Romanos 8
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs ARIB
1 Watunug Iesui Ai'akag wo hawyi wẽtup miit ewy yn watopyhu'at iwywo katupono watoĩne'en Iesui pe i'ewyte toĩne'en ahepe. Mi'i hawyi Tupana yt to'e hin i ahepe — En yt naku i e hap. Woroho'o'apiheg yt e i ahepe.
1 Portanto, agora nenhuma condenação há para os que estão em Cristo Jesus.
2 Mi'i hawyi wẽtup sehay yn aipiit pe kat pote Tupana Pã'ãu wo aipyt'atnug. Mi'i hawyi aipiit topyhu'at Iesui piit ewy. Sa'awy'i te watuwat mekewat wẽtup sehay upi — Etunug no uimiky'esat ewy e hawyi ahiag miky'esat sa'ag watunug. Mi'i hawyi aiminug sa'ag ahekyi kahato aiku'uro hap kape ho'opot hap kape ma'ato watomohey Iesui hawyi Tupana Pã'ãu put'ok'e ra'yn. Mi'i hawyi Tupana Pã'ãu aihep ta'yn aimiky'esat sa'ag po pyi aiku'uro hap wuat'i e'at piat po pyi.
2 Porque a lei do Espírito da vida, em Cristo Jesus, te livrou da lei do pecado e da morte.
3 Sa'awy'i Tupana ainãpin kahato Musei upi. — Mi'i tã waku etunug e. Mi'i tã yt naku i etunug e ma'ato mekewat e'at yt watunug kuap i imiky'esat ko'i katupono aimiky'esat sa'ag aipyhyp kahato inug hap ete. Mi'i hawyi Tupana piat ainãpin hap yt aimohãpyk kuap i yt watunug i pote. — Pyno atimohãpyk mi'iria e Tupana tuwepe. Mi'i to'e hawyi toipo'oro Tosa'yru sese. Put'ok'e hawyi ai'ewy ipiit Miit kahato Mi'i. Toi'aparap kuap aito ewy wen ma'ato yt toi'aparap hin i. Yt karãpe i tutunug sa'ag. Toi'akit kahato tomiky'esat sa'ag nug hamuat — Yt atunug i e tuwepe. Miit'in miky'esat sa'ag toi'akit yne. Miit no tuwenug hawyi ai'apiheg hap tutu'u yne aria'yp posak ete.
3 Porquanto o que era impossível à lei, visto que se achava fraca pela carne, Deus enviando o seu próprio Filho em semelhança da carne do pecado, e por causa do pecado, na carne condenou o pecado.
4 Koitywy Topiit wakuat wo aimoesaika. Tupana Pã'ãu wywo watuwat hawyi watunug Tupana miky'esat ko'i ainãpin iwan miat hap ewy. Tupana Pã'ãu wo aipyt'at sese hawyi yt watiky'esat hin i aimiky'esat aiwekaipywiat sehay.
4 para que a justa exigência da lei se cumprisse em nós, que não andamos segundo a carne, mas segundo o Espírito.
5 Ma'ato watuwat aimiky'esat sa'ag upi pote aimiky'esat sa'ag yn watunug. Mi'i hawyi aiwanẽtup hap sa'ag ewywuat po pe watopyhu'at. Aheko yt naku i ewywuat sa'ag hap topyhu'at ma'ato Tupana Pã'ãu eiam mo watopyhu'at pote mi'i hawyi watuwat Tupana Pã'ãu ehay upi. Mi'i hawyi Tupana wanẽtup hap ewy topyhu'at aiwanẽtup hap. Mi'i hawyi watunug Tupana miky'esat ewy.
5 Pois os que são segundo a carne inclinam-se para as coisas da carne; mas os que são segundo o Espírito para as coisas do Espírito.
6 Ma'ato watuwat aiwepywiat mekewat miit sa'ag wanẽtup hap ewywuat upi mi'i hawyi aiwanẽtup hap mesuwarotiat ewy topyhu'at. Mi'i hawyi yt naku i nug haria sese watopyhu'at hawyi aiku'uro hap yn topyhu'at. Ma'ato Tupana Pã'ãu toĩne'en aiwanẽtup hawuo hawyi wẽtup wanẽtup hap yn topyhu'at ahete Tupana wat ewy. Mi'i hawyi yt kowo'ikowo'i hin i aiwanẽtup hap. Waku kahato aiwanẽtup hap topyhu'at. Ihay se kahato aheĩne'en hap. He kahato rakat topyhu'at Tupana Pã'ãu wo watuwenug hawyi.
