Romanos 14
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs VC
1 Karãpe put'ok'e wẽtup ok Iesui mohey pakup te hat yt itag i te Iesui mohey hap ete hawyi waku — Ereke ro mehĩ mana wato'e tope. Iesui mohey hat en mote waku ereĩne'en uruwywo Tupana mõtypot hamuat wuat'i e'at pe wato'e imohey pakup i hat pe are. Waku — Ereke ro wato'e imohey pakup i hat pe yt ihãite i imohey hap ete pytkai.
1 Acolhei aquele que é fraco na fé, com bondade, sem discutir as suas opiniões.
2 Yt naku i watimohit ne'i mi'i wẽtup ok miit yt ikuap kahato i te aimikuap Iesui etiat pytkai. Yt naku i watu'uka sehay wo mi'u ete kat som waku watu'u kat som yt e hap ete katupono imohey pakup takaria tu'uka teran mi'u eko ete. Yt naku i watu'uka imohey hap yt aiwo'oeko ewy hap ete mekewat kat e'at waku watimõtypot Tupana e hap ete. Mi'i pote yt naku i watimohit Iesui mohey pakup i hat. Po'og waku watiky'e kahato mi'iria.
2 Um crê poder comer de tudo; outro, que é fraco, só come legumes.
3 Yt aiwo'o'ewy hin i mi'u eko ete katupono wẽtup ok Iesui mohey hat i'u yne mi'u ko'i hat ma'ato wẽtup ok yt ihaĩte i te Iesui mohey hap ete rakat — Wãi wãi'e ne'i mi'u ko'i ete. Mi'i hawyi mi'u u yne hat yt naku i to'e yt i'u yne i hat pe — Yt naku i kahato en mehĩ mana e yt etu'u yne i mi'u uru'ewy yt naku i mio tã wato'e imohey pakup hat pe. Katupono — Uha'yru mohey hat en mote waku ereĩne'en uipy'a pe e Tupana ahepe.
3 Quem come de tudo não despreze aquele que não come. Quem não come não julgue aquele que come, porque Deus o acolhe do mesmo modo.
4 Yt naku i watimohit irania'in Iesui eropat haria i'atueko ete kat pote I'atuka'iwat koro Iesui yn ikuap waku teropat hap sio yt hap katupono Ta'atuka'iwat kaipyi yn ta'atuky'esat — En ni waku rakat e hap. Uiwyria'in Aika'iwat tikuap kahato aimoesaika topotpap nug hamuat hap. Aipoityro kuap kahato Aipotypot koro topotpap nug hamo. Yne tomohey pakup i haria poityro kuap hat Iesui toĩne'en. I'ewyte yt naku i wato'e i'u yne hat pe — Yt naku i en katupono etu'u yne yt urueko ewy i wato'e. Yt naku i mio tã wato'e katupono Tupana to'e Tosa'yru mohey haria pe — En ni waku kahato uiwanẽtup hawe e yne miit'in me sio mi'u tutu'u yne sio yt pytkai i.
4 Quem és tu, para julgares o servo de outros? Que esteja firme, ou caia, isto é lá com o seu senhor. Mas ele estará firme, porque poderoso é Deus para o sustentar.
5 Pyno irania'in Iesui mohey haria — Waku ti watimõtypot Tupana yne e'at pe i'atu'e ma'ato irania'in Iesui mohey haria — Wẽtup e'at yn nat po'og waku watimõtypot Tupana i'atu'e. Ta'i yt aiwo'o'ewy hin i kat e'at po'og waku hap ete. Pyno waku watomohey aipy'a pe yt heremo i kat som watomohey mi'i hap ete are. Waku watikuap aiwewi kat e'at waku kat e'at yt hap Tupana mõtypot hamuat are. Mi'i hawyi yt naku i watimohit irania'in mimohey.
