Romanos 1
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVT
1 Humanu ywania kuekatu sese atipo'oro ehowawi uimiwan me. Uito Pauru are. Uimiwan ni mesup sehay wakuat atipo'oro ehowawi. Uito ti Tupana mipo'oro sehay wakuat moherep wuat'i ywania puat hanuat. Iesui potmu'e sese ti uito. Uito ti Tupana mipo'oro Iesui Aiporekuat moherep hanuat. Sa'awy'i te Tupana ui'airo hawyi mio tã e uhepe — Mehĩ Pauru e woropo'oro Uha'yru Iesui etiat sehay wakuat moherep wuat'i puat miit'in miat hamo e. Atiky'esat sehay ewẽ pywiat Uha'yru etiat yn e uhepe.
1 Eu, Paulo, escravo de Cristo Jesus, chamado para ser apóstolo e enviado para anunciar as boas-novas de Deus, escrevo esta carta.
2 Aikotã nimo te wuaria uhehay moherep haria pe atum hap ewy woronug e. Nimo te mio tã are'e ti ra'yn uhehay enoi haria pe — Meiũran ti aru atipo'oro ehowawi Uimipo'oro Wuat'i Miit'in Ehakyera'at hat e. Mio tã e Tosa'yru Iesui etiat pe e Tupana uhepe. Mesup ti miwan miat toĩne'en Uha'yru etiat ui'e hap ta'yn e Tupana uhepe.
2 Deus prometeu as boas-novas muito tempo atrás nas Escrituras Sagradas, por meio de seus profetas.
3 Koitywy atunug na'yn ui'e hap ewy. Mi'i ti atipo'oro ra'yn Uha'yru Iesui eiporekuat nuat e. Mi'i ti morekuat Tawi saipepiat sese e katupono Tawi emiariru emiariru sese Mi'i e Tupana uhepe.
3 Elas se referem a seu Filho, que, como homem, nasceu da linhagem do rei Davi,
4 Mi'i ti Uha'yru sese e Tupana uhepe. Ui'ewy hesaika rakat e. Uipã'ãu wakuat ok tã ne hesaika rakat e. Koitywy atimoherep ta'yn ui'e hap e Tupana. Koitywy atimoherep ta'yn nimuat ui'e hap e Tupana. Koitywy Mi'i moherep hap niatpo kahato ra'yn aikotã atiõtem gu'uro pyi Uha'yru e Tupana uhepe ha'awyte uikaykay tehay sytpok hamuat hap tote are.
4 e, quando o poder do Espírito Santo o ressuscitou dos mortos, foi demonstrado que ele era o Filho de Deus. Ele é Jesus Cristo, nosso Senhor.
5 Tosa'yru mohey hawyi Tupana iwese kahato uhete. Mio tã e uhepe — Woronug en mehĩ uhemiit sese wo e. Atiky'esat miit'in tukupte'en torania Uha'yru mohey haria wo e. Atiky'esat kahato Uha'yru ta'atunug Ta'atuporekuat no hap. Mi'i haype woropo'oro en i'atumu'e hamuat e Tupana uhepe.
5 Por meio dele recebemos a graça e a autoridade, como apóstolos, de chamar os gentios em toda parte a crer nele e lhe obedecer, em honra de seu nome.
6 Pyno Humanu ywania uito ti Iesui potpo'oro Pauru are. Tapy'yia Humanu ywania eipe atiky'esat eipe ipotpo'ororia wo ui'ewywuat. Mio tã e ra'yn ti Tupana ehepe mesup — Ewetunug no Uha'yru Eiporekuat no e ra'yn ehepe. Tupana Eiky'e kahato hat pote ei'atukaykay yne tuwewawi.
6 E vocês estão entre esses gentios chamados para pertencer a Jesus Cristo.
7 Mi'i hap atiwan mesuwat uimiwan ehowawi Humanu ywania. Mio tã are'e Tupana pe — Uru'ywot kahato En. Esa'yru ti Emipo'oro sese Uruka'iwat nuat. Mi'i pote ahẽtup eset upi Esa'yru set upi etum no tapy'yiaria Humanu ywania pe egyi'at kahato hap are. Ereĩne'en no hegyi'at i'atuepiat rakano etum no ewese hap yt kat sa'up i tapy'yia Humanu'in me are. Etunug no mi'iria wo'owese haria wo aikotã Esa'yru ewese hap ewy are Tupana pe.
