Mateus 12
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Lama nge nang rialonga e Jisas tomo e ile wainlangaere o eso a wit a ometa lemi. Na ile wainlangaere kene mesipun or, mako o kulpot wit monngare ma o an ir.
1 Veya bai’ab na’atube sawar ufunamaim, Jesu Baiyarir Ana Veya sanabey wanawanah remor inan ana bai’ufununayah a himorob, basit sanabey afa hirut hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ma Parisire pelie o thepol or ma o ria a Jisas ve, “It Judare ler patorong i ri ve, aro te oma ur aken avele e nang rialonga, ave thepol lom wainlangaere o oma ur aken.”
2 Naatu ofafar bai’obaibiyenayah hi’itih basit Jesu hi’u, “A bai’ufununayah ku’itih, abis tisisinaf i ata ofafar te’a’a’stu’utu’ub, anayabin boun i Baiyarir ana veya.
3 Ma Jisas i olal werer ole riong ve, “Ava thomu o tital a God ile erere lale ako nge a Devit ome ile tokokoere ole omaing ako mesipun or.
3 — ausente —
4 Ma i eso a God ile vel lemi, ma ome ile tokokoere o an bret ako ini sungong a God nge, na bret aken kene Moses ile patorong i ri ve, ini inga prisre oenga inga aro o an bret aken.
4 — ausente —
5 Na ava thomu o tital mun a Moses ile patorong lale ve, ako e nang rialonga elonga prisre ako o voth a Lotu Tepun a Vel o avsa patorong nge nang rialonga, ave ole vothung kerenga avele.
5 Naatu Moses ana ofafar ta kwaiyab kwa’itin? Baiyarir ana veya firis terun Tafaror Bar teyayabuna men ofafar te’a’astu’ub? En.
6 Na tho ria thomu, ponange toko omole ako i pomnga rintet nge Lotu Tepun a Vel i ake ru i voth.
6 Baise boun i a tur ao’owen, sawar gagamin anababatun i na tit, men iti Tafaror Bar na’atube’emih.
7 Na God ile erere i ri vene:
7 Buk Atamaninamaim i iti na’atube eo, ‘Kabeber i akokok men sibor.’ Kwa iti sawar yabin anababatun kwatasoso’ob na’at sabuw gewasih boro men kwatakusairih.
8 Ma Toko Pomnga Itun i theal mun nang rialonga aken.”
8 Anayabin Orot Natun i Baiyarir Tamah anababatun.”
9 Lama Jisas i plosa nge rem aken, ma i eso a Judare ole lotuonga a vel omole.
9 Jesu nati efan itumar na hai Kou’ay Bar ta wananwanan run,
10 Ma toko e ako imeni omkolo i voth. Na toko pelie ako o voth mun kene olemi ve aro o pamit a Jisas e riong, mako o nina i ve, “Aro i sivenga tova te pasivenga toko ako e nang rialonga? Moses ile patorong i ri vava?”
10 orot ta uman murubin ma’ama’amaim, naatu sabuw afa nati’imaim hima’am i ef hinunuwet Jesu gamin uwin isan, imih Jesu hibatiy hio, “It ata ofafaramaim Baiyarir ana veya orot babin boro taniyawas ai en?”
11 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Aro i vava tova ve omu e ile sipsip omole i matu a vol lemi nge nang rialonga, e? Aro toko aken aro i krima i mo i monteta i me avele? Avele aro i monteta i.
11 Baise Jesu iyafutih eo, “Bo o orot ta a sheep Baiyarir ana veya hub tare’er, boro itatain tayen o itihamiy ta’in tamorob?
12 Na toko aken kene isivenga rintet nge sipsip, maken patorong i ri kerenga e it avele tova te opoesal toko nge nang rialonga.”
12 Orot ana yawas i ra’at kwanekwan men for na’atube’emih. Isan imih Baiyarir ana veya orot babin tanabibais i men tasisinaf kakaf ofafar ta’a’astu’ubimih.”
13 Mako Jisas i ria toko meni omkolonga ve, “Ong pavengvengpot menum.” Mako i pavengvengpot i, na a ur e avele, nako imeni i senu werer, ma i ranga ve ini imeni epee anga.
13 Imaibo orot uman murubin isan eo, “Uma ku’otofair a’itin.” Naatu orot uman otofair naatu uman igewasin uman rounane na’atube matar.