5 Um faz distinção entre dia e dia; outro, porém, considera iguais todos os dias. Cada um proceda segundo sua convicção.
6 Waku kahato watimõtypot Tupana. Mi'i pote waku wato'e — Mesuwat e'at pe atimõtypot teran Tupana wato'e. Yt aiwo'o'ewy hin i aimi'u eko ko'i wo Iesui mohey haria aito pytkai. Wẽtup ok to'e — Mesup atu'u mi'u Tupana mõtypot hamo e. Pyno waku mi'i ewy ewetu'u katupono eiwehum kahato mekewat mi'u ete Tupana kape pote waku ewetu'u. Ewetu'u hawyi — Waku kahato En Tupana katupono uipoi kahato hat en ewei'e. Ma'ato irania'in Iesui mohey haria — Yt urutu'u kuap i mekewat mi'u mana mehĩ i'atu'e katupono uruwanẽtup hawe Tupana yt tiky'esat i urutu'u mekewat mi'u hap i'atu'e. Mi'i haria pe waku wato'e — Pyno waku yt ewetu'u i mekewat mi'u mana mehĩ katupono yt eiwehum kuap i mekewat mi'u ete Tupana kape wato'e. Mi'i pote yt naku i ewetu'u katupono waku watimõtypot Tupana ahenuk turan. I'ewyte waku watuwemosy'at tuereto Tupana mõtypot hamo wato'e aiwo'ope aheko mi'u u hap ko'i ete.
6 Quem distingue o dia, age assim pelo Senhor. Quem come de tudo, o faz pelo Senhor, porque dá graças a Deus. E quem não come, abstém-se pelo Senhor, e igualmente dá graças a Deus.
7 Yt naku i watoĩne'en mesuwat yi tote aiwehay upi aimowepit hap yn nug hamo kat pote Aika'iwat mowepit hap kape aiwyria'in mowepit kape yn waku watuwepotpap are. Yt wato'opowyro i pote yt naku hin i watoĩne'en mesuwat yi tote.
7 Nenhum de nós vive para si, e ninguém morre para si.
8 Uiwyria'in waku wato'e — Yt uiwepyi i uiwemowepit hamo areĩne'en neran mesuwat yi tote ma'ato Tupana mowepit hamuat i'ewyte miit'in mowepit hamuat areĩne'en neran mesuwe wato'e. I'ewyte uiku'uro hap e'at pe atimõtypot teran Tupana uiku'uro hamo waku wato'e aiwo'ope uimimu'eria are. Mio tã wato'e pywo pe pote Tupana wanuaria sese watoĩne'en.
8 Se vivemos, vivemos para o Senhor; se morremos, morremos para o Senhor. Quer vivamos quer morramos, pertencemos ao Senhor.
9 Tupana tipo'oro Tosa'yru Aiporekuat nuat. Mi'i hawyi iku'uro hawyi tuwẽtem i gu'uro pyi. Aika'iwat toku'uro rẽ toikuap aiku'uro hap mi'i pote irania'in Iesui mohey haria iku'uro rakaria Ka'iwat no topyhu'at. I'ewyte Aika'iwat no toĩne'en i toku'uro hawyi mi'i pote watoĩne'en iwywo katupono toĩne'en i pote tuwẽtem gu'uro pyi. Mesup Iesui toĩne'en wuat'i ieĩne'en haria Ka'iwat no. I'ewyte toĩne'en mesup wuat'i iku'uro rakaria Ka'iwat nuat. Mi'i pote aiku'uro hap toikuap kahato mesup.
9 Para isso é que morreu Cristo e retomou a vida, para ser o Senhor tanto dos mortos como dos vivos.
10 Mi'i pote yt naku i wato'e aiwo'ope — Uiwanẽtup hawe mekewat miit yt kat hamuat i yt naku i wato'e mesuwe kat pote Tupana yn waku aipat'ok uwe waku uwe yt hap e hamuat are. Mekewat e'at pe wyti aru toiho'omoherep uwe tomohey sese haria. Yt naku i wato'e wẽtup ok Iesui mohey hat pe — Yt woroky'esat i kahato en mana mehĩ wato'e. Yt naku i watimohit aiwanẽtup hawe irania'in Iesui mohey haria katupono Tupana yn aikuap sio waku sio yt hap. Mi'i yn to'e kuap. Meiũran wyti aru yne aito watoĩne'en i'am me Tupana ehay ahepiat kuap hamuat sio waku rakat no watoĩne'en aipy'a pe aiwanẽtup hawe sio yt naku i hap kuap hamo.