6 Porque a inclinação da carne é morte; mas a inclinação do Espírito é vida e paz.
7 Karãpe watopyhu'at mesuwarotiaria ewy aiwanẽtup hawe hawyi yt watunug hin i Tupana miky'esat ko'i. Yt watunug hin i ainãpin miwan miat. Pyno watikuap Tupana ehay hawyi — Pyno atunug Tupana miky'esat wato'e ma'ato yt watunug kuap i wahã'ãg pytkai katupono aimiky'esat yn aiwanẽtup hawe yt Tupana miky'esat hin i. Mi'i pote mesuwarotiat miit ewy aimiky'esat ko'i watunug hawyi yt naku i nug haria wo watopyhu'at. Watunug Tupana ahewanĩkap mo.
7 Porquanto a inclinação da carne é inimizade contra Deus, pois não é sujeita à lei de Deus, nem em verdade o pode ser;
8 Watuwat aimiky'esat sa'ag upi hawyi miit sa'ag ewywuat watopyhu'at mesuwarote. Mi'i hawyi yt kat i aiminug ko'i topyhu'at Tupana mowepit hamo.
8 e os que estão na carne não podem agradar a Deus.
9 Ma'ato aito yt mi'i tã hin i. Yt watuwat hin i aimiky'esat sa'ag ky'esat hap nug hamo i'ewyte yt ahewaure ka'a hin i mekewat sehay kape. Wẽtup sehay upi ra'yn watuwat katupono Tupana Pã'ãu toĩne'en ahepe mio. Ma'ato uwe uwe yt Aipotypot Iesui Pã'ãu yt eiam i mi'i hat ti yt Tupana emiit hin i katupono Tupana emiit no Iesui Pã'ãu eiam yn te'eropyhu'at.
9 Vós, porém, não estais na carne, mas no Espírito, se é que o Espírito de Deus habita em vós. Mas, se alguém não tem o Espírito de Cristo, esse tal não é dele.
10 Ma'ato Aipotypot Iesui Pã'ãu wakuat wo aipyt'at pote aipiit miky'esat sa'ag hap iku'uro rakat ewy topyhu'at katupono aipã'ãu moieĩne'en wuat'i e'at piat hap toĩne'en ahete. Aipiit iku'uro aru irania'in ewy katupono sa'awy'i watunug neran sa'ag yn mote Tupana Pã'ãu wakuap aimoesaika kahato ahã'ãg hap akit hamo Iesui miehakyera'at ko'i pote.
10 Ora, se Cristo está em vós, o corpo, na verdade, está morto por causa do pecado, mas o espírito vive por causa da justiça.
11 Sa'awy'i Tupana Pã'ãu timoieĩne'en Iesui piit iku'uro hawyi. Ta'i Tupana Pã'ãu hesaika kahato miit'in moieĩne'en hamo. Mi'i ti toĩne'en ahepuo. Aipiit iku'uro hawyi Tupana Pã'ãu toĩne'en aimoieĩne'en hamuat Iesui wat ewy. Pywo pe ti Iesui piit ewy Tupana Pã'ãu esaika hap toĩne'en aipiit moieĩne'en hamuat.
11 E, se o Espírito daquele que dos mortos ressuscitou a Jesus habita em vós, aquele que dos mortos ressuscitou a Cristo Jesus há de vivificar também os vossos corpos mortais, pelo seu Espírito que em vós habita.
12 Uiwyria'in Iesui mohey haria yt kat hamo i koitywy watuwat sa'awy'iwuat aimiky'esat sa'ag ko'i kape katupono yt watoĩne'en po'og i aimiky'esat sa'ag po pe kat pote Iesui ãu po pe watoĩne'en mesup. Areĩne'en Aipotypot Aika'iwat po pe hawyi yn waku are — Tupana arehum ewawi. Uihep ta'yn uimiky'esat sa'ag po pyi.
