Lucas 22

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Hats k'esetsha pa'aj qu' namets pa' ƚe'wis neƚu witkujiiji' pe' pan nite' yetsji'ƚ pe'qu' levaduraye', qa ƚenqii iye Pascua.
1 A Festa dos Pães sem Fermento, também chamada de Páscoa, se aproximava.
2 Pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' i'nq'ijatshenij iye ke' Moisés ƚe'lijei qa wo'oikii pa'aj pa'n qu' ƚeqfenyejeyi'ij qu' nanat'inij qu' nilan pa' Jesús, qe nijiweyiju'ƚ pe' week jukhew.
2 Os principais sacerdotes e mestres da lei tramavam uma forma de matar Jesus, mas tinham medo da reação do povo.
3 Ma' qa pa' Satanás qa uiji'teje'm pa'aj pa' Judas, ƚenqii iye Iscariote, hik pakha' i'ntaxji'teje'm pe' doce (12) ƚ'ijatshenhei.
3 Então Satanás entrou em Judas Iscariotes, um dos Doze,
4 Pakha'an qa ikii pa'aj qu' natfaakateyi'ƚju' pekhewe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pekhewe' iye yejeƚ ke' qi witlijtsitjii, qa nifeli'm pa'qu' ƚeqfenye'ji'ij qu' netisij pa' Jesús pekhewe'en.
4 e ele foi aos principais sacerdotes e aos capitães da guarda do templo para combinar a melhor maneira de lhes entregar Jesus.
5 Pekhewe'en qa qi in ƚe'sitsi'mkii pa'aj qa yiwjutsiqeni'mha pa'aj qu' netisij hatse' pe'qu' ƚ'astaye'.
5 Eles ficaram muito satisfeitos e lhe prometeram dinheiro.
6 Pakha'an qa t'eku'miju'ƚ pe' tefelhiti'yi'm. Ma' qa wo'oikii pa'aj pa'qu' iwemetsaxe' qu' ƚeke'ye' qu' net'ihinij pa' Jesús qu' nite' na'ni'ijup pe' jukhew qa efuts iye.
6 Judas concordou e começou a procurar uma oportunidade de trair Jesus, para que o prendessem quando as multidões não estivessem por perto.
7 Qa hats yamets pa'aj pa' ƚe'wis neƚu witkujiiji' pe' pan nite' yetsji'ƚ pe' levadura qa ƚenqek'ujiiji' iye na'aj kots'etax ƚa's qu' net'ejuyets pa' ƚe'wis neƚu Pascua.
7 Chegou o dia da Festa dos Pães sem Fermento, quando o cordeiro pascal era sacrificado.
8 Ma' qa pa' Jesús qa yukin pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan, qa yit'ijets: —Mathayini'ƚ qa' ajileti'ƚ pa'qu' jinteƚuj qu' net'ejuyets pa' ƚe'wis neƚu Pascua.—
8 Jesus mandou Pedro e João na frente e disse: “Vão e preparem a refeição da Páscoa, para que a comamos juntos”.
9 Hekhewe'en qa yit'ijets pa'aj: —¿Pa'n i'ni' pa' ƚisu'un qu' hajileti'ƚi' pa'qu' inaqe'?—
9 “Onde o senhor quer que a preparemos?”, perguntaram.
10 Pa' Jesús qa yeku'ƚ: —Qu' ami'ƚets na' witset qa hikna' i'weni'ƚi' pa'qu' ewi'ƚ jukhewe' qu' neka'x pe'qu' camusiye' i'nji' pa'qu' iweli'ye' qa' ijayani'ƚpha'm, amƚi'iƚijii pe'qu' nuyifi wititsi'ye'.
10 Ele respondeu: “Logo que vocês entrarem em Jerusalém, um homem carregando uma vasilha de água virá ao seu encontro. Sigam-no. Na casa onde ele entrar,
11 Qa' it'iƚijets pakha' tetsii: “Ha' Maestro yit'ij ei: ‘¿Pa'n i'ni' pakha' ƚatawe'j ene' wititsi' qu' ha'ni'ƚiji' ene' yijatshenhei qu' heyeki'ƚju' qu' net'ejuyets pa' ƚe'wis neƚu Pascua?’”
