Atos 18
Meupiya ne panugtulen: Bibliya ne Matigsalug (MBTNT) vs NAA
1 Te pegkapenga dutu, mig-awe e man-e si Pablu diye te Atinas wey miggendiyad e te Kurintu.
1 Depois disso, deixando Atenas, Paulo foi a Corinto.
2 Ne diye din nalambag si Akilu, sabeka ne Hudiyu ne neetew diye te inged ne egngaranan te Puntu. Iyam pad sikandin migginguma puun te Italya duma te asawa rin ne si Prisila. Nakaawe sikandan puun te mandu ni Impiradur Klawdiyu ne egpaaween diye te Ruma ka langun ne me Hudiyu. Ne migpanumbaley si Pablu diye te kandan,
2 Lá, encontrou um judeu chamado Áquila, natural do Ponto, recentemente chegado da Itália, com Priscila, sua mulher, porque o imperador Cláudio havia decretado que todos os judeus deviam sair de Roma. Paulo aproximou-se deles.
3 wey tenged su nekeg-iling ka himu ran ne talaggimu te balungbalung, miglemung e sikandin kandan wey miggimu duma kandan.
3 E, como tinham o mesmo ofício, passou a morar com eles e ali trabalhava. O ofício deles era fazer tendas.
4 Tagse Aldew te Peggimeley, diye si Pablu te simbaan te me Hudiyu ka egpakig-apul te me Hudiyu wey te me Grigu su igkeupii rin ne egpalintutuu sikandan.
4 E todos os sábados Paulo falava na sinagoga, persuadindo tanto judeus como gregos.
5 Te pegginguma enni Silas ki Timutiyu puun te Masidunya, ware lein ne eggimuwen ni Pablu gawas te pegwali te lalag te Manama. Migpangguhud sikandin diye te me Hudiyu ne si Hisus, iyan sika ka Kristu.
5 Quando Silas e Timóteo chegaram da Macedônia, Paulo se entregou totalmente à palavra, testemunhando aos judeus que Jesus é o Cristo.
6 Piru insupak dan si Pablu wey inlemetan. Purisu impelpel rin ka alinepung diye te kumbale din te migkahi, “Ke kene kew egkaluwas, kaniyud e sika ne seyyup! Ware labet ku rue. Ne puun kuntee, eggendiye ad e te kene ne me Hudiyu.”
6 Como eles se opuseram e blasfemaram, Paulo sacudiu as roupas e disse-lhes: — Que o sangue de vocês caia sobre a cabeça de vocês! Eu estou limpo dele e, a partir de agora, vou para os gentios.
7 Purisu mig-awe e sikandin diye wey diyad e miglemung te kene ne Hudiyu ne egngaranan ki Titu Hustu ne migpamakey degma te Manama. Lenged te simbaan te me Hudiyu ka baley rin.
7 Saindo dali, entrou na casa de um homem chamado Tício Justo, que era temente a Deus; a casa dele ficava ao lado da sinagoga.
8 Ne si Krispu, ka pangulu te simbaan te me Hudiyu, migpalintutuu te Magbebaye duma te pamilya rin, wey masalig pad ne matig-Kurintu ne nakarineg te lalag te Manama ne migpalintutuu wey migpabewutismu e.
8 Crispo, o chefe da sinagoga, creu no Senhor, com toda a sua casa; também muitos dos coríntios, ouvindo, creram e foram batizados.
9 Due sabeka ne marusilem ne hendue te impataheinep si Pablu te Magbebaye wey migkahiyan, “Kene ka kaaldek, pabulus ka wali. Kene ka peeneng-eneng,
9 Certa noite Paulo teve uma visão em que o Senhor lhe disse:
10 su egdumaan ku sikeykew. Ware egpakarereet keykew su masalig ka me etew te seini ne siyudad ne migpalintutuu keddi.”
10 porque eu estou com você, e ninguém ousará lhe fazer mal, pois tenho muito povo nesta cidade.
11 Purisu mig-uugpe pad si Pablu diye seled te sabeka ne leg-un wey liware wey impanulu din pad ka me etew te lalag te Manama.
11 Assim, Paulo permaneceu em Corinto um ano e seis meses, ensinando entre eles a palavra de Deus.
12 Piru te si Galiyu e ka gubirnadur diye te Akaya, miglibulung e ka me Hudiyu wey indakep dan e si Pablu wey in-uyan dan diye te ki Galiyu eyew igsumbung.
12 Quando Gálio era procônsul da Acaia, os judeus, de comum acordo, se levantaram contra Paulo e o levaram ao tribunal,
13 Migkahi sikandan, “Ka seini ne etew, egpamehes te me etew egpasimba te egpakasupak te balaud!”
13 dizendo: — Este homem quer persuadir as pessoas a adorar a Deus de um modo contrário à lei.
14 Ne hengkayi te eglalag e perem si Pablu, migkahi e si Galiyu diye te me Hudiyu, “Emun ke dakel perem ka sale din wey ke amana naa ne mareet ka eggimuwen din, egkaantus ku perem ka egpammineg kaniyu me Hudiyu.
14 Quando Paulo ia falar, Gálio disse aos judeus: — Se fosse, de fato, alguma injustiça ou crime de maior gravidade, ó judeus, eu teria motivo para acolher a queixa que vocês estão trazendo.
15 Piru puun su meyitenged ma seini te me lalag, te me ngaran, wey te balaud niyu, sikaniyu mismu ka eggusey kayi. Kena a eggusey te iling kayi!”