12 Portanto, irmãos, somos devedores, não à carne para vivermos segundo a carne;
13 Pyno aipiit miky'esat sa'ag ky'esat hap kape yn watuwepotpap pote ai'apiheg hap yn topyhu'at ahete aiku'uro hap. Waku wato'e Tupana Pã'ãu me — Eti'akit ro uimiky'esat sa'ag ky'esat hap wato'e Tupana Pã'ãu me. Mi'i hawyi Tupana Pã'ãu aimoieĩne'en kahato.
13 porque se viverdes segundo a carne, haveis de morrer; mas, se pelo Espírito mortificardes as obras do corpo, vivereis.
14 Uwe uwe Tupana Pã'ãu piat topo'oro hap upi topyhu'at mi'i hat topyhu'at Tupana saki'yt'in Tupana sa'yru'in e.
14 Pois todos os que são guiados pelo Espírito de Deus, esses são filhos de Deus.
15 Katupono Tupana tum na'yn Topã'ãu aiky'e haype. Yt aimogyt hamo i yt aimoken'ẽ hamo i katupono Tupana Pã'ãu iwese kahato. Ai'apykok hamo aimowepit hamo yn toiky'esat. Tupana Pã'ãu aimoherep Tupana sa'yru'in wo haki'yt'in wo hawyi watuwak — Papai Papai wato'e Tupana pe. Ui'ywot kahato En wato'e Tupana pe.
15 Porque não recebestes o espírito de escravidão, para outra vez estardes com temor, mas recebestes o espírito de adoção, pelo qual clamamos: Aba, Pai!
16 Mi'i hawyi Tupana Pã'ãu aipã'ãu wywo wẽtup Pã'ãu ewy yn topyhu'at — Tupana mẽpyt'in eipe e. Tupana Pã'ãu ahepe mi'i pote ai'ãu — Pywo e.
16 O Espírito mesmo testifica com o nosso espírito que somos filhos de Deus;
17 Pyno mesup Tupana mẽpyt'in ko'i aito pote Tupana mimõpyhu'at wuat'i e'at pe katupono Ai'ywot Tupana pote Iesui Aheyke'et pote aito iywyt'in inyt'in wẽtup sok yn aitoria pote. Tupana ekat yne aiwanuat ko'i imẽpyt'in aito pote. Aheyke'et mõtypot hap e'at pe aito i'ewyte aimõtypot hap toĩne'en imohey haria aito pote. Aheyke'et Aikywyt ho'opot kahato ahehakyera'at hamo mi'i pote waku kahato waho'opot Aheyke'et Aikywyt ehay moherep hamo katupono wẽtup sok yn Tupana mipoityro ko'i aito. Aheyke'et Aikywyt mõtypot hap e'at pe aimõtypot iwywo hap topyhu'at.
17 e, se filhos, também herdeiros, herdeiros de Deus e co-herdeiros de Cristo; se é certo que com ele padecemos, para que também com ele sejamos glorificados.
18 Aho'opot kahato mesuwe uito Pauru. Koitywy aho'opot hap e'at kahato. Koran ni miit'in mimoso'opot ko'i kahato watoĩne'en ma'ato Iesui mõtypot hap e'at pe Tupana mimõtypot no kahato watopyhu'at. Mekewat e'at pe aito i'ewyte Tupana mimõtypot kahato wo watopyhu'at. Aimõtypot Iesui wywo hap e'at pe aru po'og iwato mesup e'at piat waho'opot mesuwarotiat. Ta'i waku wato'e aho'opot kahato hawe — Koitywy aho'opot kahato Iesui wanĩkap po upi ma'ato typy sakpo are po'og Tupana mimõtypot no areĩne'en wuati e'at piat aho'opot hap sa'up waku wato'e.
18 Pois tenho para mim que as aflições deste tempo presente não se podem comparar com a glória que em nós há de ser revelada.
19 Yne Tupana minug ko'i hekatup haria wo te'eropyhu'at katupono ta'atukuap teran kahato uwe uwe Tupana sa'yru'in Tupana saki'yt'in Tupana mimoherep hap kuap hamo ta'atuhekatup kahato.
19 Porque a criação aguarda com ardente expectativa a revelação dos filhos de Deus.
20 Tupana minug ko'i mesuwarotiat ikahu kahato ma'ato mesuwe toĩne'en hawyi iku'uro yne katupono ai'aparap hawyi Tupana ti'atu'uhu yne tominug i'atumoso'opot hamuat ipap hamuat aiminug sa'ag upi. Mi'i pote iku'uro rakaria wo tukupte'en yne yt ta'atumiky'esat ewy i. Watomohey Iesui hawyi — Wuat'i e'at piaria eweipyhu'at aru e Tupana ahepe. Mi'i pote aheĩne'en hap ipakup i hap kape mesup wahekatup kahato imohey hap wywo.