10 Por que julgas, então, o teu irmão? Ou por que desprezas o teu irmão? Todos temos que comparecer perante o tribunal de Deus.
11 Ta'i mi'i tã to'e Tupana miwan me — Meiũran aru yne tuwepỹ'ãtutuk uhowawi e. Mekewat e'at pe yne te'ero'e aru — En yn ni Tupana i'atu'e te'eruwepỹ'ãtutuk popuo e. Yt uheso hin i e. Pywo ti rat ui'e hap ewy aru topyhu'at e. Torania te'eruwepỹ'ãtutuk uhowawi ui'e hap ewy e. Yne yne miit'in aru mekewat e'at pe — En ni En yn ni Tupana i'atu'e aru uhepe e Tupana miwan me Isaia 45.23 pe.
11 Porque está escrito: Por minha vida, diz o Senhor, diante de mim se dobrará todo joelho, e toda língua dará glória a Deus {Is 45,23}.
12 Mi'i pote torania aito aru wahenoi Tupana pe yne yne ahetiat kat som watunug mesuwarotiat aikotã watoĩne'en mesuwarote wato'e aru Tupana pe.
12 Assim, pois, cada um de nós dará conta de si mesmo a Deus.
13 Mi'i pote waku watoiat mekewat aiwanẽtup hawiat — Mekewat miit yt naku i ai'e hap. Mi'i hawyi waku wẽtup sehay wato'e aiwanẽtup hawe — Yt aho'o'aparap teran i irania'in Iesui mohey haria ete e hap waku wato'e aipy'a pe. Waku wato'e aipy'a pe — Yt ati'aparap teran i wẽtup ok Iesui mohey hap pun hamuat waku wato'e at ka'ap aipy'a pe uhekatuwyria.
13 Deixemos, pois, de nos julgar uns aos outros; antes, cuidai em não pôr um tropeço diante do vosso irmão ou dar-lhe ocasião de queda.
14 Uito ti eiwy Pauru are. Uito eiperia wywo wẽtup piit ewy yn Iesui piit wo watoĩne'en mesuwat yi tote. Uiwyria'in pywo pe ti uiwanẽtup hawe mi'u mesuwarote Tupana minug wakuat yne toĩne'en mi'u wo are uipy'a pe uiwepe. Sa'awy'i yt atimohey i ma'ato koitywy atimohey kahato. Iesui e hap kaipyi atikuap hawyi. Ma'ato uiwyria'in — Yt naku i mekewat mi'u watu'u ewei'e eipy'a pe pote yt ewetu'u tei'o are kat pote ewetu'u hawyi eiwemõti hap topyhu'at. Katupono — Atunug yt naku i mi'u atu'u pote ewei'e aru eipy'a pe. Mi'i pote yt ewetu'u tei'o eiwemõti popuo.
14 Sei, estou convencido no Senhor Jesus de que nenhuma coisa é impura em si mesma; somente o é para quem a considera impura.