11 digam ao dono: ‘O Mestre pergunta: Onde fica o aposento no qual comerei a refeição da Páscoa com meus discípulos?’.
12 Pakha'an qa' nethiniƚij na' te'weipha'm ne' wititsi' epk'etsaxifi qa week hats q'axitsju' ne' wekwek. Qa' hikna' aqsiiƚiji'kii qu' ajileti'ƚ pa'qu' jinteƚuj hatse'.—
12 Ele os levará a uma sala grande no andar superior, que já estará arrumada. Preparem ali a refeição”.
13 Ma' qa pekhewe'en qa ikkii pa'aj, qa week yi'wen aka' hats yit'ijets pa'aj pa' Jesús. Ma' qa yaqsiijkii pa'aj qu' najilet pa' ƚaq t'ejuyets pa' ƚe'wis neƚu Pascua.
13 Eles foram e encontraram tudo como Jesus tinha dito, e ali prepararam a refeição da Páscoa.
14 In hats yamets pa'aj pa' uja'x pe' hora, qa pa' Jesús qa he' apóstoles iye qa i'nijupju'kii pa' mesa.
14 Quando chegou a hora, Jesus e seus apóstolos tomaram lugar à mesa.
15 Pa' Jesús qa yit'ij pa'aj: —Hayits qa qi'ija in hisu'un qu' k'eyekufetsi'ƚji' ha'ne ƚe'wis neƚu in mente' yamets pakha' qi qu' haats'e'ej.
15 Jesus disse: “Estava ansioso para comer a refeição da Páscoa com vocês antes do meu sofrimento.
16 Qe yakha' hit'iƚij ewets in hats nite' k'eyekufetsi'ƚ iye, ipƚu'ƚi'ii iye hatse' nakha' tenek'enhe'yi' na' Dios.—
16 Pois eu lhes digo agora que não voltarei a comê-la até que ela se cumpra no reino de Deus”.
17 Ma' qa t'eku'mi' pa'aj pa' tok'o qa in hats yit'ijetspha'm pa'aj ƚe'wisij pa' Dios, qa yit'ij pa'aj: —Iya'aƚji' hane'en, e'weeki'iƚij.
17 Então tomou um cálice de vinho e agradeceu a Deus. Depois, disse: “Tomem isto e partilhem entre vocês.
18 Qe yakha' hit'iƚij ewets in hane'ej qu' nata'ƚi' qa hats nite' nek'iya'ye'ji' iye pa'qu' uwa ƚ'iye', ipƚu'ui qu' nanamtax na' tenek'enheiji' na' Dios.—
18 Pois não beberei vinho outra vez até que venha o reino de Deus”.
19 Qa t'eku'mi' iye pa'aj pa' pan, qa in hats yit'ijetspha'm iye pa'aj ƚe'wisij pa' Dios, qa napk'asitju' pa'aj, qa netisijju' pa'aj he' ƚ'ijatshenhei. Ma' qa yit'ijji'ju' iye pa'aj: —Aka'an yese'n, wetƚisƚetij qu' nawa'm qe ta'ƚi'ƚ ewets. Aqsi'ji'ƚijkii aka'an hats'inha qu' anjamtijiiƚyik'i.—
19 Tomou o pão e agradeceu a Deus. Depois, partiu-o e o deu aos discípulos, dizendo: “Este é o meu corpo, entregue por vocês. Façam isto em memória de mim”.
20 Qa hik ƚunye'j iye pa'aj in t'eku'mi' pa' tok'o in hats yili'ij pa'aj in tek, qa yit'ij pa'aj: —Ha'ne i'nji' ha'ne tok'o hik ha'ne pakha' ink'ayik qu' nenit'ij qa hik enewe' yathits, t'ilitfik'i hatse' qe ta'ƚi'ƚ ewets.
20 Depois da ceia, Jesus tomou o cálice de vinho e disse: “Este é o cálice da nova aliança, confirmada com o meu sangue, que é derramado como sacrifício por vocês.
21 Qa ha'neƚi'ij nakha' ƚokoi na' t'ihinyij hatse' hats i'nyijup ha'ne mesa ijup.
21 “Mas aqui, partilhando da mesa conosco, está o homem que vai me trair.