20 Porquanto a criação ficou sujeita à vaidade, não por sua vontade, mas por causa daquele que a sujeitou,
21 Gu'uro po pe watoĩne'en yne aitoria map haria — Uipiit aru tuwemopyp e hap yn aiwanẽtup hawe. Yne mesuwat yi totiaria wemopyp hanuaria topap hawyi wato'e aiwanẽtup hawe. I'ewyte yne aihũria yne miat ko'i yne mikoi yne aiminug ko'i ikahuro rakano tukupte'en wato'e. Wati'aparap sa'awy'i hawyi iku'uro rakaria wo watukupte'en wato'e. Ma'ato mi'i pytkai watomohey kahato — Meiũran aru tut waku hap ahete i wato'e aipy'a pe. Tupana aru aihep mesuwat gu'uro po pyi wato'e. Waku pe aru watoĩne'en wato'e irania'in Iesui mohey haria pe kat pote Tupana sa'yru'in Tupana saki'yt'in aito pote ti aru waku sese puo watoĩne'en wẽtup miit ewy yn watoĩne'en Iesui piit ewywuat wato'e. Watuwẽtem gu'uro po pyi hap e'at pe aru yne mesuwarote ai'ewy topyhu'at i ra'yn ga'apy yi y'y waku pe i ra'yn tukupte'en wuat'i e'at pe ai'ewy wato'e aipy'a pe Tupana mohey hap wywo.
21 na esperança de que também a própria criação há de ser liberta do cativeiro da corrupção, para a liberdade da glória dos filhos de Deus.
22 Nimo te mesup te yne Tupana minug ko'i — Waku pe watukupte'en aru i'atu'e i'ewyte wato'e. Ma'ato koitywy waho'opot kahato aheĩne'en hap ete mesuwarote i'atu'e miat ko'i pira ko'i weita ko'i i'ewyte wato'e. Ta'i yne Tupana minug ko'i haty potiat kak'i'atu'e kak'i'atu'e hap ewy tukupte'en mesuwe. Aikotã hirakat haty potiat ewy ahatek ahatek hap kahato topyhu'at mesuwe.
22 Porque sabemos que toda a criação, conjuntamente, geme e está com dores de parto até agora;
23 Ho'opot haria sok Tupana minug ko'i mesuwarotiaria. Sa'awy'i ainug hap e'at pe waku pe watoĩne'en ma'ato mesup yne ra'yn ho'opot haria wo tukupte'en e. Aito Iesui mohey haria ho'opot haria wo kahato watoĩne'en Tupana tum na'yn ahepe Topã'ãu pytkai. Haty kahato hap ahete pote kynkynwato'e aipy'a pe — Uruiky'esat kahato urupiit yt ikahuro rakat i wato'e Tupana pe. Urunug no esaki'yt'in esa'yru'in sese wo wato'e. Waku pe urutukupte'en teran yt kat i uru'arot hap wywo. Uruwemowepit hap yn mywo sese watoĩne'en neran wato'e Tupana pe kynkyn'ai'e hap wywo.
23 e não só ela, mas até nós, que temos as primícias do Espírito, também gememos em nós mesmos, aguardando a nossa adoração, a saber, a redenção do nosso corpo.
24 Mio tã wato'e Tupana pe — Uruimohey kahato e'e hap ewywuat wato'e. Yne yne nug hat ereĩne'en hap uruimohey wato'e. Wuat'i — Atunug aru e'e hap ko'i ewywuat hap uruimohey kahato wato'e. — Uimohey pote woroho'oehakyera'at wuat'i e'at pe e'e hap ewywuat ti uruimohey wato'e. Ma'ato koitywy yt put'ok'e i te e'e hap ewywuat pytkai uruimohey te wato'e. Yt karãpe i uruta'akasa Esa'yru urueha wywo te ma'ato uruimohey MI'I yn uruehakyera'at kuap hat urupy'a pe wato'e Tupana pe. Yt uruta'akasa i te Esa'yru wen urueha pe ma'ato mi'i pytkai uruimohey kahato tut aru e'e hap ewywuat Tupana wato'e. Mesup sehay toĩne'en urumimohey mekewat e'at pe aru uruta'akasa e'e hap ewywuat heremo ra'yn e'e hap wato'e. Ma'ato yt naku i wato'e Tupana pe — Uruta'akasa En urueha wo mi'i pote uruimohey En yt naku i wato'e. Uruta'akasa Tupana kape aheha wo hawyi heremo ra'yn toĩne'en aheha pe. Heremo ra'yn toĩne'en aimimohey. Mi'i tupono wẽtup aimimohey ewywuat toĩne'en yt sa'awy'iwuat aimimohey ewy hin i. Heremo ra'yn ahehamo Tupana pote yt wahekatup kuap i po'og tut irane hap.
