Mateus 5
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs VC
1 Mi'i hawyi miit'in sem te'eruwa'atunug Iesui kape. Mi'i hawyi teha'at i'atuewawi hawyi ipot'am na'yn yity'ok tote hawyi ta'apyk itote yity'ok apypeke. Mi'i tote ipotmu'eria te'eruwa'atunug i'apypueri wo.
1 Vendo aquelas multidões, Jesus subiu à montanha. Sentou-se e seus discípulos aproximaram-se dele.
2 Mi'i hawyi Iesui ti'atumu'e uwe uwe mesuwarote Tupana mipoityro wuat ko'i tohenoi.
2 Então abriu a boca e lhes ensinava, dizendo:
3 Mio tã to'e — Uhekatuwyria uwe uwe Tupana pe to'e — Worokuap po'og neran wyti uito katupono ti yt worokuap hin i te yt uimiky'esat ok tã i te worokuap e topy'a pe mio tã e haria pe Tupana to'e — Pyno uimipoityro sese ko'i eipe katupono woroho'onug wyti aru eipe wuat'i ywania porekuaria wo mesuwarote aikotã Uito areĩne'en Morekuat no atipy pe hap ewy e Tupana mio tã e haria pe e Iesui itotiaria pe.
3 Bem-aventurados os que têm um coração de pobre, porque deles é o Reino dos céus!
4 Mi'i hawyi Iesui to'e i — Uiwyria'in e uwe uwe tuwak topy'a pe irania'in satek pote ho'opot pote mi'i haria pe ti Tupana to'e — Woroho'omowepit kahato eipe katupono karãpe ehehaky'e'i hap put'ok'e ehete mi'i hap atu'u yne uipy'a pe wy aikotã irania'in ehaky'e'i hap ewetu'u yne hap ewy e Tupana mi'iria pe e. Uhegyi'at hap ok tã wyti aru eweikupte'en e. Woroho'o'oghytsat wyti aru eipe e Tupana mio tã e haria pe e.
4 Bem-aventurados os que choram, porque serão consolados!
5 Mi'i hawyi Iesui to'e i — Uipotmu'eria e uwe uwe pywo pe to'e topy'a pe perup'i popuo — Pywo pe ti uito po'og yi kai irania'in kai e hap yt tuwemowato hap wywo i mio tã e haria pe Tupana to'e — Pywo pe ti uimipoityro sese eipe katupono mesuwat mytyp tote morekuaria wo wyti aru woroho'onug eipe e. Mesuwat mytyp tote topyhu'at irane eipo pe e Tupana paa'e haria pe e Iesui yity'ok totiaria pe.
5 Bem-aventurados os mansos, porque possuirão a terra!
6 Mi'i hawyi to'e i — Uhupiaria e uwe uwe to'e Tupana pe — Areĩne'en neran hãpyk kahato e'ewy mi'i haria pe Tupana to'e — Uimipoityro ko'i kahato wyti aru eweikupte'en ui'ewywuat waku sese hamo woroho'onug eipe katupono eimiky'esat ewy woroho'omohãpyk eipe Ui'ewy e Tupana mio tã e haria pe e.
6 Bem-aventurados os que têm fome e sede de justiça, porque serão saciados!
7 Mi'i hawyi po'og Iesui henoi — Uhaipepiaria e uwe uwe ihaky'e'i rakaria powyro haria mi'i haria pe Tupana to'e — Pywo ti rat woroho'opoityro kahato aru eipe e. Uhegyi'at kahato hap topyhu'at aru ehete aikotã eiminug ewy e Tupana ihaky'e'i rakaria powyro haria pe e Iesui ta'apypueri haria pe.
7 Bem-aventurados os misericordiosos, porque alcançarão misericórdia!
8 Mi'i hawyi to'e i — Uimohey haria e uwe uwe topy'a pe tuwanẽtup hawe wakuat kape yn tuwanẽtup mi'i haria pe Tupana to'e — Pywo pe ti woroho'omowepit kahato aru eipe katupono uhowawiat akasa haria ewy eweikupte'en e Tupana ipy'a kahu rakaria iwanẽtup kahu rakaria pe e Iesui yity'ok totiaria pe.
8 Bem-aventurados os puros de coração, porque verão Deus!
9 Mi'i hawyi po'og Iesui henoi itotiaria pe — Uhemiit'in e uwe uwe wo'owese hap yn nug haria pe Tupana to'e — Pywo pe uimipoityro ko'i eipe katupono uha'yru'in uhaki'yt'in sese wo e wyti aru mi'iria pe wuat'i ehamo Tupana wo'owese hat yn nug haria pe e Iesui.