14 Lama Parisire o plosa ma o rirum nge a Jisas ipunrinnga.
14 Basit Pharisee Jesu hihamiy hitit ufun, rabin morob isan hiyakitifuw.
15 Jisas ilemi mire nge Parisire olemi ako nge ipunrinnga, mako i plos lelpot nge pen aken, ave pulua pomnga ako o panes i. Ma i pasivenga ni multhanginga alavusnga ako o voth tomo e or,
15 Jesu rabinamih hiyayanuw tur nowar naatu efan nati ihamiy sa’ab in, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’itin hi’ufunun bairi hinan, iyabowat hisawow hinan etei iyawasih.
16 na i ri engeng tokokoere ve o mothong tova o ria othangangaere nge ile omaing.
16 Naatu eo fafarih eo, “Sabuw afa hai tur men kwana’owenamih.
17 Na i oma venen aken ma i pavelpol nunganga riong ako God ile riong elnga a Aisaia i ri nge. Na ile riong vene:
17 Iti i abisa dinab orot Isaiah ana bukamaim kikirum na iturobe.
18 “Ake ini lek umonga ako tho ateal i.
18 ‘Iti orot i ayu isau bowamih arubin,
19 Aro i vol na i presa pres avele,
19 I boro men nagam naatu boro men fanan aumetawat niwow;
20 Aro ile vothung kerenga e avele e tokokoe areko ole engenging i pospos,
20 Sawasaw ririmih hikimow tere’er boro men na’abar faifiyen,
21 Naro tokokoe areko or ini Judare avele,
21 Naatu sabuw etei hai not hai baitumatum i biyanamaim hinayai.’”
22 Lama toko pelie ako o paes toko e ako a Jisas nge la ako itheki pros na i palav avele, eneke tamata kerenga i voth a i nge. Jisas i pasivenga toko aken, mako toko aken i palav ol na i the werer.
22 Imaibo sabuw afa orot ta matan fim naatu demon awan gugin toun bububur ma’am hibai hina Jesu biyan hitit iyawas naatu misir tur eo naatu matan igewasin nuw.
23 Na tokokoere o kukuk nge ur ake Jisas i oma i, ma o ri ve, “Ava ini a Devit Itevinga, e?”
23 Sabuw rau’ay gagamin na’in Jesu abisa iwa’an hi’i’itin hai hikasiy ra’at hio, “Iti orotom David uwan ta?”
24 Lama Parisire o nongpol ole riong ma o ri ve, “I wistetpot tamata kerengare, eneke oa pomnga a Belsebul i sungu engenging a i nge ma i wistetpot or.”
24 Baise Pharisees hinonowar hio, “Iti orot demon enununih, anayabin demon hai ukwarin wabin Beelzebul fair itin, nati esisinaf.”
25 Jisas ilemi mire nge olemi ma i ria or ve, “Aro ve rem omole o omreu pel mo o pun pel, aro rem aken aro i vus. Na aro ve rem lemiare eve vel lemiare osivenga o pun pel, aro o voth lollo mun avele.
25 Jesu abisa hinotanot so’ob, naatu uwih eo, “Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow boro men manin hiniyowamih, naatu bar meraramaim o ain uf rara’amaim hinakusib hinabiyow hai ma boro hini’afiy.
26 Thomu o ri ve tho wistetpot a Satan ilengare nge a Satan ile engenging. Aro ve lomu riong aken i nunganga, aro i mirenga ve, Satan ilengare osivenga o pun pel, naro o voth palolo avele.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i ana aiwob wanawanan ana fair boro naririm.
27 Thomu o ri ve, Belsebul i sung engenging a tho nge mo tho wistetpot tamata kerengare a tokokoere nge. Na anga i sung engenging aken a lomu wainlangaere nge mo o wistetpot tamata kerengare a tokokoere nge, e? Mako lomu wainlangaere o pathengal thomu ako ve, lomu riong i nunganga avele.
27 Naatu kwa i ayu Beelzebul fair baitu demon nunih kwarouw kwa’o. Bo kwa a bai’ufununayah i yait ana fairamaim demon tenununih? Isan imih kwa taiyuw abai’ufununayah hai sinafumaim ebi’obaiyi God ana baibatiyen i wan kwamara’at.
28 Tho wistetpot tamata kerengare nge a God ile engenging, na omaing aken i pathengal thomu ako ve, God ile menong e nepes i velpol a thomu nge lale.
28 Baise ayu i God Anunin Kakafiyin ana fairamaim demon anununih, imih nati ebi’obaiyit mar ana aiwob i na tit kwa wanawananamaim.
29 “Aro toko e i kem toko engenga ile ur elonga a vel lemi vava? Aro i kin tel toko engenga aken nge we lamo i kem ile ur elonga ako i ngo a ile vel lemi.
29 “Orot fairin ana bar boro men asir hinarun ana sawar hinabainomih, baise wantoro’ot orot hinab hinafatum nabat, imaibo ana sawar hinabainuw.