22 Qe yijaa'ija, ha'ne Ƚa's na' Jukhew hats ikƚi'ij qa' hik ƚunye'je', in ƚ'anyejeyek kekhewe' hats we'nika'ajji' t'ejuyets nakha'an, qa ¡hiyee'ƚe ha'nus nakha' t'ihinyij hatse'!—
22 Pois foi determinado que o Filho do Homem deve morrer. Mas que aflição espera aquele que o trair!”
23 Ma' qa pekhewe'en qa watfaakateji'ijju' pa'aj ƚek pakha' pa' yaqsiijkii hatse' aka'an.
23 Os discípulos perguntavam uns aos outros qual deles faria uma coisa dessas.
24 Hekhewe' ƚ'ijatshenhei qa tek'eƚeyiteetsijju' pa'aj ƚekpa' qu' les qiye'ji'ha pa'qu' ƚunye'je' hatse' pekhewe'en.
24 Depois, começaram a discutir entre si qual deles era o mais importante.
25 Pa' Jesús qa yit'ij pa'aj: —Nekhewe' wittatal ne' witsetits nite' judiol, ewi'ƚƚe in yisu'un qu' nethinkii pa' ƚet'unhaxits in tenek'enhei qa na'aj inaqyaji'ij qa wanaqsiijkii. Qa nekhewe' te'weyik'uiju' nekhewe'en qa titijiti'yijetsek in ƚe'wis pa'qu' naqsiijkii.
25 Jesus lhes disse: “Neste mundo, os reis e os grandes homens exercem poder sobre o povo e, no entanto, são chamados de seus benfeitores.
26 Qa ekhewelƚi'iƚ qa hasu'uj qu' hik ejunyejeyi'iƚ aka'an. Pakha' qu' les qiye'ji' ekheweli'ƚ, naqsiijkii qu' hik ƚunye'je' qu' nite' qiye'ji'. Qa pa'qu' netnek'enhei qa naqsiijkii qu' hik ƚunye'je' qu' witqejkunenek'e.
26 Entre vocês, porém, será diferente. Que o maior entre vocês ocupe a posição inferior, e o líder seja o servo.
27 ¿Qa ƚek pakha' les qu' qiye'ji'? ¿Me pakha' qu' na'nijup pa'qu' mesaye' qu' netek? ¿Me i'nƚi'i pa'qu' witqejkunenek'e? Ehe, pakha' i'nijup pa' mesa hik pakha' les in qiji'. Qa yakha'ƚe in ha'ni'ƚ etji'teje'm qa hik yijunye'j qu' yewitqejkunenek'e.
27 Quem é mais importante, o que está à mesa ou o que serve? Não é aquele que está à mesa? Mas não aqui! Pois eu estou entre vocês como quem serve.
28 Ekheweli'ƚ week ƚahatsiyij ƚa'ni'ƚ yijijup kekhewe' yinjaajinkeyejeikii.
28 “Vocês permaneceram comigo durante meu tempo de provação.
29 Qa in ƚunye'jek na' Tata in tseƚisij nakha' qu' heinek'enhe'yi', qa yakha' qa' k'eƚisjiiƚijek
29 E, assim como meu Pai me concedeu um reino, eu agora lhes concedo o direito de
30 qu' eki'ƚipji' na' yeqe mesa nakha' qu' heinek'enhe'yi'. Qa' ni'iƚipji' ne' qitsji' wits'ojilaxits qu' ejeyumtsheni'ƚ nekhewe' doceju' (12) witsetits ta'ƚetskii ke' ƚelits ka' Israel'ik'i.—
30 comer e beber à minha mesa, em meu reino. Vocês se sentarão em tronos e julgarão as doze tribos de Israel”.
31 —Simón, Simón, ek'en qeku'nek, na' Satanás hats iyini'ƚ ewets qu' najaajini'ƚ, qa' hik ƚeqfenyejeyi'iƚ ej ne'ej trigo qe wanaqsi'jji' qa wenit'ijkii ful ful.
31 Então o Senhor disse: “Simão, Simão, Satanás pediu para peneirar cada um de vocês como trigo.
32 Qa yakha'ƚe qa k'iyin'epji' hats'inha qu' nite' hame'em pa'qu' nite' eqekuye'je', qa akha' qu' hats etpiltax yiwets iye qa iftits'ijets ne' ejefets qu'nte' niliyi'ij qu' net'units.—
32 Contudo, supliquei em oração por você, Simão, para que sua fé não vacile. Portanto, quando tiver se arrependido e voltado para mim, fortaleça seus irmãos”.