9 Bem-aventurados os pacíficos, porque serão chamados filhos de Deus!
10 Mi'i hawyi Iesui to'e i — Uhupiaria e uwe uwe wakuap nug motiat miit'in wo'okyry'i hamo topyhu'at mi'i haria pe ti Tupana to'e — Pywo pe ti woroho'omowepit kahato katupono atum aru ehepe uhetama atipy piat e Tupana. Pywo pe ti woroho'omowepit kahato eipe katupono aikope Uito areĩne'en Morekuat no hap tote eheiam sese wo topyhu'at irane e Tupana wakuaria pe miit'in misaty'i saty'i ko'i pe e.
10 Bem-aventurados os que são perseguidos por causa da justiça, porque deles é o Reino dos céus!
11 I'ewyte uwe uwe uhemiit'in sese wo miit'in mikyry'i hamo te'eropyhu'at miit'in misaty'i saty'i wo miit'in mimoweuka'i mi'i uhemiit'in pote mi'i hat pe — Pywo pe ti woromowepit po'og ni wuat'i kai e Iesui temiit'in me.
11 Bem-aventurados sereis quando vos caluniarem, quando vos perseguirem e disserem falsamente todo o mal contra vós por causa de mim.
12 — Ta'i mi'i tã hap ewy ta'atunug sa'awy'iwuaria uhehay moherep haria ete e Tupana. Mi'i tupono i'atuehay sa'ag yt pywo pe i ehete uhemiit'in eipe pote eiwewepit ro eiwewehum no sa'ag ta'atunug ehetiat pytkai katupono meiũran ti aru Tupana mimõtypot kahato haria wo eweikupte'en atipy pe are e. Ta'i atipy pe — Woromõtypot kahato eipe e Tupana aru uimohey haria potiat miit'in mikyry'i hap ko'i wo eipe pote e Iesui. Uhehay mohey hat eipe pote i'atuehay sa'ag yt pywo pe i ehete pote eweimowepit ro eweiwehum no Tupana kape are katupono eha'up muat wyti iwato kahato toĩne'en atipy pe e Iesui. Sa'awy'i te pyi mesup te Tupana ehay moherep haria miit'in mikyry'i hap ko'i wo tukupte'en e. Mesup te i'ewyte miit'in yt i'atuwese hin i ehete Tupana ehay moherep haria eipe pote are e. Uimohey haria yt paa'ewei'e hin i miit'in yt i'atuwese i ehete turan are e. Po'og po'og eiwehum no Tupana kape po'og sa'awy'iwuat kai are e. Waku mi'i tã ewei'e — Waku kahato En Tupana katupono koitywy yt emohey haria i uimoweuka'i kahato hap kaipyi atikuap ta'yn uito ti ehay moherep hat sese areĩne'en hap atikuap mesup waku ewei'e ro Tupana pe ehehay wepit hap wywo e Iesui temiit'in me.
12 Alegrai-vos e exultai, porque será grande a vossa recompensa nos céus, pois assim perseguiram os profetas que vieram antes de vós.
13 Pywo ti rat uhemiit'in sese wo eipe pote uimoherep haria eweikupte'en miit'in mu'e haria are e. Pywo pe uhehay kuap haria wo eipe pote uhehay moherep haria eweikupte'en miit'in py'asetpe are e. I'atuieĩne'en hap mowaku hanuaria ewy eweikupte'en are e. Ta'i ukyt ewywuat eipe aikotã mi'u mosẽ'ẽ hap ewywuaria wo eipe e. Mi'i hap ewy ti eweipyhu'at eipe miit'in py'asetpe e. Ma'ato karãpe ukyt yt hẽ'ẽ rakat i topyhu'at yt uwe i imosẽ'ẽ kuap mekewat e. Waku mipun wuano hawyi miit'in mi'akit akit no topyhu'at e. Yt naku i eweikupte'en ukyt nop takat ewy e. Pyno o hẽ'ẽ rakaria wo eweikupte'en e Iesui temiit'in me yity'ok tote.
13 Vós sois o sal da terra. Se o sal perde o sabor, com que lhe será restituído o sabor? Para nada mais serve senão para ser lançado fora e calcado pelos homens.
14 Uimohey haria e eipe ti ariãty ewy ra'yn eweikupte'en mu'ap Tupana kapiat moherep miit'in miat hanuaria eipe aikotã ariãty wãtym muo mu'ap moẽtyhot haria ewywuaria eipe e. Ta'i aikotã yity'ok totiat tawa e'ariãty hẽtyhot kahato yi hot kape. Yt tuwemig kuap i mekewat yi hot piat tawa wãtym muat e. Aikope pyi aikope pyi heremo wãtym muo ariãty hẽtyhot pya kahato yity'ok totepyi pote e yt tuwemig kuap i mekewat tawa wãtym muo e. Mi'i hap ewy ariãty ewy kahato eipe miit'in py'asetpe uhemiit'in eipe pote uhehay moherep haria eipe pote e. Eiminug wakuap kaipyi miit'in eikuap meremo uimohey haria eipe hap ariãty ewywuat mu'ap Tupana kapiat moherep miit'in miat hanuaria eipe pote e.
