Mateus 2
Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVT
1 Aipotypot Iesui ti tuwemoherep ta'yn mesuwe mekewat tawa hit Perẽ yi Iuteu pe karãpeĩ Eroti toĩne'en morekuat no itotiat turan. Mi'i hap e'at pe waikiru etiat wemu'e haria tõ'ẽ tõ'ẽ ta'atue'yi Urienti kaipyi aikope pyi at tuwẽtem hap kaipyi.
1 Jesus nasceu em Belém, na Judeia, durante o reinado de Herodes. Por esse tempo, alguns sábios das terras do Oriente chegaram a Jerusalém
2 Mi'i hawyi put'ok'i'atu'e tawa wato Ierusarẽi note hawyi — Aikope som hirakat Aiporekuat pakup nuat toĩne'en i'atu'e itotiaria pe. Aikope som tuwemoherep Ei'ywania Iuteu ywania Potypot pakup ywã'ĩ hap i'atu'e. Katupono ha'awyte ra'yn uruta'akasa at wẽtem hap kaipyi hewaikiru i'ywã'ĩ hap enoi hap uruta'akasa urue'yi tote i'atu'e. Mi'i pote mesup Aiporekuat Koro pakup mõtypot hamo urutõ'ẽ meikowo hewaikiru upi urutõ'ẽ meikowo i'atu'e waikiru etiat wemu'e haria iwe'eg kahato rakaria tawa wato Ierusarẽi miaria pe.
2 e perguntaram: “Onde está o recém-nascido rei dos judeus? Vimos sua estrela no Oriente e viemos adorá-lo”.
3 I'atu'e hap morekuat Eroti tikuap hawyi token'ẽ kahato i'ewyte tawa Ierusarẽi miaria. Katupono te'eruwanẽtup ko'i ko'i kahato Iuteu ywania Potypot ywã'ĩ hap etiat waikiru etiat wemu'e haria ta'atuẽtup hawyi. Kat pote mi'i tã e morekuat Eroti katupono waku uito yn morekuat koro wo mesuwat yi tote e.
3 Ao ouvir isso, o rei Herodes ficou perturbado, e com ele todo o povo de Jerusalém.
4 Mi'i pote morekuat Eroti ti'atukaykay tuwewawi Tupana ehay miwan etiat kuap sese haria i'ewyte pa'i kororia toi'atukaykay hawyi apo'e i'atuepe — Mehĩ'in e aikope so tuwemoherep irane Tupana Mipo'oro Wuat'i Porekuat Koro wuat sese e. Kat etawa pe kat etawa pe i'ywã'ĩ e.
4 Reuniu os principais sacerdotes e os mestres da lei e lhes perguntou: “Onde nascerá o Cristo?”.
5 — Ta'i tawa hit Perẽ me aru tuwemoherep Mi'i Miit i'atu'e katupono sa'awy'i Tupana ehay moherep hat mio tã e miwan me yianmete i'atu'e.
5 Eles responderam: “Em Belém da Judeia, pois assim escreveu o profeta:
6 — Ta'i ahetawa kurin moity'i ewei'e tawa Perẽ miaria yi Iuta ywaniaria e. Ma'ato yt eiwemõti tei'o ehetawa kurin mupi katupono ti aru meiũran etawa hit Perẽ po'og po'og miit'in mikuap mo topyhu'at yi Iuta ywaniaria yne tawa ko'i kai katupono ehetawa hit Perẽ me tuwemoherep irane Isareu ywania Potypot Koro sese e ti sa'awy'i Tupana ehay moherep hat Mikeia tomiwan me 5.2 pe i'atu'e morekuat Eroti pe.
6 ‘E você, Belém, na terra de Judá, não é a menor entre as principais cidades pois de você virá um governante que será o pastor do meu povo, Israel’”.
7 Tuwat i ra'yn inãpin haria hawyi morekuat Eroti ti'atukaykay i ra'yn at wẽtem hap kaipywiat õ'ẽ haria waikiru etiat wemu'e haria apoto'e mig'i wo i'atuepiat hamo toi'atukaykay i ra'yn — Karãpeĩ ewei'akasa sa'awy'i mekewat waikiru e i'atuepe. Karãpeĩ tuwemoherep sa'awy'i ehowawi mekewat waikiru e.
7 Então Herodes convocou os sábios em segredo e soube por eles o momento em que a estrela tinha aparecido.
8 Mi'i hawyi ta'atumoherep morekuat Eroti pe yne i'atu'e hap. Waikiru wemoherep hap e'at morekuat Eroti tikuap hawyi to'e waikiru etiat wemu'e haria pe — Waku eweiwat tawa hit Perẽ kape uhyt'i'in e. Mi'i tote o apo'ewei'e kahato Hirakat ete aikope aikope tuwemoherep e. Mi'i hawyi eweipuẽti hawyi waku ewehenoi uhepe aikope toĩne'en Mi'i hat ete e. Pywo ti atikuap teran aikope toĩne'en Hirakat. Areto mono imõtypot hamo ipoityro hamo e so i'atuepe morekuat Eroti.