7 Escrevo a todos vocês que estão em Roma, amados por Deus e chamados para ser seu povo santo. Que Deus, nosso Pai, e o Senhor Jesus Cristo lhes deem graça e paz.
8 Ha'awyte atikuap eweimohey Iesui hawyi arehum kahato Tupana kape. Uimowepit kahato haria eipe katupono ewetunug na'yn Iesui Eipotypot koro wo pote. Koitywy ti yne mesuwat yi totiaria tikuap kahato ra'yn eipe Iesui mohey haria ra'yn hap. Mi'i pote arehum kahato Tupana kape.
8 Antes de tudo, quero dizer que, por meio de Jesus Cristo, agradeço a meu Deus por todos vocês, pois sua fé nele é comentada em todo o mundo.
9 Yt uheso hin i are ma'ato Tupana tikuap yt uheso i hap. Ahẽtup at ka'ap Tupana kape eipowyro hamuat. Yt uheso i uiwyria'in. Ahẽtup at ka'ap Tupana kape eikawiano. Pywo ti rat Tupana tikuap eweikupte'en uiwanẽtup hawe at ka'ap hap. Pywo ti Tupana ui'airo tehay wakuat Tosa'yru Iesui etiat moherep hano. Uipy'a pyi ti ateropat ehetiano at ka'ap. Ahẽtup at ka'ap Tupana kape eipowyro hamuat.
9 O Deus a quem sirvo em meu espírito, anunciando as boas-novas a respeito de seu Filho, sabe como nunca deixo de me lembrar de vocês
10 Ahẽtup Tupana kape turan mio tã are'e — Tupana atiky'esat kahato uipo'oro Humanu'in kapiat uhewyry hamo are. Tupana ewaku hap upi uipo'oro ro En i'atumu'e hamo are. Tupana atiky'esat kahato uhehay Humanu'in wywuat hap are mesup te ma'ato yt kat i mu'ap i'atuewawi.
10 em minhas orações, sempre pedindo, se for da vontade de Deus, uma oportunidade de ir vê-los.
11 Atiky'esat kahato meremo uipo'oro Humanu'in kapiat uhewyry hamo. Tupana ewaku hap upi uipo'oro o i'atumu'e hamo. Mi'i pote etunug o mu'ap i'atuewawi katupono te'era'akasa uhowawiat hamo tapy'yia Humau'in kape uipap are'e Tupana pe. Atomõ'ẽ teran i'atuepe Epã'ãu miat i'atupoityro hap are. Ati'atumoesaika kary mi'iria Epã'ãu wo are'e wy. Etunug o mu'ap tapy'yia Humanu'in kapiat uito hamuat are Tupana pe.
11 Desejo muito visitá-los, a fim de compartilhar com vocês alguma dádiva espiritual que os ajude a se fortalecerem.
12 Atiky'esat Iesui mohey hap etiat uruwo'omoesaika moesaika hap itote Tupana. Put'ok'uruto'e itotiat hawyi urutunug neran Humanu ywania ewanuaria wẽtup miit ewy Esa'yru mohey hap upi.
12 Quando nos encontrarmos, quero encorajá-los na fé, e também quero ser encorajado por sua fé.
13 Sa'awy'i are'e Tupana pe — Areto teran tawa wato Huma kape katupono uheinyt'in uheywyt'in Esa'yru mohey haria kapiat ara'akasa hamo are. Ma'ato ahã'ãg hawyi toĩne'en uipyhyp pyhyp hap kat ko'i kat ko'i uikosap hamo. Uiwyria'in areto teran ehowawi. Mi'i hap o yt eweiwaure tei'o katupono woroho'omoesaika teran eiperia Iesui mohey hap ete. Irania'in ywania aikopiat aikopiat kape areto kahu ra'yn mote areto teran ehowawi eikuap hamo. Ma'ato uipyhyp pyhyp kat ko'i kat ko'i ehowawiat uikosap hamo. Koitywy irania'in mi'iria te'eropyhu'at Iesui mohey haria itag nakaria wo ra'yn. Mi'i hap ewy atiky'esat ehetama pe wy. Yt uheso hin i mi'i pote ahã'ãg i ahã'ãg i kahato ehowawi wen ma'ato yt put'ok'are i te ehowawi eimotag.