15 — Pyno waku watu'u yne wato'e pote waku aiwe'eg wo uwe pe mio tã wato'e katupono tukupte'en irania'in Iesui mohey haria yt aiwanẽtup hap ewywuaria i kahato i'atueko mi'u etiat mi'i pote — Pãi an waku watu'u yne wato'e i'atuehamo hawyi i'atumohey hap mohit haria watopyhu'at i'atuwanẽtup hawe. Po'og waku wato'e — Mehĩ mana yt naku i watu'uka aheko mi'u ete mi'i pote atu'u teran eimiky'esat ewy mesuwe areĩne'en eiwywo turan waku wato'e. Mi'i hawyi waku watuwemoesy'at i'atueko ewy itote. Tukupte'en wy yt imohey i te haria. Mi'iria py'asetpe watoĩne'en turan waku wati'atuky'e mi'iria i'atueko mi'u etiat ewywuat nug hap ete watoĩne'en i'atuwywo turan are. Yt naku i waho'omõpy'ahak aimi'u u hap wywo irania'in are. Yt naku i aimi'u wo watimõpy'ahak irania'in seko wãi'e hap ete katupono mi'iria ehakyera'at hamo Iesui iku'uro wy. Ma'ato watenuk kahato i'atuehamo — Yt ewetu'u tei'o mi'i mi'u i'atu'e hap ete pote yt karãpe i ta'atumohey Iesui hawyi mi'iria ma'at haria watopyhu'at katupono aimi'u wo wati'atumõpy'ahak ne'i pote yt waho'oekyi kuap i mi'iria Iesui kape.
15 Ora, se por uma questão de comida entristeces o teu irmão, já não vives segundo a caridade. Pela comida não causes a perdição daquele por quem Cristo morreu!
16 Ma'ato irania'in waku watu'u yne i'atu'e. Waku watimõtypot kahato Tupana aimi'u wywo i'atu'e. Waku watuwehum kahato Tupana kape ahenuk turan i'atu'e. Mi'i hap waku wen ma'ato eiwe'eg wo o uwe pe mio tã ewei'e. Katupono kat som waku pe toĩne'en aiwanẽtup hawe irania'in me yt naku i topyhu'at tuereto. Mi'i hawyi aiminug wakuap topyhu'at yt nakuat i i'atuepe. Mi'i hawyi i'atuwanẽtup hawe yt naku i nug haria watopyhu'at yt kat i watunug yt naku i aiwanẽtup hawe pytkai. Mi'i pote waku aiwe'eg wo kahato ahehay wywo aiminug wywo katupono mi'i hawyi yt i'atuewaure ka'a i ahowawi yt naku i aito i'atuwanẽtup hawe hawyi.
16 Não venha a tornar-se objeto de calúnia a tua vantagem.
17 Ma'ato pywo pe ti Tupana topyhu'at Ahehakyera'at hat yt aimi'u u hap kaipyi i yt ahesapo hy u hap kaipyi i. Tupana topyhu'at Aiporekuat no Topã'ãu tutum ahepe hawyi. Ipã'ãu yn ainug kuap to'ywania ko'i wo. Yt aheko mi'u etiat ahehakyera'at hap. Yt aheko i aimohãpyk kuap. Tupana Pã'ãu yn aimowepit kuap. Aheko mi'u u hap ete yt aimowepit kuap i. Karãpe aiwanẽtup hap hewyry kahato kowo'ikowo'i hawyi Tupana Pã'ãu yn aimowepit kuap. Aheko mi'u ete e'at ete wati'atunug yne hawyi yt kat i te ahehakyera'at hap are. Tupana yn ahehakyera'at kuap.
17 O Reino de Deus não é comida nem bebida, mas justiça, paz e gozo no Espírito Santo.
18 Pywo ti rat are'e ehepe — Karãpe wati'atuky'e irania'in aipy'a pyi Tupana Pã'ãu mimowepit ko'i aito pote mi'i hawyi Tupana mowepit haria wo i'ewyte miit'in mowepit haria wo watukupte'en mesuwarote.
18 Quem deste modo serve a Cristo, agrada a Deus e goza de estima dos homens.
19 Mi'i pote waku watikat kahato mu'ap aiwo'owese hap nug hamo. Waku watopyhu'at wo'owese haria wo. Waku watikat kahato mu'ap aiwo'omopoĩ'ãm hamuat are. Waku watikat mu'ap aiwo'ope aiwo'omoesaika Iesui ehay wo imohey po'og hamuat hap ete.