30 “Toko kathnga ini thengek avele, aro ini lek ngarang. Na toko mun e ako i wol tokokoere a tho nge me avele, akennga i wistetpot or.
30 “Orot yait ayu airi men abita’imon i ayu au wosai, naatu orot yait men ayu ibaisu airi bobaituw abigenamih, nati orot i wasgeyayan.
31 Mako tho ria thomu, God aro ilemi simikal tokokoere ole vothung kerenga na ole riong kerenga e a God, ave aro ve toko e ako i ri kerengaing nge a God Ioni Riringa ile omaing, aro God ilemi simikal ile vothung kerenga aken avele.
31 Ana’an nati isan imih a tur ao’owen, bowabow kakafih ta ta naatu bai’ib tur ta ta God boro nanotawiyen, baise orot yait Anun Kakafiyin ni’ib isan tur kakafin na’o, i ana bowabow kakafih boro men nanotawiyimih.
32 God aro ilemi simikal toko ile vothung kerenga ako i ria riong kerenga nge a Toko Pomnga Itun, ave aro ilemi simikal tokokoere ole riong kerenga ako nge a God Ioni Riringa avele. Aro ilemi simikal i ponange na panen mun avele.”
32 Naatu orot yait Orot Natun isan tur kakafin na’o nabigigim boro ana bowabow kakafin nanotawiyen, baise orot yait God Anun Kakafiyin isan na’o nabi’iyab, i boro tafaramamaim men nanotawiy na’atube maramaim.
33 Ma Jisas i ria mun ve, “Won monnga sivenga aro i velpol nge won sivenga, na won monnga kerenga aro i velpol nge won kerenga. Aro te ate wonre nge omonnga.
33 “A ai inakaif gewas boro ro’on gewasin inab, a ai men inakaif gewas ro’on boro kakafin inab, anayabin ai i boro ro’onamaim ina’inan.
34 Thomu ini pilimo kerengare. Lomu vothung i kerenga, naro thomu o pavurvur ako aro o ria riong sivenga avele, eneke ur kathnga ako toko ilemi i vual nge, kene aro i ripot i a iwo.
34 Kwa i tuwamorob foufuh, dogor wanawanan kakafin ema’am boro mi’itube tur gewasih kwana’o. Anayabin abisa dogor wanawanan ema’am i awamaim etitit.
35 Toko sivenga i paespot ur sivenga ako i voth a ilemi, eneke ilemi i vual nge ur sivengare. Na toko kerenga i paespot ur kerenga ako i voth a ilemi, eneke ilemi i vual nge ur kerengare.
35 Orot gewasin ana bar wanawanan sawar gewasih ya ti’inu’in boro nabow naya taiten, naatu orot kakafin ana bar wanawanan sawar kakafih ya ti’inu’in boro naya taiten.
36 Tho ria thomu, nge nang ako God aro i pamit toko alavusnga nge riong, aro o ritet nge ole riong kerenga alavusnga ako o ri nge lale.
36 Imih a tur ao’owen, baibatebat ana maramaim sabuw etei awahimaim tur abisa hi’o boro God ana tur hina’owen aisim nati tur hi’o.
37 Na nge lom riong inga, ako aro wong mit nge riong. Mako lom riong aken i pahtengal wong ako ve, wong ini toko vengvenga eve wong ini toko kerenga.”
37 Naatu o taiyuw a tur io’omaim God boro nibatiyi, naatu o taiyuw a turamaim boro naorereb o i gewas o kakaf.”
38 Lamako toko pamirealinga nge a Moses ile patorong tomo nge Parisi pelie o ria a Jisas ve, “Pamirealinga, them sis ve aro wong oma omaing aolonga e ako i pathengal them ve, ong oma a God ile omaing.”
38 Imaibo Pharisee naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa himisir hi’o, “Bai’obaiyenayan, aki akokok ina’inan ta iniwa’an ana’itin.”
39 Ave Jisas i olal ole riong ve, “Toko na seng areko o mimi ponange, ole vothung i kerenga rintet na o nongal a God ile riong avele. O engeng ve aro o thepol pathepolong ake ini a God ile paatealing, ave aro o thepol pathepolong omole inga, ini pathepolong ako God i oma i a Jona nge.
39 Baise Jesu iyafut eo, “Kwa iti mar boun nan ana sabuw a fanasair ra’at, ina’inan itinamih kwa’o. Baise ina’inan boro men ta kwana’itinamih, ina’inan ta’imon nati dinab orot Jonah biyanamaim kwa’itinika.
40 Jona i voth a silang aolonga iopo lemi nge nang or me na mlik or me, naro i venen mun ako nge a Toko Pomnga Itun, aro i voth mun a vuvepun nge nang na mlik or me inga.