24 Porque na esperança fomos salvos. Ora, a esperança que se vê não é esperança; pois o que alguém vê, como o espera?
25 Ma'ato yt toĩne'en i ahehamo pote imohey hap wywo yn wahekatup — Ariot i aru e hap ewy. Yt watiwaure hin i ahepiat imohey hap. Wahekatup imohey hap wywo yt heremo i pytkai.
25 Mas, se esperamos o que não vemos, com paciência o aguardamos.
26 Karãpe ahehay Tupana kape turan yt watikuap hin i kat som waku wahẽtup kat som yt naku i wahẽtup katupono aiwe'eg hap yt put'ok'e kat som waku wato'e Tupana pe ahehay wo hap ete. Ma'ato mi'i turan Tupana Pã'ãu Wakuat put'ok'e ahete aipowyro hamo ahehay Tupana kape ai'e hap moherep hamo aiwẽ pyi hawyi aiwywo kahato toĩne'en Ipã'ãu ahehay tewawiat ete aipowyro kahato ahehay Tupana kapiat hamuat. Mi'i hawyi aipiit pyi aipy'a pyi aiwanẽtup hap pyi Ipã'ãu ihay kahato Tupana wywo aiwẽ pyi. Yt watikuap kuap i kat som waku wato'e hawyi Tupana Pã'ãu ihay aipy'a pyi aikotã kynkynwato'e hap ewy hawyi kat som waku Tupana miky'esat ewy toimoherep Tupana pe aiwẽ pyi.
26 Do mesmo modo também o Espírito nos ajuda na fraqueza; porque não sabemos o que havemos de pedir como convém, mas o Espírito mesmo intercede por nós com gemidos inexprimíveis.
27 Tupana yt ahehay se kape hin i iha'at ma'ato aipy'a kape aiwanẽtup hap kape iha'at kat wato'e som aipy'a pyi hap kape iha'at. Toikuap kahato Topã'ãu pusu aipiit pywiat hap. Topã'ãu wanẽtup hap kat som wato'e teran hap toikuap hawyi Ipã'ãu timoherep aimiẽtup ko'i Ai'ywot pe. Tupana Pã'ãu ni ihay kuap Tupana wywo aimiẽtup moherep hamo. Toikuap kahato Tupana miky'esat ko'i hawyi ahẽtup turan toimoherep ahepe tomiky'esat ewywuat ko'i pyi ihay tomiky'esat ko'i aimiky'esat ewy.
27 E aquele que esquadrinha os corações sabe qual é a intenção do Espírito: que ele, segundo a vontade de Deus, intercede pelos santos.
28 Watiky'e sese Tupana pote i'ewyte imiky'esat nug haria wo watoĩne'en. Mi'i pote Tupana ipotpap kahato aikawiano. Pywo ti rat aikotã aikotã topyhu'at ahete sio waku sio yt hap puo ipotpap kahato aikawiano. Put'ok'e ahete aimowepit hap sio ahatek hap toĩne'en aikawiano kahato Tupana. Aito Tupana toky'e haria i'ewyte imiky'esat nug kahato haria wo pote ipotpap kahato aipowyro hamuat aipoityro hamuat waku nug hamuat.
28 E sabemos que todas as coisas concorrem para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles que são chamados segundo o seu propósito.