14 Vós sois a luz do mundo. Não se pode esconder uma cidade situada sobre uma montanha
15 Mi'i hap ewy ti eipe ariãty ewy eweikupte'en e. Wãtym mote miit'in topag ariãty ywaiti heiam sese pe ma'ato yt uwe i ariãty ipag neran yrysakag ywyt'okpype i e. Yt naku i ti mi'i tã watunug ma'ato waku heiam me yn waku aiũpe getap moẽtyhot hamo watopag waku. Mi'i hawyi ti yne ra'yn getap wiaria waku puo hewyry e.
15 nem se acende uma luz para colocá-la debaixo do alqueire, mas sim para colocá-la sobre o candeeiro, a fim de que brilhe a todos os que estão em casa.
16 Pyno ti ariãty hẽtyhot kahato hap ewy uimohey haria miit'in pu'ap Tupana kapiat moẽtyhot hamo eweikupte'en e. Atiky'esat yne eiminug wakuap ko'i heremo wuat'i akasa hamo i'ewyte Ai'ywot Tupana atipy piat mõtypot hamuat atiky'esat e Iesui temiit'in me yity'ok tote.
16 Assim, brilhe vossa luz diante dos homens, para que vejam as vossas boas obras e glorifiquem vosso Pai que está nos céus.
17 Uiwyria'in yt eiwanẽtup tei'o ariot mesuwat yi kape Tupana ehay Musei mimoherep moma hamuat hap kape e. I'ewyte yt eiwanẽtup tei'o ariot mesuwat yi kape mekewat sa'awy'iwuaria Tupana ehay enoi haria miwan monik hamuat hap kape katupono nimo te Tupana ehay moherep haria i'atuehay kahato yianmete uheĩne'en hap etiat ta'atuhenoi kahato are e. Kat i'atu'e kat i'atu'e hap ta'atumoherep uhetiano hap e. I'atu'e hap uhetiano yne nug hamo ariot meikowo uiwyria'in e. Mi'i pote yt atimoma hin i sa'awy'iwuaria Tupana ehay moherep haria Musei ewywuat katupono mi'iria uhetiat ta'atuhenoi kahato uhut hap owakai te e.
17 Não julgueis que vim abolir a lei ou os profetas. Não vim para os abolir, mas sim para levá-los à perfeição.
18 Katupono aikotã mesuwat yi at waty waikiru ko'i tukupte'en mot'i mi'iria i'ewyte Tupana ehay moherep haria nimuaria miwan ko'i te tukupte'en mot'i ma'ato po'og mot'i katupono wuat'i e'at piat Tupana ehay toĩne'en e. Pyno ti iwan hit ko'i Tupana ehay miwan etiat ko'i itig hap ko'i iwan hit hap ko'i Tupana ehay Musei miwan Tupana ehay moherep haria miwan topyhu'at aru wuat'i e'at pe. Yt karãpe i Tupana ehay miwan miat ikahuro aru e. Miwan miat yne Tupana e hap topyhu'at wuat'i e'at pe e. Yt sehay wẽtup i miwan miat ikahuro e Tupana. Pyno ti yt uwe i ipyhyp kuap Tupana e hap ko'i — Atunug aru e hap ko'i ta'i Tupana tunug kahato yne yne to'e hap ewywuat are e. — Atunug aru e miwan me pote tutunug aru to'e hap ewy e. Pywo tutunug aru to'e hap ewy are e. Pywo ti rat waikiru ko'i at ewaty yi ikahuro ma'ato Tupana ehay miwan miat torania topyhu'at aru wuat'i e'at pe e Iesui itotiaria pe miit'in sem me.
18 Pois em verdade vos digo: passará o céu e a terra, antes que desapareça um jota, um traço da lei.
19 Mi'i tupono waku watunug yne kahato Tupana piat ainãpin hap ko'i miwan miat kurin kat iwato'in nakat are e katupono uwe uwe mekewat Tupana miky'esat miwan miat yt tutunug neran i Tupana piat ainãpin hap i'e hap yt tutunug i hawyi tohenoi henoi irania'in me — Yt naku i watunug Tupana piat ainãpin hap miwan miat ko'i ewy e hat ti aru yt uwe mimõtypot no i ra'yn topyhu'at atipy pe e. Mi'i hat wyti aru miit'in mimohit sese wo topyhu'at atipy pe e. Ma'ato uwe uwe mekewat Tupana miky'esat ewy inug i'e hap miwan miat ewywuat mi'i hat tohenoi kahato irania'in me — Ta'i waku kahato watunug torania ainãpin Tupana piat hap ko'i miwan miat e hat wyti aru Tupana etama atipy piat pe po'og topyhu'at Tupana mimõtypot no e Iesui yity'ok totiaria ta'apypueri haria pe.