19 Portanto, apliquemo-nos ao que contribui para a paz e para a mútua edificação.
20 Pyno Tupana wanẽtup hawe waku watu'u yne mi'u ma'ato yt naku i Tupana wanẽtup hawe watopyhu'at wu'uka haria aheko mi'u u hap ete. Mi'i tã watunug mote watimoma aiwo'owese hap aiwo'ope. Yt naku i watu'uka ahehay wo aimi'u u hap aheko ete. Mi'i tã watunug mote Tupana hũria atu'uka haria wo watoĩne'en hawyi Tupana potpap moma haria wo watopyhu'at. Po'og waku watikat kahato aiwo'oky'e hap. Waku wato'e Tupana pe — Uipowyro o miit'in ekyi ewawiat hamo mehĩ uipowyro kahato o katupono yt ati'atusytpok teran i emohey haria uheko mi'u u hamo waku wato'e Tupana pe.
20 Não destruas a obra de Deus por questão de comida. Todas as coisas, em verdade, são puras, mas o que é mau para um homem é o fato de comer provocando um escândalo.
21 Pyno kat som kat som waku i'atuwywuat aheĩne'en turan waku watunug. Waku watikuap irania'in eko ko'i hawyi waku iwe'eg nakaria wo watoĩne'en. I'atumi'u hap ewy waku watu'u i'atuehamo. Waku watu'u i'atumi'u ipu'i u hap ewy i'atuwywo watoĩne'en nuran. Yt naku i wati'atu'aparap ne'i irania'in Iesui mohey haria yt i'atueko ewywuat i watunug hap kaipyi. — Wãi i'atu'e mahy u hap ete pote waku yt watu'u i. Mi'i pote waku — Yt naku i watu'u mekewat mi'u pu'i i'atu'e pote — Pyno waku wato'e. Yt naku i wati'atu'aparap ne'i irania'in aiminug ko'i wo.
21 Bom é não comer carne, nem beber vinho, nem outra coisa que para teu irmão possa ser uma ocasião de queda.
22 Waku watikuap kahato aipy'a pe kat som waku watunug kat som yt naku i watunug Tupana e hap mi'i hawyi waku watunug aimimohey ewy. Waku watikuap kat som watomohey mi'u ete sapo hy u ete e'at hap ete mi'i hawyi waku yt wahenoi i irania'in me mi'i hap ko'i kaipywiat imohey hap ete. Waku wahenoi Tupana kape yn kat som watomohey mi'i ete hap ma'ato aiwanẽtup hap to'e — Yt naku i mi'i tã etunug e pote yt etunug nei'o mekewat epy'a piat. Ma'ato watunug mekewat wãi'e aipy'a piat hap pote aiwemõti kahato hap topyhu'at. Aipy'a piat haty hap toĩne'en — Yt naku i nug hat uito wato'e aiwepe.
22 Tens uma convicção; guarda-a para ti mesmo, diante de Deus. Feliz é aquele que não se condena a si mesmo no ato a que se decide.
23 Ma'ato irania'in aito Iesui mohey haria haty kahato topyhu'at aipy'a pe watu'u kat ko'i kat ko'i hawyi. Watuwemõti ne'i aipy'a pe katupono aheko yt ewy i watunug mote. Mi'i pote yt watuwehum kuap i Tupana kape watu'u turan yt imohey hap upi i watu'u pote. Mi'i pote waku watoiat mekewat aiminug sa'ag ko'i yne yt watuwehum kuap i Tupana kape hap watunug nuran mote are. Yt Iesui mohey hap wywo i watunug aiminug ko'i hawyi wati'aparap Tupana pe yt watimõtypot i Tupana aiminug wywo pote are uito Pauru.
23 Mas, aquele que come apesar de suas dúvidas, condena-se, por não se guiar pela convicção. Tudo o que não procede da convicção é pecado.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.