8 “Vão a Belém e procurem o menino com atenção”, disse ele. “Quando o encontrarem, voltem e digam-me, para que eu vá e também o adore.”
9 Mi'i hawyi waikiru kuap haria tuwat morekuat Eroti yatypepyi Hirakat kat hamo. Te'eruwẽtem morekuat yat koro pyi hawyi te'era'akasa i ra'yn mu'ap upi mekewat waikiru sa'awy'iwuat at wẽtem hap kaipywiat. Mi'i hawyi ti toto i ra'yn waikiru i'atue'yianme te'en te'en Hirakat ieĩne'en hap kape ra'yn toto. Mi'i hawyi waikiru upi tuwat tawa wato Ierusarẽi pyi tawa hit Perẽ kape. Put'ok'e waikiru itote hawyi topyhu'at Hirakat ieĩne'en hap apy tote.
9 Após a conversa com o rei, os sábios seguiram seu caminho, guiados pela estrela que tinham visto no Oriente. Ela ia adiante deles, até que parou acima do lugar onde o menino estava.
10 Te'era'akasa ra'yn mekewat waikiru mimoherep hawyi i'atuwepit kahato ra'yn waikiru kapiat te'era'akasa haria. Te'eruwehum kahato waikiru kapiat ta'akasa hawyi.
10 Quando viram a estrela, ficaram muito alegres.
11 Mi'i hawyi waikiru topyhu'at hirakat ieĩne'en hap apy tote ra'yn hawyi tuwehyt'ok i'yat pe hawyi te'era'akasa ra'yn Hirakat kape toty Maria wywo. Mi'i hawyi te'eruwepỹ'ãtutuk ta'yn mekewat Hirakat mõtypot hamo. — Waku ta'atu'e hawyi ta'atumiereto ko'i ta'atu'apok ta'yn hawyi imehit rakat Uru kawiat ta'atuium ne'en ne'i Hirakat pe iky'e hap. Mi'i hawyi ta'atuium ikamhig se rakat miwuk wo iky'e hap. Mi'i hawyi mohag hy Mira e hap ta'atuium Hirakat mõtypot haype.
11 Ao entrar na casa, viram o menino com Maria, sua mãe, e se prostraram e o adoraram. Então abriram seus tesouros e o presentearam com ouro, incenso e mirra.
12 Mi'i hawyi i'atumu'etu ti Tupana ti'atunãpin — Yt ewei'aipok tei'o morekuat Eroti puo henoi topiat hamo e seha'at haria õ'ẽ haria pe at wẽtem hap kaipywiaria pe to'e. Mi'i pote te'era'aipok ta'atue'yi kape wẽtup mu'ap upi. Yt ta'atuhenoi hin i ra'yn morekuat Eroti pe aikope Hirakat toĩne'en hap.
12 Quando chegou a hora de partir, retornaram para sua terra por outro caminho, pois haviam sido avisados em sonho para não voltar a Herodes.
13 Mi'i hawyi Tupana mipo'oro atipy kaipywiat tuwemoherep Iuse mu'etu hawyi to'e — Epoĩ'ãm no Iuse e. Etioto ro Hirakat wẽtup yi kape pya meiũpepyi mekewat yi Esitu kape ity wywo e. Eweipopy ro e katupono ti aru morekuat Eroti tikat ra'yn wyti aru Hirakat i'auka hamo ne'i e. Mi'i pote waku yi Esitu pe eweikupte'en mig'i wo e. Waku yne meikowo hawyi ti aru woronãpin ra'yn karãpe i era'aipok i meikowo te hap ahenoi pakup'i aru epe e atipy kaipywiat Iuse mu'etu to'e.
13 Depois que os sábios partiram, um anjo do Senhor apareceu a José em sonho. “Levante-se”, disse o anjo. “Fuja para o Egito com o menino e sua mãe. Fique lá até eu lhe dizer que volte, pois Herodes vai procurar o menino a fim de matá-lo.”
14 Mi'i hawyi Iuse ipoĩ'ãm na'yn wãtym muo hawyi meremo ra'yn Hirakat Iesui ity wywo toteropo'ok. Te'eropopy ra'yn yi Esitu kape wãtym muo mig'i wo.
14 Naquela mesma noite, José se levantou e partiu com o menino e Maria, sua mãe, para o Egito,
15 Mi'i hawyi morekuat Eroti ku'uro hap kape itote tukupte'en yi Esitu tote aikotã sa'awy'i Tupana to'e miwan me hap ewy — Meiũran ti aru Uha'yru atikaykay ti aru yi Esitu kaipyi e sa'awy'i wuat miwan me Oseia 11.1 pe.
15 onde ficaram até a morte de Herodes. Cumpriu-se, assim, o que o Senhor tinha dito por meio do profeta: “Do Egito chamei meu filho”.