13 Quero que saibam, irmãos, que muitas vezes planejei visitá-los, mas até agora fui impedido. Meu desejo é trabalhar entre vocês e ver frutos espirituais como tenho visto entre outros gentios,
14 Uipap kahato Iesui kapiat miit'in porerokosap hamo ma'ato yt atimoherep i Iesui wuat'i ywania pe pote yt naku i nug hat arepyhu'at Tupana pe. Mi'i pote yne ywania miit'in kape areto teran Iesui moherep hamo sio iwe'eg kahato rakaria kape sio yt. Yne ywania kape areto teran pote ehetama kape areto wy. Tawa wato piaria kape areto teran Iesui ehay moherep hamo i'ewyte yne tawa hit kape areto teran wy. Yne tapy'yiaria kape areto wy sio haiwot rakaria kape sio iwese rakaria kape sio ga'apy puaria gupte'en haria sio tawa wato'in puaria kape areto wy. Iwan kuap kahato haria kape areto wy. Yt kat kuap i haria kape areto wy. Uipap kahato wuat'i miit ekyi Iesui kapiat hamo. Ta'i areĩne'en aikotã weteweru hat ewy. — Etum no uhehay wuat'i miit'in me uhehay yt kuap i haria pe e Iesui uhepe pote atum neran wuat'i ywania pe wen ma'ato yt atum i pote wuat'i piat weteweru hat ewywuat areĩne'en.
14 pois sinto grande obrigação tanto para com os gregos como os bárbaros, tanto para com os instruídos como os não instruídos.
15 Mi'i pote uipap kahato ehowawi wy atum neran ei'ywania pe Iesui etiat sehay pote. Toran kahato atimoherep teran sehay wakuat ei'ywania pe ehetawa wato Huma totiaria pe.
15 Por isso, aguardo com expectativa para visitá-los, a fim de anunciar as boas-novas também a vocês, em Roma.
16 Mi'i pote rat yne uhesaika hap wywo ahã'ãg neran ehowawiat areto hamo wen. Katupono sehay wakuat Iesui etiat hesaika kahato rakat aikotã Tupana esaika hap ok tã ne. Aikotã purake ko'i esaika hap ewy Iesui etiat sehay. — Pywo ti rat uwe uwe timohey ra'yn Iesui mi'i hat Tupana miehakyera'at wo topyhu'at sio wuat'i miit'in eropat haria sio wuat'i miit'in akagnia ko'i toi'atuehakyera'at kuap torania Tosa'yru mohey haria are'e ra'yn wuat'i ywania pe. Sa'awy'i waku Iuteu ywania kape watimoherep Iesui etiat mi'i hawyi waku irania'in yt Iuteu i ywania kape watimoherep Aipotypot Iesui. Hesaika kahato mesuwat sehay Iesui etiat are. Iesui etiat sehay pupi ti yt aremõti hin i imoherep hamo.
16 Pois não me envergonho das boas-novas a respeito de Cristo, que são o poder de Deus em ação para salvar todos os que creem, primeiro os judeus, e também os gentios.
17 Sa'awy'i Tupana to'e miwan me — Uimohey haria yn ni aru uimiehakyera'at nuaria e. Mi'iria yn uimimoieĩne'en wuat'i e'at pianuaria e. Nimo pyi mesup te Tupana timoewaku Tosa'yru mohey haria yn. Pywo ti rat woroho'onug eipe wakuap Ui'ewy uimohey hawyi e Tupana nimo te miwan me. Mesup te wy mio tã e — Uha'yru mohey haria yn ati'atumoieĩne'en wuat'i e'at pe e wuat'i ywania pe. Uiwyria'in pyno waku yne e'at watuwemoheg ahepiat Iesui mohey hap ete. Imohey haria sese pe Tupana to'e — Uiwanẽtup hawe uipy'a pe eiperia yn wakuaria e.
17 As boas-novas revelam como Deus nos declara justos diante dele, o que, do começo ao fim, é algo que se dá pela fé. Como dizem as Escrituras: “O justo viverá pela fé”.
18 Miit'in mesuwarotiaria minug ko'i yt Tupana miky'esat ewy hin i. Ta'i yt hãpyk hin i torania i'atuminug ko'i e Tupana. Ta'atukuap hãpyk nug hap ta'atupy'a pe wen ma'ato yt i'atupopap i inug hamo e. Mi'i haype yt naku i nug hap yn ta'atunug neran e. Ta'atukuap yne pywuat ko'i nug hap ta'atupy'a pe hepiat ta'atunãpin hap wen ma'ato yt ta'atunug hin i ui'e hap e Tupana wuat'i ywania pe. Yt ta'atumohey teran i ma'ato ta'atuky'esat ta'atuminug sa'ag yn neran haype e. Ta'atupyhyp at ka'ap uhehay pywuat sese moherep haria e. Mi'i haria yt uwe i uikuap teran haria mesuwarotiaria yt uimohey i pote haria e Tupana wuat'i miit'in miat.