29 Yt aheĩne'en i te hap e'at turan Tupana aikuap ta'yn. Ta'i ainug hap e'at e'yianmete Tupana aikuap. — Ta'i mi'iria wyti aru Uha'yru mohey hanuaria tukupte'en e tuwepe nimo te yt uwe i aito hap e'at pe. Uha'yru mohey haria wo aru ati'atunug Uha'yru ewywuaria Ta'atueyke'et ewywuaria Ta'atukywyt ewy atunug mi'iria Uha'yru wat'yp'i wo hap ati'atunug mi'iria e tuwepe nimo te yt uwe i aito hap e'at pe. Uha'yru mohey haria wyti aru ati'atu'airo uhemiit'in sese wo e Tupana topy'a pe nimo te yt uwe i te toĩne'en mesuwarote turan.
29 Porque os que dantes conheceu, também os predestinou para serem conformes à imagem de seu Filho, a fim de que ele seja o primogênito entre muitos irmãos;
30 Pyno sa'awy'i sese Tupana ai'airo atipy pe. Mi'i hawyi put'okwato'e ai'ywã'ĩ hap hawyi watoĩne'en mesuwat yi tote hawyi watomohey Ha'yru hawyi Tupana aikaykay tuwewawi towanuaria sese wo. Mi'i hawyi — Waku kahato uipy'a pe uiwanẽtup hawe eweikupte'en e ahepe. Pywo ti rat woroho'onug eiperia uha'yru'in uhaki'yt'in sese wo e. Karãpe put'ok'e uimõtypot hap e'at sese mesuwarote hap e'at pe uimimõtypot haria wo aru eweikupte'en e. Mekewat e'at pe aikotã miit'in uimõtypot hap ewywuat miit'in mimõtypot wo eweikupte'en are e Tupana ahetiat yt kat i te aheĩne'en turan.
30 e aos que predestinou, a estes também chamou; e aos que chamou, a estes também justificou; e aos que justificou, a estes também glorificou.
31 Waku kahato Tupana katupono aiky'e hap wywo tutunug yne aikawiano hap. Nimo pyi mesup te i'ewyte mũki'ite te aikai yn Tupana toĩne'en. Tupana toĩne'en aiwy kahato hawyi yt uwe i ahewanĩkaptia ai'akit kuap.
31 Que diremos, pois, a estas coisas? Se Deus é por nós, quem será contra nós?
32 Tutum na'yn ahepe Tosa'yru sese Tomiky'e po'og ahehakyera'at hamo iku'uro aiky'e hap upi. Tupana hegyi'at kahato. Tosa'yru po pyi mesup tutum neran ahepe yt kat sa'up i yne yne yt kat i te aipo piat rakat ahehakyera'at tuwy.
32 Aquele que nem mesmo a seu próprio Filho poupou, antes o entregou por todos nós, como não nos dará também com ele todas as coisas?
33 Koitywy Tupana to'e ahetiat — Yt kat i sa'ag atipuẽti Uha'yru mohey haria kai uiwanẽtup hawe e katupono uimi'airoria kahato mi'iria e Tupana. Yt kan hamo i irania'in te'ero'e uhepe — Yt naku i kahato Esa'yru mohey haria katupono mi'iria ti uimimoewaku ko'i sese e Tupana ahepiat.
33 Quem intentará acusação contra os escolhidos de Deus? É Deus quem os justifica;
34 Tupana mimoewaku ko'i kahato aito pote yt uwe i to'e kuap ahepe — Tupana mi'apiheg ko'i wo aru eweikupte'en yt i'atu'e kuap i. Yt mi'i tã hin i aru e Tupana ahepiat. Tupana Mipo'oro Wuat'i Miit'in Porekuat nuat iku'uro wuat'i miit'in apiheg hap ko'i u hamo. Iku'uro hawyi tuwẽtem gu'uro pyi miit'in moieĩne'en wuat'i e'at piat hamo. Mio ra'yn toĩne'en atipy pe apyk pe Tupana po ran kai imohey haria imimohãpyk haria moherep hamuat. Ta'i watomohey hawyi imimohãpyk haria wo watukupte'en Tupana wanẽtup hawe. — Waku kahato uimohey haria ko'i e yn ahepe Tupana ahetiano irania'in me ahewanĩkaptia pe.
