƚe nikfe'lik'i pa' iikji'ha.—(Is 6:9)
10 Ele disse: "A vocês foi dado o conhecimento dos mistérios do Reino de Deus, mas aos outros falo por parábolas, para que ‘vendo, não vejam; e ouvindo, não entendam’.
11 —Aka'an kakha' ikji'ha ka' wetjeyumtshenijupi'. Pe' ƚoi hik ƚunyejei ekewe' ƚe'lijei na' Dios.
11 "Este é o significado da parábola: A semente é a palavra de Deus.
12 Qa pa' wit'ikheyi'j qa hik ƚunyejei pekhewe' qu' nepi'ye'taxik'i eke' Dios ƚe'lijei, qa i'nk'aƚe qa namets na' inwo'met qa nitkamijik'i in we'nentaxji'ju' pe' ƚatawjets. Hats'inha qa yeqeku'uk'i ma' qa'nte' iƚiye'.
12 As que caíram à beira do caminho são os que ouvem, e então vem o diabo e tira a palavra dos seus corações, para que não creiam e não sejam salvos.
13 Qa pa' uteket in leseesƚi'ik'i pa' sehe'taxija, qa hik ƚunyejeyek pekhewe' yepi'ye' ek'i eke' ƚe'lijei na' Dios, ma' qa qi in yisu'unik'i qa t'eku'mi', qa hamƚe ƚefitetsiye'. Ƚ'ajƚi'ij in tek'entaxik'i, qa in namets pa'qu' witaqjaajinkeyeje', ma' qa yili'ijju'.
13 As que caíram sobre as pedras são os que recebem a palavra com alegria quando a ouvem, mas não têm raiz. Crêem durante algum tempo, mas desistem na hora da provação.
14 Qa pa' tiiket qa hik ƚunyejeyek pekhewe' yepi'ye'taxik'i eke' ƚe'lijei na' Dios, qa in iktaxij pa' ƚ'ikheyi'j, qa yuƚametenƚe in yitawje'meten wekwek, ƚaq'astaye' qu' olotse' qa pa'qu' ƚakha' ye'ƚe qu' nisu'un qu' ni'sinheti'mkii. Ma' qa nite' yuji' pe' ƚeitax.
14 As que caíram entre espinhos são os que ouvem, mas, ao seguirem seu caminho, são sufocados pelas preocupações, pelas riquezas e pelos prazeres desta vida, e não amadurecem.
15 Qa pa' ƚe'wisji' sehe', qa hik ƚunyejeyek pekhewe' yepi'ye' ek'i ke' ƚe'lijei na' Dios, ma' qa weekijha pe' ƚatawjets in yatsathen qa ƚe'sits iye in t'eku'mi' qa went'unhetij watjanithenijha. Ma' qa nite' yili'ij in na'l pe'qu' ƚeye'.—
15 Mas as que caíram em boa terra são os que, com coração bom e generoso, ouvem a palavra, a retêm e dão fruto, com perseverança".
16 —Ham pa'qu' ƚeqfenye'ji'ij qu' nene'ƚji' pe'qu' fetitjiye' qa' nit'onijju' pe'ye', i'nƚi'i qu' nenifi ƚatawe'j pa'qu' witiwhi'la'xe'. We'nitonpha'm yijat'ij qe we'nenpha'm hats'inha qa yi'wenkii ne'ej te'nuiteje'm.
16 "Ninguém acende uma candeia e a esconde num jarro ou a coloca debaixo de uma cama. Pelo contrário, coloca-a num lugar apropriado, de modo que os que entram possam ver a luz.
17 Qe ham pa'qu' natat'inhetiikii qu'nte' ne'twenheti'ye' hatse', qa ham iye pa'qu' nite' netfelhiti'ye' qu'nte' ninikfe'le' hatse', qa' ninikfe'l hatse'.
17 Porque não há nada oculto que não venha a ser revelado, e nada escondido que não venha a ser conhecido e trazido à luz.
18 Qa hik ta'ƚijupi', jeƚi'ƚiju'ƚ pa'n ƚunye'j in ƚepi'ye'eƚik'i, qe pa'qu' hats nana'li'm qa' les netesti'yij iye. Qa pa'qu' hami'im, qa' netitkamhiti'yij iye pakha' yumtitax qu' nana'li'm.—
18 Portanto, considerem atentamente como vocês estão ouvindo. A quem tiver, mais lhe será dado; de quem não tiver, até o que pensa que tem lhe será tirado".