18 Assim, Deus mostra do céu sua ira contra todos que são pecadores e perversos, que por sua maldade impedem que a verdade seja conhecida.
19 Mi'i pote miit'in minug yt nakuap i ete uhaiwot kahato areĩne'en e Tupana. Atimoherep yne i'atuepe i'atu'apiheg hap i'atuminug sa'ag etianuat atipy kaipyi wen ma'ato ta'atunug ne yt uimiky'esat ewy i e. Ta'i yne e'at pe atimoherep ta'yn i'atuewawi uiwat uimiky'esat ewy nug hap i'atupy'a puo ma'ato yt ta'atunug i uimoherep hap ta'atupy'a piat hap ewy e. Yt te'eruwewãi hin i uhehay wo. Aremoherep at ka'ap miit'in me i'atuwanẽtup hawe ma'ato uiwemoherep hap ta'atupun ta'atupy'a pyi. Mi'i pote yt ta'atukuap kuap i areĩne'en hap e Tupana. Areĩne'en miit'in wywo ma'ato yt uikuap i haria wo tukupte'en e. — Tupana yt heremo i i'atu'e to'ope. — Ma'ato aremoherep uiminug ikahu rakaria wo areĩne'en nat ui'e hap e. Te'eraha'at uiminug ko'i kape hawyi — Ta'i Tupana minug kaipyi watikuap toĩne'en Tupana hap yt i'atu'e i to'ope e. — Aremoherep uiminug wo areĩne'en sese hap ma'ato uimimoherep yt ta'atuky'esat i ta'atuwanẽtup hawe e Tupana sa'awy'i
19 Sabem a verdade a respeito de Deus, pois ele a tornou evidente.
20 Tupana minug yi at waty waikiru sem te'era'akasa yne pytkai — Pywo ti rat Tupana toĩne'en yt i'atu'e i te'era'akasa iminug yne pytkai. Yt naku i katupono Tupana tuwemoherep kahato ra'yn tominug ko'i wo toieĩne'en hap miit'in muo. Tupana yt heremo i wen aheha pe ma'ato tuwemoherep ta'yn ahepe tominug ko'i wo. Sa'awy'i Tupana tunug mesuwat yi hawyi i'ewyte mesuwarotiaria ga'apy puat y'y puat miat ko'i. Mi'iria ko'i ti yt ihay kuap i rakaria tukupte'en wen ma'ato ihay rakaria ewy — Ainug hat ri Tupana i'atu'e haria ewy. Pywo ti Ainug hat ri Tupana i'atu'e wuat'i miit'in me. Yt heremo i Tupana wen ma'ato toĩne'en kahato aikai. Ta'i hesaika sakpo'e Ainug hat i'atu'e hap ewy iminug ko'i yne ahepe. Wuat'i e'at piat — Ainug hat toĩne'en i'atu'e ahepe iminug ko'i. Yt uruwewi i urutuwenug i'atu'e hap ewy ahepe Tupana minug ko'i wuat'i ywania pe. Mi'i hawyi miit'in te'eraha'at Tupana minug ko'i kape hawyi — Pywo Tupana ti wuat'i nug hat yt i'atu'e hin i heremo kahato pytkai. Te'eraha'at kahato hewakuap moherep hap kape pytkai — Aiwewi watuwenug i'atu'e sa'ag ne'i to'ope.
20 Por meio de tudo que ele fez desde a criação do mundo, podem perceber claramente seus atributos invisíveis: seu poder eterno e sua natureza divina. Portanto, não têm desculpa alguma.