33 Ha' Simón qa yit'ij pa'aj: —Yatsat'axyij, inye'jƚu' qu' k'oyopheƚifeye' i'nƚi'i qu' k'eyiwamhifeye'. Nite' ts'ijiwei.—
33 Pedro disse: “Senhor, estou pronto a ir para a prisão, e até a morrer ao seu lado”.
34 Pa' Jesús qa yit'ij: —Pedro, hit'ij ewets hane'ej ha'ne naja'xji' in nite' ip pa'qu' ta'a'aye', ipƚu'ui qu' hats wetshetk'ewi'ƚij qu' mewelku'tyijkii, qa it'ijets qu' nite' enikfe'le'yij.—
34 Jesus, porém, respondeu: “Pedro, vou lhe dizer uma coisa: hoje, antes que o galo cante, você negará três vezes que me conhece”.
35 Pa' Jesús qa nifaakanji'ju' pa'aj, qa yit'ij: —In k'ukini'ƚijkii hik aka'aj qu' enfeli'ƚ eke' wi'tlijei qa k'ayaji'iƚijets qu' hasu'uj eka'xi'ƚ pe'qu' aq'astayi'iƚ qu' ijutsjayiƚik'iju' eqelutsitsi'ƚ, qa pa'qu' eqe ti'naji'iƚij pe'qu' aqatsi'iƚ qa pe'qu' eqjefetsi'iƚ iye otshilaxtiyi'iƚ, ¿me qa hamitsi'ƚ e'm pe'ye' hik aka'aj?— Hekhewe'en qa yeku'ƚ pa'aj: —Ham hami'iƚ ye'm hik aka'aj.—
35 Em seguida, Jesus lhes perguntou: “Quando eu os enviei para anunciar as boas-novas sem dinheiro, sem bolsa de viagem e sem sandálias extras, alguma coisa lhes faltou?”. “Não”, responderam eles.
36 Ma' qa yit'ijets iye: —Qa ha'neƚi'ij qa hats tujtseika' ƚunye'je', pa'qu' natq'astajiyii qa' neka'x. Qa pa'qu' nana'li'm ƚeqeti'naje' ne'ej ƚaqats qa' neka'x. Qa pa'qu' ham ƚaqatsjikinet'e qa' net'ihinij pa'qu' ƚ'uihitjiye' qa' nataqha'yets pa'qu' ƚaqatsjikinet'e.
36 Então ele disse: “Agora, porém, peguem dinheiro e uma bolsa de viagem. E, se não tiverem uma espada, vendam sua capa e comprem uma.
37 Qe yakha' hit'iƚij ewets in les ƚe'wis qu' na'nyi'pji' qa' nafits aka' hats we'nika'ajji' in yit'ij: “Tojonkaxti'yik'i pekhewe' uƚ'ets jukhew.”(Is 53:12) Qe yijaa'ija kekhewe' week hats we'nika'ajji' qu' yijunye'je'kii, nite' ƚeke' qu' nijanik'i.—
37 Pois é necessário que se cumpra esta profecia a meu respeito: ‘Ele foi contado entre os rebeldes’. Sim, tudo que os profetas escreveram a meu respeito se cumprirá”.
38 Hekhewe'en qa yit'ijets: —Yatsat'axyij, jeƚ qeku'nek, enewe'en wetsjuk witqatsjikinetits.— Qa yeku'ƚ pa'aj pakha'an qa yit'ij: —Hayits hats ujaxƚu'.—
38 Eles responderam: “Senhor, temos aqui duas espadas”. “É suficiente”, disse ele.
39 Pa' Jesús qa ikik'uifik'i pa'aj pa' witset, qa pa' hats ƚunye'j ji'ij, ma' qa ikji'jii ke' utek Olivos, qa he' ƚ'ijatshenhei qa yijayanjiik'i pa'aj.