34 Quem os condenará? Cristo Jesus é quem morreu, ou antes quem ressurgiu dentre os mortos, o qual está à direita de Deus, e também intercede por nós;
35 — Woroho'oky'e kahato eipe e Aika'iwat Iesui ahepe. Yt kat i hin i aihep kuap Aika'iwat po pyi. Ahatek hap apo aihep kuap Aiky'e hat po pyi. Yt hin i wato'e are. Aho'opot hap apo aihep kuap Aipotypot Iesui po pyi. Yt hin i wato'e. Miit'in mikyry'i ahetiat hap pupi apo aihep kuap Ai'akag po pyi. Yt hin i wato'e. Ahesy'at hap apo pupi aihep kuap Tupana Mipo'oro Aiporekuat nuat po pyi. Yt hin i wato'e are. Yt ahekat hin i hap apo aihep kuap Aiky'e hat po pyi. Yt hin i wato'e. Irania'in ai'auka teran haria pupi apo aihep kuap Aika'iwat po pyi. Yt hin i wato'e. Aiku'uro hap apo aihep kuap Aiky'e sese hat po pyi. Yt hin i wato'e.
35 quem nos separará do amor de Cristo? a tribulação, ou a angústia, ou a perseguição, ou a fome, ou a nudez, ou o perigo, ou a espada?
36 Ta'i yt kat i aihep kuap Aika'iwat Aiky'e hat po pyi wato'e katupono mio tã e morekuat Tawi tuwepy hawuo tomiwan me — Tupana uruho'opot kahato mesuwe emohey haria uruto pote e. Emohey haria pote uru'auka teran haria typy'i kahato rakaria tukupte'en mesuwe e. Yne e'at pe uru'auka teran at e. Tupana ienuk koro hap e'at pe urui'atu'uka kahato uruhũria urumi'u wo. Mi'i hap ewywuat re uruwanĩkaptia urukat uru'atu'uka hamo mesup mesuwe Mehĩ are e morekuat Tawi tuwepy hawe tomiwan me.
36 Como está escrito: Por amor de ti somos entregues à morte o dia todo; fomos considerados como ovelhas para o matadouro.
37 Pyno morekuat Tawi ewy kahato watopyhu'at mesuwarote ho'opot haria ma'ato mi'i pytkai yt watoiat hin i Aiky'e hat Iesui are katupono Aika'iwat ti aimoesaika kahato ai'akit hap pupi. Mi'i hawyi Aiky'e hat Koro toĩne'en aiwywo at ka'ap wuat'i ai'akit hap akit hamuat. Mi'i pote ti watoĩne'en Ahesurara Akag ewy. Aikotã surara po'og hesaika rakat torania kawiat ewywuat watoĩne'en mesuwarote yne yt naku i akit hamuat.
37 Mas em todas estas coisas somos mais que vencedores, por aquele que nos amou.
38 Pywo ti rat mesup ta'yn atikuap kahato ra'yn yt kat i hin i aihep kuap Aiky'e hat po pywiat. Aiku'uro hawyi watoĩne'en kahato te Ahekatuwy po pe. Aheĩne'en sa'ag kahato mesuwarotiat hap i'ewyte yt aihep kuap i Aiwy po pyi hap atikuap ta'yn. I'ewyte atipy piaria yt aipohari kuap i Ai'apykok hat aiky'e hap ete. Mi'i hawyi morekuaria mesuwarotiaria i'ewyte yt aipohari kuap i Aipotypot Iesui po pyi. Pywo ti rat ahiag i'ewyte ahiagnia wy yt aihep kuap i Tupana po pyi katupono aiky'e wuat'i e'at pe. Ta'i ga'atpo te mesup te i'ewyte mũki'ite watoĩne'en ipo pe wuat'i e'at pe. Yt kat i hin i aipohari kuap aito Iesui mohey haria Aiky'e hat Koro po pyi.
38 Porque estou certo de que, nem a morte, nem a vida, nem anjos, nem principados, nem coisas presentes, nem futuras, nem potestades,
39 Ta'i yt uwe hin i mesuwarotiaria tipohari kuap aito Tupana po pyi. I'ewyte yt uwe hin i wy mesuwat yi ywyt'okpypiaria aihep kuap aito Aiky'e hat po pyi. Yt uwe hin i ga'apy puaria wy aipyhyp kuap Aiky'e kahato hat Tupana kape Tosa'yru Aipotypot Akag mohey haria aito pote e. Mesuwat miwan nug hat ri Pauru.
39 nem a altura, nem a profundidade, nem qualquer outra criatura nos poderá separar do amor de Deus, que está em Cristo Jesus nosso Senhor.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.