21 Ta'i mesuwarotiaria tikuap ta'yn Tupana toĩne'en iminug ko'i kaipyi ma'ato ta'atukuap toĩne'en pytkai yt ta'atumõtypot hin i Tupana. Iwese kahato hegyi'at kahato i'atuepe pytkai — Waku kahato En Tupana yt i'atu'e hin i. Yt te'eruwehum hin i Tupana miium ahepiat hap kape. Yt nakuat i wo yn te'eruwanẽtup Tupana kape. Pywuat sehay Tupana etiat yt ta'atuky'esat hin i mesuwarotiaria miit'in. Yt karãpe i te'eruwanẽtup teran Tupana kape. Yt kat i i'atuwanẽtup hap Tupana etiat hap pote aikotã ho'owasat sese rakaria ewy tukupte'en ta'atuwanẽtup hawe. I'ypyryp kahato i'atuwanẽtup hap mi'i pote wẽtup sehay kape yn ta'atuwanẽtup. Yt kan hamuat i sehay rakat kape yn ta'atuwanẽtup. Heso'ok takaria ewy tukupte'en i'atuwanẽtup hawe. Yt nakuaria i sese ta'atupy'a pe. Yt i'atuwe'eg i sese rakaria ewy i'atuwanẽtup hap.
21 Sim, eles conheciam algo sobre Deus, mas não o adoraram nem lhe agradeceram. Em vez disso, começaram a inventar ideias tolas e, com isso, sua mente ficou obscurecida e confusa.
22 Yt nakuaria sese pytkai — Ta'i uruto po'og uruwe'eg torania kawiat i'atu'e ta'atupy'a pe. Ma'ato Tupana wanẽtup hawe yt i'atuwe'eg hin i haria wo te'eropyhu'at.
22 Dizendo-se sábios, tornaram-se tolos.
23 Tupana toĩne'en wuat'i e'at piat ieĩne'en hat pytkai mesuwarotiaria yt timohey i mio tã e hap. Ta'i yt ta'atumõtypot hin i Tupana Sese mekewat Wuat'i E'at Piat Ieĩne'en hat. Ma'ato ta'atuky'esat po'og ta'atupo wuat ta'atuminug tupanaria sa'ag hit ko'i. Mi'i hawyi miit'in me — Eipe ti tupana i'atu'e sa'ag Tupana minug ko'i pe i'atu'e. Ta'atunug miit'in mesuwarotiaria ta'atuetupana wo. Mi'i hawyi miit'in iã'ãkap mo wuat minug ko'i kape te'eruwepỹ'ãtutuk — En ni tupana i'atu'e. Irania'in weitaria iã'ãkap ko'i kat kat kawiat mo wuat ta'atunug hawyi — Meimuẽ ni tupana sese i'atu'e sa'ag. Irania'in miat ko'i pira ko'i iakare ko'i iã'ãkap ko'i ta'atunug sa'ag ta'atuetupana wo. Ta'atunug ta'atupo wo hawyi mi'iria kape te'eruwepỹ'ãtutuk — Mi'iria so tupana i'atu'e sa'ag. Moi ok kape i'ewyte i'atuwẽpap'i at ka'ap ma'ato ta'atunug hat kape Tupana Koro kape mekewat Po'og Po'og Ikahu Torania Tominug Ko'i Kawiat Rakat kape yt kat i i'atu'e hap are. Te'eruwe'ywyk kahato Tupana sese kaipyi ta'atukuap sa'awy'i pytkai. Nu'e sa'yru'in sa'awy'iwuat yne aito pote.
23 Trocaram a grandeza do Deus imortal por imagens de seres humanos mortais, bem como de aves, animais e répteis.
24 Yt ta'atuwe'eg i hap tupanaria yn ta'atuky'esat pote Tupana to'e i'atuepe — Pyno ewetunug no yt eiwe'eg i hap at ka'ap eiku'uro hap kape e. Ewetunug eimiky'esat ok tã eiwepyi hap ok tã e Tupana tomohey hap pun haria pe. Mi'i hawyi po'og sa'ag nug haria wo te'eropyhu'at sa'awy'iwuat kai. Mi'i hawyi yne ta'atupy'a pywiat i'atuminug sa'ag i'atumiky'esat ko'i ta'atunug toran at ka'ap hawyi yt naku i nug haria sese wo te'eropyhu'at at ka'ap. Mi'i hawyi i'atueko yt naku i nug hap po pe te'eropyhu'at heso'ok takaria. Yt ta'atu'atoiat kuap i ta'atueko ta'atuhã'ãg mytkai. Yt naku i nug hap eropat at ka'ap haria te'eropyhu'at yt te'eruwewãi kuap i hawyi. Mi'i tupono hewaire waire hap kahato to'ope to'ope ta'atunug haryporia haryporia wywo ihainia ihainia wywo hap ewy ta'atunug at ka'ap yt i'atuwe'eg i haria yne katupono sa'ag kahato ta'atunug ta'atupiit wywo. Yt miit ewy i te'eruwewuk wuk ta'atupiit miky'esat sa'ag upi. Ta'atumoherep yt ta'atuwe'eg i hap ko'i to'ope to'ope. Mi'i hawyi te'eruwemõti at ka'ap hap topyhu'at ta'atuwanẽtup hawe i'atuminug sa'ag hap kaipyi.