39 Então, acompanhado de seus discípulos, Jesus foi, como de costume, ao monte das Oliveiras.
40 Ma' qa yamets pa'aj pakha' i'nji'ji', qa yit'ijets hekhewe'en: —Iyiini'ƚha, hats'inha qu' nite' neqenijani'iƚ ej na' witaqjaajinkeye'j.—
40 Ao chegar, disse: “Orem para que vocês não cedam à tentação”.
41 Pa' Jesús qa ikik'ui pa'aj pa' ha'niiji'in in ipƚu'uk'i ek ne'ej ute qe jitewu'm, qa wonokok'eni'ju' pa'aj qa iyin.
41 Afastou-se a uma distância como de um arremesso de pedra, ajoelhou-se e orou:
42 Qa yit'ij pa'aj: —Tata, qu' isu'un qa' iwu'myik'ui nakha' qu' nek'iya'aj tok'o i'nji' na' qi in ek'imiiji'. Qa hasu'ujƚe qu' nanaqsiijkii pakha' qu' yakha' ye'ƚe qu' hisu'un. Akha' yijat'ij pa'qu' isu'un.—
42 “Pai, se queres, afasta de mim este cálice. Contudo, que seja feita a tua vontade, e não a minha”.
43 Ma' qa nametsju' pa'aj pa' ewi'ƚ ángel ta'ƚiipha'm na' wa's qu' netisij pa'qu' ƚet'unha'xe'.
43 Então apareceu um anjo do céu, que o fortalecia.
44 Pa' Jesús qi in yoksi'wen pa'aj pakha' qi a'tax hatse', ma' qa qi'ija in we'nt'unhet pa'aj in iyin qa pa' ƚenejut'ax qa hik ƚunye'j ne'ej wit'athits in qitsju' qe tsaptsapijukii sehe'.
44 Ele orou com ainda mais fervor, e sua angústia era tanta que seu suor caía na terra como gotas de sangue.
45 In yili'ij in iyin pa'aj qa niipha'm qa ikii pe' ƚ'ijatshenhei pa' i'ni'. Qa hats ima'ju' pa'aj hekhewe'en qe yeqiwefijju' in qi in itawje'metets.
45 Por fim, ele se levantou, voltou aos discípulos e os encontrou dormindo, exaustos de tristeza.
46 Qa yit'ijets pa'aj: —¿Inhats'ek in ƚama'aƚju'? Eniyi'ƚpha'mkii qa' iyini'ƚ, hats'inha qu' nite' neqenijani'iƚ ej na' witaqjaajinkeye'j.—
46 “Por que vocês dormem?”, perguntou ele. “Levantem-se e orem para que não cedam à tentação.”
47 In mente' yili'ij pa'aj in iyet pa' Jesús qa namets pa'aj pe' olots jukhew, qa pakha' ƚii pa'aj Judas hik pakha' i'ntaxji'teje'm iye pa'aj he' doce (12) ƚ'ijatshenhei, nojo'ok'oi pa'aj pekhewe'en. Qa nekets pa'aj pa' Jesús qe qa netuje'm.
47 Enquanto Jesus ainda falava, chegou uma multidão conduzida por Judas, um dos Doze. Ele se aproximou de Jesus e o cumprimentou com um beijo.
48 Qa pa' Jesús qa yit'ij pa'aj: —Judas, ¿me in ƚetuje'm qa ƚ'ihinij ha'ne Ƚa's na' Jukhew?—
48 Jesus, porém, lhe disse: “Judas, com um beijo você trai o Filho do Homem?”.
49 Pekhewe' metitsifi pa'aj pa' Jesús in yi'wen pa' ƚunye'jkii, qa yit'ijets pa'aj: —Yatsat'axyij, ¿me ƚisu'un qu' heqfekini'ƚij je'm ene' yaqa'tsjikinetitsi'ƚ?—
49 Quando aqueles que estavam com Jesus viram o que ia acontecer, disseram: “Senhor, devemos lutar? Trouxemos as espadas!”.
50 Ma' qa pa' ewi'ƚ pa'aj hekhewe'en qa yifekin je'm pa' ƚeqejkunenek pa' qiji' ƚatata pe' pa'il qa yasinii pa'aj qa k'itsii pe' ƚekfi'ik'i yiya'yik'i te'weiji'.
50 E um deles feriu o servo do sumo sacerdote, cortando-lhe a orelha direita.
51 Pa' Jesús qa yit'ij pa'aj: —Hasu'uj meqfekini'ƚ je'm. ¡Ili'iƚij!— Pa' Jesús qa t'eku'mets pa'aj pe' ƚekfi' pa' witqejkunenek qa yiƚin pa'aj.