19 Aquele que violar um destes mandamentos, por menor que seja, e ensinar assim aos homens, será declarado o menor no Reino dos céus. Mas aquele que os guardar e os ensinar será declarado grande no Reino dos céus.
20 Uipotmu'eria e pywo pe ti eiwe'eg wo o ai'ywania wo'omu'e koro haria minug yt nakuat i hap ewywuat pupi e. Eiwe'eg wo o Tupana mõtypot yat piaria akag ko'i minug sa'ag ewywuat pupi e. I'ewyte eiwe'eg wo o Tupana ehay miwan saipepiat nug haria minug sa'ag ewywuat pupi e katupono yt po'og i eiwat i'atukai ehewaku hap pote ti aru yt karãpe i eiwehyt'ok aikope Tupana Morekuat no topyhu'at hap tote e topotmu'eria pe.
20 Digo-vos, pois, se vossa justiça não for maior que a dos escribas e fariseus, não entrareis no Reino dos céus.
21 Uiwyria'in e nimuat ainãpin haria ti Tupana ehay moherep haria hãpyk kahato aimu'e Tupana e hap ta'atuwan ma'ato ta'atuwan pytkai yt ta'atunug neran i. Mio tã e Tupana piat hap — Yt eti'auka tei'o miit e. Eti'auka miit pote waku surara po pe ereĩne'en ekuap hamo e. Pywo pe waku miit'in mi'auka wo ereĩne'en e Tupana sa'awy'i miwan me. Ma'ato eimu'e haria — Yt kan hamo i watunug Tupana piat mio tã e hap i'atu'e sa'ag e.
21 Ouvistes o que foi dito aos antigos: Não matarás, mas quem matar será castigado pelo juízo do tribunal.
22 Uimohey haria koitywy po'og woroho'onãpin mi'i e hap ete e. Uwe uwe ipy'ahak at ka'ap topy'a pe wẽtup ok miit ete mi'i hat wyti miit auka hat ewywuano ra'yn topyhu'at e Tupana towanẽtup hawe e. I'ewyte uwe uwe to'e wẽtup ok pe topy'a pe — Yt kan hamo i en uiwanẽtup hawe e at ka'ap mi'i e hat pe — Woro'apiheg aru e Tupana mi'i hat pe e. Ma'ato uwe uwe ipy'ahak sese wẽtup ok ete at ka'ap hawyi to'e — Motoro aria koro kape wuat'i pe yt kan hamo i en e topy'a pe at ka'ap mi'i e hat pe ti Tupana to'e — Woro'apiheg aru aria koro wo e katupono mi'i e hat ewywuat wo'opot'auka hat sese wo ra'yn toĩne'en Tupana wanẽtup hawe e Iesui. Yt naku i aipy'a pe miit auka hat watopyhu'at Tupana ehamo are. Mi'i tã eweikupte'en mote Tupana mi'apiheg wo eweikupte'en e Iesui temiit'in me yity'ok tote.
22 Mas eu vos digo: todo aquele que se irar contra seu irmão será castigado pelos juízes. Aquele que disser a seu irmão: Raca, será castigado pelo Grande Conselho. Aquele que lhe disser: Louco, será condenado ao fogo da geena.
23 Mi'i hawyi Iesui to'e i i'atuepe. — Karãpe etum neran Tupana pe emiium imõtypot hap ma'ato toĩne'en wẽtup ok miit ewanĩkap epy'ahak hap pote waku yt etum i emiium Tupana pe ma'ato waku etoiat ro emiium muat mekewat yparakai tote hawyi ereto ro ewanĩkap kape ti etunug ewy wo i ra'yn hamo e.
23 Se estás, portanto, para fazer a tua oferta diante do altar e te lembrares de que teu irmão tem alguma coisa contra ti,
24 Mi'i hawyi — Uiwy ere atiky'esat kahato waure wo ereĩne'en uhepiat emõpy'ahak hap kai ere o e. Eiwo'owese hap toĩne'en i ra'yn iwywo hawyi waku era'aipok emiium muat sat hamo hawyi etum imiky'esat ewy. Waku pe ereĩne'en hawyi eiwo'owese hap etipuẽti i ra'yn hawyi o e Iesui temiit'in me.
24 deixa lá a tua oferta diante do altar e vai primeiro reconciliar-te com teu irmão; só então vem fazer a tua oferta.