24 Por isso, Deus os entregou aos desejos pecaminosos de seu coração. Como resultado, praticaram entre si coisas desprezíveis e degradantes com o próprio corpo.
25 Sa'awy'i wuaria sehay Tupana etiat pywuat ta'atukuap ta'atuwanẽtup hawe ma'ato mi'i hawyi heso rakaria wo tukupte'en hawyi ta'atuwaure teran pywo sehay Tupana etiat. Katupono ta'atunug neran yt Tupana miky'esat ewywuat i ko'i. Mi'i hawyi ta'atu'atoiat Tupana hawyi Tupana minug ko'i kape — Eipe ti urunug hat i'atu'e. Waku watunug miit'in ahetupana wo i'atu'e to'ope. Mi'i hawyi heso'ok takaria sese ewy te'eropyhu'at. Mi'i hawyi ta'atunug ta'atuetupanaria ta'atupo wo. Mi'i hawyi te'eruwepỹ'ãtutuk tupanaria iã'ãkap ran ko'i ta'atumõtypot hamo. Mi'i hawyi Tupana minug ko'i pe — Urunug hat en i'atu'e ta'atupo minug ko'i pe.
25 Trocaram a verdade sobre Deus pela mentira. Desse modo, adoraram e serviram coisas que Deus criou, em lugar do Criador, que é digno de louvor eterno! Amém.
26 Ma'ato irania'in sa'ag kape yn i'atuwanẽtup hap. Mi'i tã ta'atuky'esat pote Tupana to'e i'atuepe — Pyno hẽto e. Eiwema'at teran eiminug sa'ag ko'i wywo pote woroho'o'atoiat eipe eiminug yt naku i eheko eropat haria wo e. Mi'i hawyi te'eruwepyi sewaire sewaire hap kape yn ta'atuky'esat haype. Mi'i hap urumowepit kahato hap topyhu'at aru i'atu'e. Ma'ato ta'atunug kahato hawyi i'atumõti hap yn topyhu'at. Mi'i hawyi awareria ewy tukupte'en to'ope. Meiũran haryporia yt haryporia ewy hin i te'eropyhu'at. Katupono haryporia'in yt tiky'esat po'og ihainia ta'atue'aito wo ma'ato ta'atuky'esat haryporia'in ne ta'atue'aito sa'ag wo ta'atuky'esat.
26 Por isso, Deus os entregou a desejos vergonhosos. Até as mulheres trocaram sua forma natural de ter relações sexuais por práticas não naturais.
27 I'ewyte ihainia'in ti'atuky'esat towary wo ihainia'in yt ihainia sese ewy hin i te'eropyhu'at. Yt Tupana miky'esat ewy hin i ta'atuky'esat pote yt Tupana minug ewy hin i te'eropyhu'at. Mi'i hawyi haryporia ti'atu'atoiat ihainia'in hawyi haryporia'in to'ope to'ope to'oky'esat hap topyhu'at i'ewyte ihainia'in ihainia'in wywo to'ope to'ope yt miit ewy i yt naku i hap eropat sese haria wo. Mi'i hap upi tukupte'en Tupana mi'apiheg wuanuaria wo. I'atuminug sa'ag iwato hap ok tã toi'atumoso'opot.
27 E os homens, em vez de ter relações sexuais normais com mulheres, arderam de desejo uns pelos outros. Homens praticaram atos indecentes com outros homens e, em decorrência desse pecado, sofreram em si mesmos o castigo que mereciam.
28 Mi'iria pe wahenoi sehay wakuat Tupana etiat pote wãi'i'atu'e ahepe katupono yt ta'atuky'esat i. Mi'i sehay kape yt te'eruwanẽtup teran i. Yt ta'atuky'esat i'atuewaure ka'a pe i'atuwanẽtup hawe — Yt kat i Tupana sese i'atu'e to'ope pote toĩne'en pytkai. Mi'i pote Tupana to'e mi'iria ewywuaria pe — Hẽto eiwewanẽtup eiminug sa'ag kape yn at ka'ap eimiky'esat ewy e. Mi'i hawyi po'og yt ihainia ewy i yt haryporia ewy i te'eropyhu'at ta'atupy'a pe ta'atuwanẽtup hawe ta'atuminug. Yt naku i hap ko'i yn ne'i ta'atunug ta'atuwepyi hap ewy. Te'eruwepyi Tupana wanẽtup hap ikahu rakat kaipyi i'atuehamana'i.