19 Ke' ƚenene qa he' ƚek'injats pa' Jesús namtaxii pa'aj pa' i'ni', qa nite'ƚe ƚeke' qu' nametsji' pe' wititsi'ifi qe olots pe' jukhew, efutsji'kii.
19 A mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiam aproximar-se dele, por causa da multidão.
20 Qa tefelhitiitaxi'm pa'aj pa' Jesús: —Ke' enene qa he' ek'injats iye ha'nii qe amaneyi'fik'i. Yisu'untax qu' ne'wen.—
20 Alguém lhe disse: "Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem ver-te".
21 Qa yeku'ƚ pa'aj pa' Jesús: —Pekhewe' yepi'ye' ek'i qa yaqsi'jijkiiha iye ekewe' yit'ij eke' ƚe'lijei na' Dios, qa' hik pekhewe' nenel qa' k'injats iye.—
21 Ele lhe respondeu: "Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam".
22 Ewi'ƚ pa' neƚuji' pa'aj pa' Jesús qa pe' ƚ'ijatshenhei qa t'ilitji'ju'kii pe' ewi'ƚ witinhitjii, qa yit'ijets: —Ju'ukiiteje'm na' ƚajaika' ene' kaƚi'.— Ma' qa ikkii pa'aj.
22 Certo dia Jesus disse aos seus discípulos: "Vamos para o outro lado do lago". Eles entraram num barco e partiram.
23 In ikteje'mkii pa'aj qa pa' Jesús qa ima'. Qa nam pa'aj pa' qi t'unik'i. Qa pe' witinhitjii qa tsxiƚtsxiƚji'ju'kii pa' iweli'. Qa qi in iftsaxets pa'aj qu' nuihin.
23 Enquanto navegavam, ele adormeceu. Abateu-se sobre o lago um forte vendaval, de modo que o barco estava sendo inundado, e eles corriam grande perigo.
24 Ma' qa ikii pa'aj qa nijt'otshenii pa' Jesús, qa yit'ijets pa'aj: —¡Maestro! ¡Maestro! ¡Hats k'esik'i qu' jinanaxju'!— Pa' Jesús qa niipha'm pa'aj qa yaq'ayinij pa' t'unik'i qa pe' qitsik'i ƚeqe t'uyuyits iye, qa aje'eƚ qesik'ui pa'aj pa' t'unik'i qa ikesimen iye pa' iweli'.
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: "Mestre, Mestre, vamos morrer! " Ele se levantou e repreendeu o vento e a violência das águas; tudo se acalmou e ficou tranqüilo.
25 Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj he' ƚ'ijatshenhei: —¿Khaye'ek pa'nte' eqekuye'ji'ƚ? ¿Pa'n ikji'?— Qa hekhewe'ƚe'en qa qi in nijiwei pa'aj qa yitjuƚaxijpha'mkii iye. Qa yifaakateji' pa'aj, qa yit'ijju': —¿Pa'n ƚunye'j ha'ne jukhew in tek'enets iye in yaq'ayinij ka' t'unik'i qa ha'ne iweli' iye?—
25 "Onde está a sua fé? ", perguntou ele aos seus discípulos. Amedrontados e admirados, eles perguntaram uns aos outros: "Quem é este que até aos ventos e às águas dá ordens, e eles lhe obedecem? "
26 Ma' qa yametsteje'm pa' sehe' ƚii Gadara ƚajaika' ai wankaajuƚetsteje'm ha' sehe' Galilea.
26 Navegaram para a região dos gerasenos que fica do outro lado do lago, frente à Galiléia.
27 Qa in hats t'ilitpha'm pa'aj pa' Jesús, qa te'nilitfik'i pa'aj qa nekets pa' ewi'ƚ jukhew i'nji' pe' inwo'metets hayiits ta'ƚtaxets pa'aj pa' witset'ija qa hatsƚe nite' i'nji'. Qa hats toxik'i pa'aj in nite' yeqhinataji' pe'qu' witqhinataye', qa nite' iye i'nifi pe'qu' wititsi'ye', qe pa' nimeƚkuket hikpa' i'nji'kii.
27 Quando Jesus pisou em terra, foi ao encontro dele um endemoninhado daquela cidade. Fazia muito tempo que aquele homem não usava roupas, nem vivia em casa alguma, mas nos sepulcros.