25 Mi'i hawyi Iesui to'e i yity'ok totiaria pe — Uiwyria'in e karãpe wẽtup ok ewanĩkap tut surara'in wywo epyhik hamo morekuat wo'opyhik hawe pyno ewe'eg wo o mi'i hap e'at pe are e. Waku mu'ap upi etunug ni ipy'ahak takat ewy ok wo e. Waku meremo etunug mekewat ewanĩkap ewy ok wo i ra'yn mu'ap tote e ma'ato yt etimowese i yianmete pote yt naku i topyhu'at aru eete e katupono ewanĩkap aru eium morekuat pe yt naku i nug hat en sio waku rakat e hamo. — Yt naku i en e morekuat pote epag surara'in akag po pe ra'yn epyhik wo'opyhik hawiat wuat'i e'at pe hamo ra'yn e.
25 Entra em acordo sem demora com o teu adversário, enquanto estás em caminho com ele, para que não suceda que te entregue ao juiz, e o juiz te entregue ao seu ministro e sejas posto em prisão.
26 — Uimohey hat en mote ewe'eg wo o karãpe ewanĩkap ereto wo'opyhik hap kapiat turan e. Etikat kahato iwese hap mu'ap upi e. Yt pote wo'opyhik hawe ereĩne'en mot'i itote. Yt uwe i ikuap karania ewaty karania anu ereĩne'en epyhik hawe e. Mi'i hawyi ti eporenõtem hap sa'up niatpo kahato ra'yn iwato kahato ra'yn toĩne'en e. Pyno ti po'og waku mu'ap upi ehã'ãg kahato ewy inug hamo ereto hat ewanĩkap e. Etunug o ewanĩkap merep ewy ok wo i ra'yn are ehepe uipotpo'ororia e Iesui temiit'in me yity'ok tote.
26 Em verdade te digo: dali não sairás antes de teres pago o último centavo.
27 — Uipotmu'eria e watikuap ta'yn aikotã sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat Musei to'e — Yt erepehik tei'o wẽtup wary ete wẽtup e'aito ete e. Ewary wywo yn o ewaire e'aito wywo yn o ewaire e hap e. Pywo kahato ainãpin Musei e.
27 Ouvistes que foi dito aos antigos: Não cometerás adultério.
28 Musei e hap mohag hat ri uito. Musei e hap ete woroho'onãpin eipe — Yt naku i kahato eraha'at kahato haryporia kape ihainia kape erepehik teran hap wywo mekewat haryporia wywo mekewat ihainia wywo epy'a pe ewanẽtup hawe. Mi'i tã etunug mote yt naku i kahato rakat no ereĩne'en Tupana wanẽtup hawe e.
28 Eu, porém, vos digo: todo aquele que lançar um olhar de cobiça para uma mulher, já adulterou com ela em seu coração.
29 Pyno eha wo eraha'at haryporia kape ihainia kape mi'i hawyi ewanẽtup hawe ere'e — Arepehik teran mekewat haryporia ete mekewat ihainia ete ere ewanẽtup hawe pote etihep o eha mehĩ'in mana'in katupono pywo ti rat eha ti e'aparap hap nug hap topyhu'at are e. Mi'i pote waku etihep eha hawyi etipun pya ekai are e. Pywo ti rat waku po'og kokawiat ihasik takano ereke atipy pe ma'ato typy kawiat eha wywo ereto aria kape are e.
29 Se teu olho direito é para ti causa de queda, arranca-o e lança-o longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo todo seja lançado na geena.
30 I'ewyte epo kokawiat wo etima'at teran wẽtup ok haryporia wẽtup ok ihainia sewaire hamo mi'i pote waku etitek epo kokawiat mi'i hawyi etipun mi'i pya ra'yn ekai are katupono po'og waku mesuwe ereĩne'en ipo tut rakat ipy tut rakat ihasik takat wo ereĩne'en mesuwe sio torania epo wywo eha wywo epy wywo ereke aria koro pe are aikope miit'in ho'opot kahato mi'i hap kape are e ti Iesui. Po'og waku ereke Tupana etama pe wẽtup epo wywo yn typy epo wywo ereke aria pe ho'opot hamo e Iesui miit'in sem me yity'ok tote.
30 E se tua mão direita é para ti causa de queda, corta-a e lança-a longe de ti, porque te é preferível perder-se um só dos teus membros, a que o teu corpo inteiro seja atirado na geena.
31 Mi'i hawyi po'og Iesui to'e ta'apypueri haria pe — Pywo pe ti mehĩ'in mana'in sa'awy'i ti mio tã i'atu'e nagnia — Etoiat teran ehary'i e'aito mi'i pote waku etunug iwan me morekuat wywo e miwan me hawyi waku eiwo'o'atoiat i'atu'e sa'awy'i aha'ase'i'in mio tã i'atu'e.