51 Mas Jesus disse: “Basta!”. E, tocando a orelha do homem, curou-o.
52 Ma' qa pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj pekhewe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' tenek'enhe'yipji' pe' yejeƚ pe' qi witlijtsitjii qa pekhewe' iye tenek'enheiji' pa' witset: —¿Inhats'ek in ƚenteneyi'ƚij ne' aqa'tsjikinetitsi'ƚ qa ne' ek'uli'ƚ najak? ¿Me hik yijunye'j pa'qu' ewi'ƚe' ejtenhetsax?
52 Então Jesus se dirigiu aos principais sacerdotes, aos capitães da guarda do templo e aos líderes do povo que tinham vindo buscá-lo: “Por acaso sou um revolucionário perigoso para que venham me prender com espadas e pedaços de pau?
53 Yakha' in ha'ni'ƚ etji'teje'mkii week neƚuts ne' qi witlijtsitjiyii, qa ham pa'qu' ewi'ƚe' ekheweli'ƚ qu' net'eku'myi'. Qa ƚantsat'etsƚi'iƚij ene' hane'ej hora qa nakha' iye ƚet'unha'x na' nookii ƚantsat'etsi'ƚij iye.—
53 Por que não me prenderam no templo? Todos os dias eu estava ali, ensinando. Mas esta é a hora de vocês, o tempo em que reina o poder das trevas”.
54 Ma' qa pekhewe'en qa t'eku'mi' qu' nophe'ƚ pa' Jesús, qa yeka'xii pa'aj pe' ƚetsi' pa' qiji' ƚatata pe' pa'il. Qa ha' Pedro qa yijayantaxij pha'mkii pa'aj qa toxƚi'iju'ƚkii.
54 Então eles o prenderam e o levaram à casa do sumo sacerdote. Pedro o seguiu de longe.
55 Pekhewe'en in hats niƚani' pa'aj pa' fe't pa' joofji'ju' pe' wititsi'ii, qa i'nijup pa'aj, qa ha' Pedro qa i'nji'teje'm pa'aj pekhewe'en.
55 Os guardas acenderam uma fogueira no meio do pátio e sentaram-se em volta, e Pedro sentou-se com eles.
56 Qa pe' ewi'ƚ witqejkunenki', in yi'wen pa'aj in i'nijupju' pa' fe't qa nalitetsju', ma' qa ts'in pa'aj in yejeƚju', qa yit'ij: —Hane'en, qete'e' hik ha'ne iye hakha' ƚijts'eji'ijjkii.—
56 Uma criada o notou à luz da fogueira e começou a olhar fixamente para ele. Por fim, disse: “Este homem era um dos seguidores de Jesus!”.
57 Qa welkutƚi'ijkii pa'aj ha' Pedro, qa yit'ijets pe' efu: —Efu, nite' tsikfe'lets pakha'an.—
57 Mas Pedro negou, dizendo: “Mulher, eu nem o conheço!”.
58 Qa sujƚe iye pa'aj qa na'l iye pe' yejeƚju' iye qa yit'ijets: —¡Qete'e' hik akha' iye ƚa'nji'teje'mkii hekhewe'en!— Ha' Pedro qa yit'ij iye pa'aj: —¡Efu, nite'! ¡Nite' yakha' pekhewe'en!—
58 Pouco depois, um homem olhou para ele e disse: “Você também é um deles!”. “Não sou!”, retrucou Pedro.
59 Qa hats ewi'ƚ pa'aj hora t'ani' qa na'l iye pa' yumti'ija qa yit'ij: —Yijaa'ija in hik ha'ne hekhewe' ƚijts'eyekkii, qe hane'en Galilea ƚeiƚe' iye.—
59 Cerca de uma hora mais tarde, outro homem afirmou: “Com certeza esse aí também estava com ele, pois também é galileu!”.
60 Ha' Pedro qa yit'ij iye pa'aj: —Jukhew, ¡nite' tsikfe'lets kakha' ƚit'ij!— In mexe nite' naq'axtaxijik'i pakha' yit'ij in welkut'ijkii, ma' qa iipƚek pa'aj pa' ta'a'a'.