28 Pakha'an in yi'wen pa'aj pa' Jesús, ma' qa yejtsi'le' pa'aj qa wonokok'enifi qa yit'unhetik'i in yit'ij pa'aj: —¿Inhats'ek in ƚanamyii, Jesús, Ƚaa'sija pa' Qiji'ha in Dios? K'iyinij ewets qu' hasu'uj atsawtsheten wat'ij.—
28 Quando viu Jesus, gritou, prostrou-se aos seus pés e disse em alta voz: "Que queres comigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Rogo-te que não me atormentes! "
29 Yit'ij pa'aj aka'an qe pa' Jesús yiyaji'ets pa'aj pa' espíritu uƚ'ax qu' nakik'uifik'i pa' jukhew in i'ntaxji', qe hats olotsij in uijiik'i. Qa pe' jukhew in yophe'ƚ ji'ijtaxij ƚokoyei qa ƚef'iyei iye pe' foƚoƚik'il qa yejeƚji'ijtaxetsha iye, qa niwk'itsinƚeji'ijju' qa pa' inwo'met qa yilithinji'jii pa' ham i'ni'i'.
29 Pois Jesus havia ordenado que o espírito imundo saísse daquele homem. Muitas vezes ele tinha se apoderado dele. Mesmo com os pés e as mãos acorrentados e entregue aos cuidados de guardas, quebrava as correntes, e era levado pelo demônio a lugares solitários.
30 Pa' Jesús qa nifaakan pa'aj: —¿Pa'n ii?— Qa pakha'an qa yeku'ƚ: —Yakha' yii Legión.— Qe olots pe' inwo'metets i'nji' pa'aj pa' jukhew.
30 Jesus lhe perguntou: "Qual é o seu nome? " "Legião", respondeu ele; porque muitos demônios haviam entrado nele.
31 Pekhewe'en qa qi in iyinijets pa' Jesús qu' hasu'uj nit'ij pa'qu' ƚeji'ye', pekhewe'en qa' nakiiju' pa' koomojo' ham ƚ'aka'the'ye' (abismo).
31 E imploravam-lhe que não os mandasse para o abismo.
32 Qa na'l pa'aj pe' olots tafitets taqakiyi'ju' pe' utek ipji'. Qa pe' inwo'metets qa iyinijetskii pa'aj pa' Jesús qu' nuyik'i pekhewe'en pe' tafitets. Qa pa' Jesús qa ƚexke'ej pa'aj.
32 Uma grande manada de porcos estava pastando naquela colina. Os demônios imploraram a Jesus que lhes permitisse entrar neles, e Jesus lhes deu permissão.
33 Ma' qa pe' inwo'metets qa ikik'uifik'ikii pa'aj pa' jukhew qa uijiteje'mkii pe' tafitets. Ma' qa pe' tafitets qa wekuma'xik'iju'kii pa' kiimiju' qa yamjeetsju' pa' iweli' qa hikpa' qa uyi'kii qa naxiju'.
33 Saindo do homem, os demônios entraram nos porcos, e toda a manada atirou-se precipício abaixo em direção ao lago e se afogou.
34 Pe' yejeƚtax pe' tafitetsik'i, in yi'wen pa'aj aka' ƚunye'jkii qa wekuma'xii pa'aj pa' witset qu' nenfelkii. Qa' nenfeli'm iye pe' i'ni' pa' ƚ'ejinqa'wet.
34 Vendo o que acontecera, os que cuidavam dos porcos fugiram e contaram esses fatos, na cidade e nos campos,
35 Pe' jukhew qa efuts iye qa neeƚii pa'aj pa' ƚunye'jkii. In namii pa' i'ni' pa' Jesús qa yi'wen pa' jukhew i'ntaxji' pa'aj pe' inwo'metets. I'nijupju' pe' ƚef'iyeyiiju' pa' Jesús. Hats teqhinatai pa'aj qe hats teik'uneikii. Qa qi pa'aj in nijiwei pa'aj pekhewe'en.
35 e o povo foi ver o que havia acontecido. Quando se aproximaram de Jesus, viram que o homem de quem haviam saído os demônios estava assentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e ficaram com medo.
36 Qa pekhewe' yi'wenijha pa'aj pa' ƚunye'jkii, qa nifelimik'i pa'aj pa' ƚunyee'jkiiha pakha' i'ntaxji' pe' inwo'metets in hats ƚe'wisju'.