31 Foi também dito: Todo aquele que rejeitar sua mulher, dê-lhe carta de divórcio.
32 Ma'ato Uito ti yt mio tã are'e hin i woroho'omu'e e ma'ato Uito ti mio tã are — Yt karamuo tei'o ehary'i etoiat e'aito etoiat are ra'yn woroho'omu'e e. Ma'ato etoiat ehary'i e'aito mi'i pote ti aru yt naku i kahato etunug Tupana wanẽtup hawe are ra'yn katupono etoiat ehary'i e'aito mi'i hawyi ti meiũran wẽtup ok wywo i ra'yn e'aito ehary'i. Mi'i hawyi ti typy e'aito ehary'i rakano ra'yn ereĩne'en Tupana wanẽtup hawe e. Pyno yt naku i ti mi'i tã are e Iesui. I'ewyte are'e mesuwe ma'ato ehary'i e'aito hewaire hewaire toĩne'en irania'in wywo rakano mote waku etoiat ehary'i e'aito are ma'ato mi'i e hap ete yn mesuwe are. Pyno Uito yt sa'awy'iwuat nagnia yt e hap ewy hin i woroho'omu'e. Mi'iria ti eimu'e — Waku etoiat ehary'i waku etoiat e'aito morekuat ehay miwan miat upi yt etiky'esat i po'og i pote i'atu'e sa'ag. Ma'ato Uito ti uiweupi ra'yn uhehay. Pyno yt karãpe i tei'o etoiat ehary'i e'aito are ra'yn e.
32 Eu, porém, vos digo: todo aquele que rejeita sua mulher, a faz tornar-se adúltera, a não ser que se trate de matrimônio falso; e todo aquele que desposa uma mulher rejeitada comete um adultério.
33 Watikuap ta'yn aikotã sa'awy'i nagnia ainãpin kahato — Etunug no mi'i tã aru — Atunug e'e hap Tupana set upi ewy i'atu'e hap. Pyno waku wato'e miit'in ehamo — Yt atunug aru i mio tã ui'e hap mi'i pote ti aru waku ra'yn Tupana uhaty'i haty'i waku wato'e wuat'i ehamo i'atu'e aha'ase'i'in ahepe miwan me.
33 Ouvistes ainda o que foi dito aos antigos: Não jurarás falso, mas cumprirás para com o Senhor os teus juramentos.
34 Ma'ato Uito ti yt nagnia sa'awy'iwuaria e hap yt ewy i ra'yn ahenoi ehepe e. Uito ti atiky'esat etunug yne e'e hap ewywuat. Waku ti watunug ai'e hap are e. Pywo pe yn ihay rakat.
34 Eu, porém, vos digo: não jureis de modo algum, nem pelo céu, porque é o trono de Deus;
35 — Atunug aru wato'e pote waku watunug ai'e hap ok tã e Iesui. Pyno yt naku i watuwepehik ai'e hap ete nagnia aimu'e hap ewy — Yt atunug aru i pote waku mesuwat mytyp ui'apiheg. Yt naku i watuwepehik ai'e hap ete — Atunug aru ai'e hap ete are. — Pyno waku ra'yn aru uimikoi ko'i uiko piat topap yne yt atunug aru i ui'e hap ewy ai'e hap yt naku i wato'e are katupono mesuwat mytyp ti Tupana pu'ap hap are katupono mesuwat aiko ko'i i'ewyte ahe'yi mesuwe yt aiwat hin i are. Ta'i Tupana wat ko'i wyti are e. Pyno yt naku i ti aheso hap watipehik Tupana set upi are — Yt atunug i pote waku tawa wato Ierusarẽi piaria ui'apiheg yt ere'e tei'o katupono tawa wato Ierusarẽi ti yt aiwat i Tupana wuanuat i'ewyte mekewat Tupana Mipo'oro Wuat'i Porekuat Porekuat nuat etawa ti Ierusarẽi topyhu'at pãi are e Iesui tuwepe.
35 nem pela terra, porque é o escabelo de seus pés; nem por Jerusalém, porque é a cidade do grande Rei.
36 — Ma'ato aheso pote aru waku ui'asap kytsig nakat topyhu'at yt etipehik tei'o — Atunug aru ai'e hap ete katupono yt uwe i ti inug kuap ai'asap ikytsig hap tuwanẽtup hawe are e. Yt uwe i inug kuap tuwanẽtup hawe to'apyig hap are.