15 Mas como é uma questão de palavras, de nomes e da própria lei de vocês, resolvam isso vocês mesmos; eu não quero ser juiz dessas coisas!
16 Nataman, impalihawang din e sikandan diye te hukumanan.
16 E os expulsou do tribunal.
17 Ne dutu, indakep dan e si Sustinis ne pangulu te simbaan te me Hudiyu wey inlampesan dan diye te tangkaan te hukumanan, piru imbalahad ni Galiyu.
17 Então todos agarraram Sóstenes, o chefe da sinagoga, e começaram a espancá-lo diante do tribunal; Gálio, todavia, não se incomodava com estas coisas.
18 Naluhey pad si Pablu ka migpalunggehaat diye te Kurintu duma te me suled te pegpalintutuu. Nataman, miggipanew e sikandin wey mig-untud te barku duma engki Prisila wey ki Akilu peendiye te Siriya. Te ware pad sikandin migligkat, migpeupew pad sikandin diye te Sinkriya tenged su due impanaad din.
18 Paulo ficou ainda muitos dias em Corinto. Por fim, despedindo-se dos irmãos, navegou para a Síria, levando em sua companhia Priscila e Áquila. Antes de embarcar, rapou a cabeça em Cencreia, porque tinha feito um voto.
19 Te pegginguma ran diye te Ipisu, inggaat din de ka alunggun ne si Prisila wey si Akilu. Nataman, miggendiye sikandin te simbaan te me Hudiyu ka migpakig-apul te me Hudiyu.
19 Quando chegaram a Éfeso, Paulo deixou ali Priscila e Áquila. Ele, porém, entrando na sinagoga, pregava aos judeus.
20 Mighangyu ka me etew ne diye pad perem sikandin eg-ugpe te bayew egkaluhey, piru ware migsuhut sikandin.
20 Pediram-lhe que ficasse mais algum tempo, mas Paulo não quis.
21 Piru te pegligkat din e, migkahiyan din pad sikandan, “Emun ke igtuhut te Manama, eglibed e red kayi.” Nataman, mig-untud e sikandin te barku puun te Ipisu.
21 Ao se despedir, disse: — Se Deus quiser, virei visitá-los outra vez. E, embarcando, partiu de Éfeso.
22 Te pegginguma rin diye te Sisarya, migleus e sikandin diye te Hirusalim wey impangemusta rin ka migmalintutuu diye. Ne nataman, miggendiyad e man-e sikandin te Antiyukiya.
22 Chegando a Cesareia, foi logo para Jerusalém. E, tendo saudado a igreja, seguiu para Antioquia.
23 Te ware de naluhey, migligkat e man-e sikandin wey diye migbaye te me prubinsya te Galasya wey Prigya wey inlig-en din ka langun ne migmalintutuu ki Hisus diye.
23 Havendo passado ali algum tempo, saiu, atravessando sucessivamente a região da Galácia e Frígia, fortalecendo todos os discípulos.
24 Due sabeka ne Hudiyu ne egngaranan ki Apulus ne matig-Alihandriya ne miggendiye te Ipisu. Meupiya amana sikandin ne eglalag-lalag wey masalig ka natuenan din meyitenged te Kasulatan.
24 Nesse meio-tempo, chegou a Éfeso um judeu, natural de Alexandria, chamado Apolo, homem eloquente e poderoso nas Escrituras.
25 Tapey e sikandin napanulu meyitenged te Magbebaye. Ne amana sikandin mabagget-bagget ne egpangguhud wey eleg ka igpanulu din meyitenged te Magbebaye ne si Hisus. Piru ke meyitenged te bewutismu, iyan din de natuenan ka bewutismu ne impanulu ni Huwan.
25 Ele era instruído no caminho do Senhor; e, sendo fervoroso de espírito, falava e ensinava com precisão a respeito de Jesus, conhecendo apenas o batismo de João.
26 Ware naaldek sikandin ne egpanulu diye te simbaan te me Hudiyu. Te pegkarineg enni Prisila ki Akilu te pegpanulu ni Apulus, ingginggat dan e sikandin ne egpeendiyeen te baley ran, ne dutu, impasabut dan pad sikandin te duma ne pamaahi te Manama ne ware din pad natueni.
26 Apolo começou a falar ousadamente na sinagoga. Quando Priscila e Áquila o ouviram falar, levaram-no consigo e, com mais exatidão, lhe expuseram o caminho de Deus.
27 Te timpu ne nakaplanu si Apulus ne eggendiye te Akaya, ka migmalintutuu diye te Ipisu ka migbulig kandin. Ne insulatan dan ka me suled te pegpalintutuu diye te Akaya eyew egdawaten sikandin. Pegginguma rin diye, dakel amana ka ingkabulig din te seeye se neyimu ne migmalintutuu tenged te keupiya wey keyid-u te Manama ne impapitew kandan.
27 Quando ele resolveu percorrer a Acaia, os irmãos o animaram e escreveram aos discípulos para que o recebessem bem. Tendo chegado, Apolo auxiliou muito aqueles que, mediante a graça, haviam crido;
28 Amana ne malig-en ka katarengan din puun te Kasulatan te si Hisus iya ka Kristu. Ne ware neyimu te me Hudiyu ne egpakig-apul kandin diye te taliware te me etew.
28 porque, com grande poder, convencia publicamente os judeus, provando, por meio das Escrituras, que Jesus é o Cristo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.