36 Os que o tinham visto contaram ao povo como o endemoninhado fora curado.
37 Week pekhewe' tetseti'yi' pa' sehe' Gadara, iyinijets pa'aj pa' Jesús qu' nakik'ui iye pa' sehe', qe qi in nijiwei pa'aj pekhewe'en. Ma' qa pa' Jesús qa t'ilitji'ju' iye pa'aj pe' witinhitjii qa ik iye pa'aj.
37 Então, todo o povo da região dos gerasenos suplicou a Jesus que se retirasse, porque estavam dominados pelo medo. Ele entrou no barco e regressou.
38 Pa' jukhew pakha' i'ntaxji' pa'aj pe' inwo'metets qa iyintaxijets qu' nijayan pa' Jesús. Qa pakha'ƚe Jesús qa nite' ƚexke'ej, qa yit'ijets pa'aj:
38 O homem de quem haviam saído os demônios suplicava-lhe que o deixasse ir com ele; mas Jesus o mandou embora, dizendo:
39 —Mapilii yijat'ij pe' etsi' qa' week enfel ka' ƚeqfenye'j ej na' Dios.— Pa' jukhew qa ik pa'aj. Ma' qa week nifelimik'i pa' witset pa' ƚeqfenye'jij pa'aj pa' Jesús.
39 "Volte para casa e conte o quanto Deus lhe fez". Assim, o homem se foi e anunciou a toda a cidade o quanto Jesus tinha feito por ele.
40 Ma' qa in hats yamiiteje'm iye pa'aj pa' ƚajaika' pe' kaƚi', qa pe' olots jukhew, efutsji'kii qa qi in ƚe'sitsi'mkii pa'aj in hats namets iye pa'aj, qe week hayiits notki'iikii pa'aj.
40 Quando Jesus voltou, uma multidão o recebeu, pois todos o esperavam.
41 Qa hik pa'aj qa namets pa' ewi'ƚ jukhew ƚii Jairo. Pakha'an tenek'enhe'yij iye pe' witlijtsitjii. Ha'ne jukhew we'niyipinifi pa'aj ƚef'iyei pa' Jesús, qa qi in iyinijets pa'aj qu' namiƚii pe' ƚetsi'.
41 Então um homem chamado Jairo, dirigente da sinagoga, veio e prostrou-se aos pés de Jesus, implorando-lhe que fosse à sua casa
42 Qe pakha'an na'l pa'aj pe' ewi'ƚƚi'i' in ƚasi', doce (12) ƚeqe'ninqapits, qa pekhe'en qa hats k'esik'iha pa'aj qu' nawa'm. Qa in hats iktax pa'aj pa' Jesús, qa olotsƚe pe' jukhew qa efuts watkatitij wetepji' in nijayanik'i.
42 porque sua única filha, de cerca de doze anos, estava à morte. Estando Jesus a caminho, a multidão o comprimia.
43 Pekhewe'en i'nji'teje'm pe' ewi'ƚ efu hats doce (12) ƚeqe'ninqapits in nite' hamitsik'ui pe' ƚ'athits. Qa hats olots pe' naq'axiji' ƚaq'astayik'i pe' weihetets witeqjunhetits ƚeiƚets qa ham pa'qu' napaliti'm pekhewe'en pa' ƚawtshek.
43 E estava ali certa mulher que havia doze anos vinha sofrendo de uma hemorragia e gastara tudo o que tinha com os médicos; mas ninguém pudera curá-la.
44 Pe' efu qa wetjuk'etetsji' pa'aj pa' Jesús ƚ'anu ta'ƚii qa t'eku'mets pa'aj pa' ƚ'aka'the' eiju' pa' ƚ'uihitjii. Ma' qa hik pakhaa'ijha qa aje'eƚ qesitsik'ui pa'aj pe' ƚ'athits.
44 Ela chegou por trás dele, tocou na borda de seu manto, e imediatamente cessou sua hemorragia.
45 Qa pa' Jesús qa inaqfaakanij pa'aj: —¿Ƚekpa' t'eku'm yiwets?— Qa week welkut'ijkii pa'aj pekhewe'en pa'qu' net'eku'mi'. Qa pa' Pedro qa yit'ij: —Maestro, ene' olots najayanpha'm qi in puk'upha'm wetwumij wetepji'.—
45 "Quem tocou em mim? ", perguntou Jesus. Como todos negassem, Pedro disse: "Mestre, a multidão se aglomera e te comprime".