36 Nem jurarás pela tua cabeça, porque não podes fazer um cabelo tornar-se branco ou negro.
37 Pyno waku atunug aru ai'e hap yn mi'i hawyi waku watunug ai'e hap ok tã are e Iesui. Ma'ato yt watunug neran i pote — Atunug aru yt wato'e i waku e. Mi'i pote ti aru pywuat sehay yn tuwẽtem aiwẽ pyi are katupono pywuat sese sehay yn atiky'esat uipotmu'eria wẽ kaipyi are e. Ma'ato yt pywo piat i — Atunug aru ewei'e mi'i pote ti aru ta'i ahiag ehay upiat myhu'at haria wo eweipyhu'at are e Iesui topotmu'eria pe yity'ok totiaria to'apypueri haria pe.
37 Dizei somente: Sim, se é sim; não, se é não. Tudo o que passa além disto vem do Maligno.
38 Ta'i watikuap kahato ti aikotã sa'awy'i nagnia ainãpin hap e. Mio tã i'atu'e miwan me — Karãpe wẽtup ok eha apok e'ahyk hawe mi'i pote waku era'apyk etiha'apok eha apok sa'up mo e. I'ewyte karãpe wẽtup ok eiãi pik ahyk hawe mi'i pote i'ewyte era'apyk etihãipik mi'i hat i'atu'e sa'awy'i nagnia ahepe ainãpin hap e. Ma'ato Uito yt mi'i tã are hin i ra'yn woroho'onãpin e. Pyno karãpe wẽtup ok ai'ahyk mi'i pote waku yt watuwepyk hin i are e.
38 Tendes ouvido o que foi dito: Olho por olho, dente por dente.
39 I'ewyte ewanĩkap eete tunug sa'ag mi'i hat i'ewyte wy yt erepyk tei'o are ti Uito woroho'omu'e yt sa'awy'iwuat nagnia yt wo'omu'e hap ewy i ra'yn e. I'ewyte epo sese kawiano wẽtup ok eowa pe ete e'ahyk mi'i pote yt erepyk tei'o ma'ato mio tã ere'e ro e'ahyk hat pe — Pyno waku kokai i ro uipo ran kai i'ewyte waku ui'ahyk mehĩ mana waku wato'e e.
39 Eu, porém, vos digo: não resistais ao mau. Se alguém te ferir a face direita, oferece-lhe também a outra.
40 Uito ti yt woronãpin hin i irania'in ewy. Mio tã yn are'e — Yt etipoepyk tei'o are aikotã aikotã sa'ag nug etiat hat are. Karãpe ewanĩkap ewa pe tek mi'i pote o kokai ere'e na'yn are. Karãpe ewanĩkap epohari teran ekat ete mi'i hawyi yt epy'ahak tei'o ewanĩkap ete are e. Mi'i hawyi waku ekat imiky'esat ewy etum po'og imiky'esat kai are e. Ewanĩkap tiky'esat e'yni pote etum. Esokpe toiky'esat pote etum. Ekamisa toiky'esat pote etum. Ma'ato waku po'og na'yn imiky'esat kai etum are. Toihep ekamisa hawyi waku i'ewyte esirara etum uimohey hap moherep hamo e Iesui.
40 Se alguém te citar em justiça para tirar-te a túnica, cede-lhe também a capa.
41 I'ewyte karãpe ewanĩkap to'e — Etioto ro uhekare'en e my'ahaktu e mi'i hawyi waku perup'i puo — Ta'i mehĩ mana emiky'esat ewy atunug waku wato'e perup'i puo. Mi'i hawyi waku imiky'esat sakpuat ewetunug uimohey hap moherep ewanĩkaptia iky'e hap moherep hamo e Iesui.
41 Se alguém vem obrigar-te a andar mil passos com ele, anda dois mil.
42 — Karãpe wẽtup ok hẽtup ekare'en kat ko'i kat ko'i mi'i pote waku etum imiky'esat ewy are uimohey epiat hat moherep hamo are e. I'ewyte karãpe wẽtup ok tipuru ekat ko'i pote waku etipuru ekat tope uimohey epiat hap moherep hamo iky'e hap moherep hamo are'e e Iesui temiit'in me yity'ok tote.
42 Dá a quem te pede e não te desvies daquele que te quer pedir emprestado.
43 Mi'i hawyi Iesui to'e i itotiaria pe — Mio tã e miwan me sa'awy'iwuaria ainãpin hanuaria — Waku ti aiwyria'in sese yn wati'atuky'e kahato i'atu'e ma'ato ti waku ahewanĩkaptia ete haiwot takat ewy ipy'ahak takat ewy watoĩne'en i'atu'e sa'awy'iwuat ainãpin haria.
43 Tendes ouvido o que foi dito: Amarás o teu próximo e poderás odiar teu inimigo.
44 Ma'ato Uito wẽtup sehay wo woronãpin yt i'atu'e hap ewy i. Uito ti mio tã are woroho'onãpin e. Pyno ewei'atuky'e ro ewanĩkaptia are. Pyno waku ahaty'i haty'i haria upi wahẽtup Tupana pe — Eti'atupoityro o uhaty'i haty'i haria Papai waku wato'e are'e.