40 Jonah siy gagamin tonan yan wanawanan in fai tounu auyit tounu na’atube, Orot Natun boro fai tounu auyit tounu me wanawanan na’in.
41 Na panen nge nang ako God aro i pamit tokokoere nge riong, aro tokokoere e rem pomnga a Ninive, aro o mita, mo o teltun mun thomu Juda areko o mimi ponange omu, eneke o nongpola Jona ile panongpolong, mako o lel okime nge ole vothung kerengare. Naro thomu o nongpol, ponange toko omole ako i pomnga rintet nge a Jona, i ake ru i voth.
41 Jonah binan Nineveh sabuw hinonowar ufunamaim hai bowabow kakafih hisisinaf etei hihamiyen, imih baibatebat ana veya boro hinamisir kwa kwabiwa’an kakaf isan boro hina’uwi, anayabin binan iti boun abit i men marasika Jonah bibinan na’atube’emih!
42 Panen nge nang ako God aro i pamit tokokoere nge riong, aro seng ako ini nepes a Seba, aro i mita ma i teltun thomu Juda areko o mimi ponange omu, eneke seng aken i plosa nge rem ako i melanga rintet mo aro i nongpol a Solomon ile riong ninengare. Naro thomu o nongpol, ponange toko omole ako i pomnga rintet nge a Solomon, i ake ru i voth, aveto thomu o nongpol ile riong avele.
42 Na’atube tafaram Sheba hai aiwob babin Solomon ana binan gewasin nowaramih ana tafaram ef yok na’in ihamiy na tur nowar, imih baibatebat ana veya boro namisir, kwabiwa’an kakaf isan na’uwi, anayabin Solomon bibinan i men boun ayu abibinan na’atube’emih!
43 “Na aro ve tamata kerenga i lopot a toko omole nge, aro i esu esa a pen klangklanga mo i kath pen e ako aro i thau i nge, ave i thopolo pen e avele.
43 “Demon kakafin orot biyanamaim ema’am tenun etit i boro watu owararinamaim ma baiyarir isan ana efan nanuwet, naatu efan men natitita’ur na’at,
44 Ma i ria ienga nge ve, ‘Aro tho lo werer a lek vel la.’ Mako i lo werer ma i thepol ako ile vel ilemi pro na o athe senu i lale na ur alavusnga i ngo vengveng.
44 i boro na’o, ‘Ayu boro anamatabir maiye au ubar anan.’ Naatu namatabir nan ana bar natitit, ana bar wanawanan i owararin naatu hirereb hiyabuna inu’in boro na’itin.
45 Lama i es ma i wol tamata kerenga or limai ako o kerenga rintet nge i, ma or alavusnga o eso a vel aken ma o voth nge. Mako toko aken ile mimiong i kerenga rintet nge ile mimiong teltelnga. Aro i venen mun ako e thomu toko na seng kerengare ako o mimi ponange.”
45 Imaibo boro namatabir maiye demon kakafih anababatun etei seven nanawiyih bairi hinan nati bar hinasusuw hinama. Naatu nati orot i boro na’af narauwabon men marasika ma’am na’atube’emih. Imih iti sabuw boun hima kakafih tesisinaf boro isah na’atube namatar.”
46 Rongan Jisas i sungu ile riong e tokokoere ma inina ome ititeinre o velpol. O mit inga a vel thekia, ma okei song nge i ve aro o leng leng tomo nge i.
46 Jesu eo, sabuw hima hinonowar ana tur baisawarina’e, hinah taitin hina hitit ufun hibat hi’o, “Aki akokok Jesu bairi ana’o.”
47 Ma toko omole e ako i ria Jisas ve, “Ninom ome titeumre or ako o mit tetal ong a lalanga na olemi ve aro o leng leng tomo nge wong.”
47 Basit orot ta run Jesu iu, “Hinat taiti hina ufun tebatabat, tekokok bairi kwana’o.”
48 Ave Jisas i olal ile riong ve, “Ninek anga? Na titeik angare?”
48 Jesu orot iya’afut eo, “Ayu hinai naatu taitu anababatun ana’o inanowar.”
49 Mako i paninepot a ile wainlangaere ma i ria or ve, “Thepol vet, ninek ome titeikre o voth ake.
49 Imaibo ana bai’ufununayah isah uman fufunih eo, “Ayu hinai naatu taitu i iti tema’am ku’itih.
50 Toko kathnga ako i panes a Vovo a God a Pen a Urvet ile riong ini teik na luk na ninek.”
50 Orot yait ayu Tamai maramaim eo na’atube fanan bai esisinaf i ayu taiu, ayu rubu naatu ayu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.