46 Qa pa' Jesús qa yit'ij: —Na'l pa' t'eku'm yiwets qe hoksi'wen in ikfik'i pa' yit'unha'x.—
46 Mas Jesus disse: "Alguém tocou em mim; eu sei que de mim saiu poder".
47 Pe' efu, in nikfe'lets in nite' ƚeke' qu' nanat'inij, qa tsalalkii pa'aj in nekets qa wonokok'eniiju' pa'aj ƚef'iyei pa' Jesús. Qa tetfeliji'm pa'aj week yepi'ye' ej pe' week in nifel pa' ta'ƚijupi' in t'eku'mets pa' ƚ'uihitjii pa' Jesús, qa in aje'eƚ naxpa'lij iye pa' ƚaatshektax.
47 Então a mulher, vendo que não conseguiria passar despercebida, veio tremendo e prostrou-se aos seus pés. Na presença de todo o povo contou por que tinha tocado nele e como fora instantaneamente curada.
48 Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —Yasi', pa' nite' eqekuye'j ta'ƚets in ƚanaxpa'lij pa' ejunye'jtax. Hasu'uj natawje'meten. Yape ma.—
48 Então ele lhe disse: "Filha, a sua fé a curou! Vá em paz".
49 In mexe iyettax pa'aj pa' Jesús qa namets pa' ewi'ƚ ta'ƚii pe' ƚetsi' pa' tenek'enhe'yij witlijtsitjii, qa yit'ijets pa'aj: —Ke' oqwomeki'ik'i hats wa'm. Yape iwejinƚe na' Maestro.—
49 Enquanto Jesus ainda estava falando, chegou alguém da casa de Jairo, o dirigente da sinagoga, e disse: "Sua filha morreu. Não incomode mais o Mestre".
50 Qa pa' Jesús qa yepi'ye' ej pa'aj, qa yit'ijets: —Hasu'uj e'nijiwei. E'meheyi'ij yijat'ij qu' hasu'uj inqeku' qa pe' oqwomeki' qa' ƚe'wise'ju'.—
50 Ouvindo isso, Jesus disse a Jairo: "Não tenha medo; tão-somente creia, e ela será curada".
51 In yamets pa'aj pe' wititsi', qa nite' ƚexke'ej pa'qu' nijayanteje'm in uyetsji'. Uja'xƚe in t'eqe'mets ha' Pedro qa ha' Juan qa ha' Jacobo (Santiago) qa pa' ƚatata qa pe' ƚenene pe' ome'ƚaski'ik'i.
51 Quando chegou à casa de Jairo, não deixou ninguém entrar com ele, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da criança.
52 Week pekhewe' nekii ipju' qa yilanje'mkii iye pe' ƚ'ejuijets in yayinju' pa'aj pe' ome'ƚaski'ik'i. Qa pa' Jesús qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Hasu'uj mapi'ƚju', qe ne' ome'ƚaski' nite' wa'm, ima'ƚe.—
52 Enquanto isso, todo o povo estava se lamentando e chorando por ela. "Não chorem", disse Jesus. "Ela não está morta, mas dorme".
53 Qa yilaki'ijju' pa'aj aka' yit'ij, qe nikfe'lets in hats waa'mija.
53 Todos começaram a rir dele, pois sabiam que ela estava morta.
54 Ma' qa pa' Jesús qa t'eku'mi' pa'aj pa' ƚokoi, qa yit'unhetik'i in yit'ij pa'aj: —¡Ome'ƚaski', eniipha'm!—
54 Mas ele a tomou pela mão e disse: "Menina, levante-se! "
55 Ma' qa tepilets iye pa' ƚiƚa'x pe' ome'ƚaski'. Qa aje'eƚ niipha'm pa'aj. Qa pa' Jesús qa inaqyaji'ij qu' netesti'yij pa'qu' ƚaqe'.
55 O espírito dela voltou, e ela se levantou imediatamente. Então Jesus lhes ordenou que lhe dessem de comer.
56 Pe' ƚ'alhei qi in yitjuƚaxijpha'mkii pa'aj. Qa pa' Jesús qa yiyaji'ijets qu' hasu'uj nenfeli'm pe'ye' aka' ƚunye'jkii.
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas ele lhes ordenou que não contassem a ninguém o que tinha acontecido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.