28 Uma vez que consideraram que conhecer a Deus era algo inútil, o próprio Deus os entregou a um inútil modo de pensar, deixando que fizessem coisas que jamais deveriam ser feitas.
29 Aikotã aikotã sa'ag nug kuap haria tukupte'en. Yt naku i nug hap ete yn te'eruwemoehapap at ka'ap — Ta'i yt nakuap i waku i'atu'e ta'atupy'a pe. Uiminug yt nakuap i yn uimowepit sese i'atu'e. Atiky'esat irania'in ekat yne uiwanuat uhekat hamo i'atu'e ta'atuwanẽtup hawe. I'atuehay miit'in mõti te hap yn i'ewyte seha'ywywi hap yn ta'atunug torania miit'in ete. — Uito po'og waku eikai i'atu'e wakuaria pe i'atueha'ywywi wywo. Miit'in pot'auka haria wo te'eruwepyhu'at. Mi'i hawyi wo'opotma'at haria te'eruwepyhu'at. Te'eruwepyi i'atuhoiro'i hoiro'i irania'in ete. Yt pywuat sehay i ta'atuhenoi irania'in ete mi'iria ma'at hamo irania'in he'i he'i wo.
29 A vida deles se encheu de toda espécie de perversidade, pecado, ganância, ódio, inveja, homicídio, discórdia, engano, malícia e fofocas.
30 To'oeowa pe i'atuwese kahato ma'ato haipekai miit'in atumohit kahato hap yn i'atuehay. Yt ta'atuky'e hin i Tupana sese i'ewyte miit'in me — Yt kat hamo i eiperia i'atu'e yn ta'atupy'a pe. Yt i'atuwese i i'ewyte yt ta'atuwesat i irania'in katupono — Uito rat po'og nakat eikai i'atu'e te'eruwewanẽtup hawe. Atunug kuap po'og eikai i'atu'e. Yt ta'atu'ywot'in ta'atuty'in miat wãi'e hap upi hin i te'eropyhu'at.
30 Espalham calúnias, odeiam a Deus, são insolentes, orgulhosos e arrogantes. Inventam novas maneiras de pecar e desobedecem a seus pais.
31 Te'eruwepyi ta'atupehik ta'atuehay — Ta'i atunug aru ui'e hap i'atu'e ma'ato yt ta'atunug hamuat pytkai i. Miit'in ma'at hap kape yn te'eruwanẽtup pote — Atunug aru are ti rat ui'e hap i'atu'e pytkai yt ta'atunug hin i aru ta'atu'e hap ko'i. Yt ta'atukuap teran i ta'atuwe'eg hap. Yt ta'atuky'e kuap i irania'in. Marak'a ko'i wo tukupte'en. Yt kat i miit'in ehaky'e'i hap i'atupy'a pe.
31 Não têm entendimento, quebram suas promessas, não mostram afeição nem misericórdia.
32 Ta'atukuap Tupana wãi'e hap mekewat kat som waku watunug kat som yt naku i watunug e hap ko'i wen ma'ato yt ta'atunug hin i. Yt ta'atuky'esat i haype. — Mi'i tã ewetunug mote woroho'o'apiheg gu'uro hamo e Tupana. Mi'i ta'atukuap pytkai ta'atupugha yne Tupana piat ainãpin hap ko'i. I'ewyte to'omowehum kahato to'ope to'ominug sa'ag ko'i ete — Urumowepit kahato haria eipe i'atu'e yt naku i nug haria pe. Mi'i hawyi wato'e — Ma'ato uito ti yt mi'iria ewywuat hin i areĩne'en katupono waku kahato uito wato'e pote ti waku aiwe'eg wo o uiwyria'in katupono yne aito mi'iria ewywuaria Tupana wanẽtup hawe are.
32 Sabem que, de acordo com a justiça de Deus, quem pratica essas coisas merece morrer, mas ainda assim continuam a praticá-las. E, o que é pior, incentivam outros a também fazê-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.