60 Pedro, porém, respondeu: “Homem, eu não sei do que você está falando”. E, no mesmo instante, o galo cantou.
61 Ma' qa pa' Yatsat'ax'inij qa hik pakha'aj t'atsji'ƚfik'i qa lee'sii pa'aj in nejeƚii ha' Pedro, ma' qa ha' Pedro qa yijamti'ik'i pa'aj ke' ƚe'lijei pa' Yatsat'ax'inij in yit'ijets pa'aj: —Ha'ne naja'xji' tees qu' nap pa'qu' ta'a'aye' ipƚu'ui qu' hats wetshetk'ewi'ƚij qu' mewelku'tyijkii.—
61 Então o Senhor se voltou e olhou para Pedro. E Pedro se lembrou das palavras dele: “Hoje, antes que o galo cante, você me negará três vezes”.
62 Ma' qa ikfik'i pa'aj ha' Pedro qa qi in ip pa'aj.
62 E Pedro saiu dali, chorando amargamente.
63 Pekhewe' jukhew testi'yij pa'aj pa' Jesús qu' nejeƚets, qa qi in yawitji pa'aj qa yilanje'mkii iye.
63 Os guardas encarregados de Jesus começaram a zombar dele e a bater nele.
64 Yit'onjo' iye pa'aj ƚotoi, qa nifaakanji'ij: —¿Ƚek pakha' te'ek nalan?—
64 Vendaram seus olhos e diziam: “Profetize para nós! Quem foi que lhe bateu desta vez?”.
65 Qa olots iye pekhewep iye wekwek yit'ijetskii t'ejuyiju'ƚ pakha'an, in uƚ'etsik'i ƚe'lijeyetskii.
65 E o insultavam de muitas outras maneiras.
66 In hats neƚukii pa'aj qa not'ax wetju'ƚ pekhewe' tenek'enheiji' pa' witset qa pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' i'nq'ijatshenij iye ke' Moisés ƚe'lijei, ma' qa wetka'xii pa'aj pa' Jesús pa' not'axi' wetju'ƚ pekhewe'en. Qa hikpa' qa tafaakanheti'yi'kii pa'aj:
66 Ao amanhecer, todos os líderes do povo se reuniram, incluindo os principais sacerdotes e os mestres da lei. Jesus foi conduzido à presença desse conselho,
67 —Qu' hik akha'ye' pa' Cristo, yape enfeli'ƚ ye'm.— Pa' Jesús qa yeku'ƚ: —Qu' hi'ttaxi'ƚij ewets: “Ehe, yakha',” qa' esqeku'ƚi'iƚij iye.
67 e eles perguntaram: “Diga-nos, você é o Cristo?”. Jesus respondeu: “Se eu lhes disser, de modo algum acreditarão em mim.
68 Qa qu' k'afaakantaxi'ƚij pe'ye', tees qu' esku'ƚi'ƚ.
68 E, se eu lhes fizer uma pergunta, não responderão.
69 Qa ha'neƚi'ij qu' nata'ƚi', qa ha'ne Ƚa's na' Jukhew qa na'ni'ju' na' yiya'yik'i nakha Ham Ƚet'unhenye'ji'iju'ƚ in Dios.—(Sal 110:1)
69 Mas, de agora em diante, o Filho do Homem se sentará à direita do Deus Poderoso”.
70 Ma' qa yit'ijju' pa'aj pe' week: —Ye'ehe, ¿me qa hik akha' pa' Ƚaa'sija pa' Dios?— Qa pa' Jesús qa yeku'ƚ pa'aj: —Ehe, yakha', ƚ'asiini'ƚik'iha in ƚit'iƚij yiwets.—
70 Todos gritaram: “Então você afirma que é o Filho de Deus?”. E ele respondeu: “Vocês dizem que eu sou”.
71 Ma' qa yit'ijju' pa'aj pekhewe'en: —¿Inhats'ek qu' menjiit hami'ik'ui iye pakhape' iye qu' nenfelijkii pa'qu' ƚunye'je' hane'en? Inekhewel hats jitepi'ye'ejha kakha' yit'ij.—
71 “Que necessidade temos de outras testemunhas?”, disseram eles. “Nós mesmos o ouvimos de sua boca!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.