44 Eu, porém, vos digo: amai vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam, orai pelos que vos {maltratam e} perseguem.
45 Mi'i tã watunug mote aru Ai'ywot atipy piat sa'yru'in saki'yt'in no watopyhu'at kahato katupono ti Ai'ywot atipy piat ti'atuky'e kahato tewanĩkaptia are e. Ta'i toimoherep kahato i'atuky'e hap katupono toipo'oro i'aman at i'atumikoi moehãite hamo e. Ta'i toi'atupoityro yt toky'e hin i haria are. Ta'i Ai'ywot atipy piat ti'atuky'e kahato tewanĩkaptia torania e. Yt nakuat i nug haria ko kape toipo'oro i'aman at toky'e haria mikoi ko'i poityro hamo ma'ato i'ewyte yt toky'e haria i mikoi ko'i kape toipo'oro wy i'aman at i'atuky'e hap moherep hamo are e. Pyno to'o'ewy'ewy toi'atuky'e towyria'in tewanĩkaptia are e. Mi'i tã ewy ti Tupana toĩne'en e. Pyno waku Tupana ewy watunug. Ewetunug wakuap yne miit'in me Ai'ywot atipy piat minug ewy waku watunug are e. Mi'i tã watunug mote ti aru irania'in te'eraha'at ahepiat miit'in yne ky'e hap kape hawyi ti aru te'eruwanẽtup hawyi — Ta'i Tupana sa'yru'in Tupana saki'yt'in mote ti meke tã ta'atuky'e miit'in i'atu'e wyti aru e Iesui.
45 Deste modo sereis os filhos de vosso Pai do céu, pois ele faz nascer o sol tanto sobre os maus como sobre os bons, e faz chover sobre os justos e sobre os injustos.
46 Katupono ti mesuwarotiaria yt Tupana mohey haria i tiky'e ta'atuky'e haria sese yn e. Ma'ato yt ta'atuky'e i haria ti yt ta'atuky'e i ra'yn e. Ma'ato mi'iria ewywuat eiky'e haria yn na'yn ewei'atuky'e miit'in mote ti aru mesuwarotiaria ewy eweipyhu'at are e. Aiky'e haria yn watipowyro pote yt Ai'ywot atipy piat yt ewy hin i watopyhu'at are e. Iwese rakaria wo watoĩne'en ahepiat iwese haria kape yn mote yt kat i ha'up watipuẽti aru Ai'ywot atipy piat kaipyi are e. Ta'i marak'aria ti'atuky'e kuap ta'atuky'e haria ma'ato atiky'esat ewei'atuky'e kahato yt eiky'e hin i haria are.
46 Se amais somente os que vos amam, que recompensa tereis? Não fazem assim os próprios publicanos?
47 I'ewyte ti waku wati'atuwesat wuat'i miit'in are e. Yt naku i wati'atuwesat aiwyria'in yn are katupono ti yne ti mesuwat yi tote ta'atuwyria'in wesat kuap are. I'ewyte yt Tupana mohey haria i iwesat kuap ta'atuwyria'in are. Pyno waku ti yne wati'atuky'e are e. — Pyno ereke uhyt mana mimi wato'e aiky'e haria pe yn mote mesuwarotiaria ewywuat watoĩne'en katupono mi'iria ti ta'atuwyria'in ta'atuky'e haria sese pe yn — Ereke ro era'apyk mehĩ mana aimi'u ra'yn i'atu'e ma'ato yt ta'atuwesat i ta'atuewanĩkaptia are. Ma'ato mi'i tã aito pote i'atu'ewywuat watopyhu'at mesuwe yi tote irania'in yt Tupana mohey haria i ewywuat e. Yt naku i rat mi'i tã aito pote are e.
47 Se saudais apenas vossos irmãos, que fazeis de extraordinário? Não fazem isto também os pagãos?
48 Pyno waku watopyhu'at hãpyk kahato rakaria wo aikotã Ai'ywot atipy piat waku rakat ewy waku watunug are e. Ai'ywot atipy piat Aiky'e kahato hano toĩne'en are e. Iwese kahato iperup'i kahato tewanĩkaptia ete towyria'in ete are e. Pyno waku Tupana ewywuat kahato watopyhu'at mesuwarotiaria ky'e hap upi are e. Pyno toran na'yn mesup einãpin hap e Iesui ahepe tomohey haria pe mekewat yity'ok tote miit'in sem toi'atumu'e hap tote.
48 Portanto, sede perfeitos, assim como vosso Pai celeste é perfeito.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.