16 Ma'ato morekuat Eroti tikuap ta'yn seha'at haria ipuẽti haria yt topuo i ra'yn i'atu'aipok hawyi ipy'ahak sese ra'yn topyhu'at — Yt naku i pãi e. Yt tõ'ẽ i ra'yn uipuo henoi uhepiat hamo waikiru kuap haria uimiky'esat ewy pãi e. Yt ta'atuhenoi hin i aikope mekewat Hirakat ieĩne'en hap e topy'ahak popuo. Mi'i hawyi morekuat Eroti ti'atupo'oro kahato tesurara'in sem na'yn tawa hit Perẽi kape yne itotiaria hirakaria ipa'iat hit ko'i atu'uka hamo typy anu pyi i'ywã'ĩ rakaria atu'uka yne hamo Perẽi miaria i'ewyte hirakaria ipa'iat yt pya hin i Perẽi kai gupte'en haria typy anu pyi yi kape toi'atu'uka kary katupono typy anu ra'yn waikiru etiat wemu'e haria te'era'akasa waikiru kape. Mi'i hap ewy te toiky'esat hirakaria atu'uka hap typy anu i'ywã'ĩ rakaria pyi.
16 Quando Herodes se deu conta de que os sábios o haviam enganado, ficou furioso. Enviou soldados para matar todos os meninos de dois anos para baixo em Belém e seus arredores, tomando por base o relato dos sábios acerca da primeira aparição da estrela.
17 Toi'atu'uka yne itote aikotã Tupana ehay moherep hat Ieremia mienoi tomiwan miat sa'awy'i sese hap ewy.
17 Com isso, cumpriu-se o que foi dito por meio do profeta Jeremias:
18 — Tawa Perẽi pyi ti aru mekewat yi Hama pyi ti aru atikuap kahato ti aru i'atuwo'okak'i kahato hap i'atuehay pirik kahato hap e. Ta'atusaty'u kahato itote to'opytit'i kahato e. Mana Hakeu ywania tawa hit Perẽi miaria te'eruwak kahato ta'atumẽpyt'in ky'e hap upi. Te'eruwak at ka'ap hap atikuap uimu'etu e. Yt uwe i imoperup'i kuap katupono topap yne yne imẽpyt'in itote pote e ti Tupana ehay enoi hat Ieremia miwan pe 31.15 pe yianmete Perẽi miat e hirakaria atu'uka hamuat hap etiat.
18 “Ouviu-se um clamor em Ramá, choro e grande lamentação. Raquel chora por seus filhos e se recusa a ser consolada, pois eles já não existem”.
19 Mi'i hawyi yi Esitu pe Iuse'in tukupte'en mot'i itote. Meiũran morekuat Eroti iku'uro hawyi Tupana tipo'oro temiit i ra'yn atipy kaipyi Iuse kape. Mi'i hawyi tuwemoherep i ra'yn Iuse mu'etu te yi Esitu piat heĩne'en turan.
19 Quando Herodes morreu, um anjo do Senhor apareceu em sonho a José, no Egito.
20 — Epoĩ'ãm no Iuse e. Etioto ro Hirakat ity wywo hawyi ewei'aipok i ro ehe'yi kape i Isareu ywania e'yi kape katupono ti koitywy Hirakat Iesui auka teran hat morekuat Eroti iku'uro ra'yn e atipy kaipywiat sut hat Iuse mu'etu.
20 “Levante-se”, disse o anjo. “Leve o menino e a mãe de volta para a terra de Israel, pois já morreram os que tentavam matar o menino.”
21 Mi'i hawyi Iuse ipoĩ'ãm hawyi — To'iro wata'aipok ahetawa kape e ra'yn Hirakat pe ity pe. Mi'i hawyi te'era'aipok ta'atue'yi Isareu kape.
21 Então José se levantou e se preparou para voltar à terra de Israel com o menino e sua mãe.
22 Put'okta'atu'e itote hawyi Iuse tikuap ta'yn morekuat Eroti sa'yru sa'ag Akeirau e hap het rakat topyhu'at to'ywot saipe pot heiam note aikope sa'awy'iwuat to'ywot ti'atu'uka hirakaria turanuat hap tote. Mi'i pote Iuse token'ẽ tuwe'yatnug itotiat hamo. Mi'i hawyi mio tã e Tupana imu'etu Iuse pe — Yt ereĩne'en nei'o meiũpe yi Iuteu pe e Tupana Iuse mu'etu to'e. Mi'i pote tuwat i ra'yn tetawa sa'awy'iwuat kape mekewat yi Karireia kape.
22 Soube, porém, que o novo governador da Judeia era Arquelau, filho de Herodes, e teve medo de ir para lá. Depois de ser avisado em sonho, partiu para a região da Galileia.
23 Mi'i hawyi tuwat tawa Nasare kape hawyi itote Iesui tuwemotag aikotã Tupana miky'esat ewy katupono to'e yianmete tehay enoi hat wẽ pyi — Meiũran ti aru tawa Nasare piat ieĩne'en hat ati'airo Wuat'i Porekuat no e Tupana sa'awy'i miwan me e hap ewy Iesui toĩne'en Tawa Nasare pe.
23 A família foi morar numa cidade chamada Nazaré, cumprindo-se, desse modo, o que os profetas haviam dito, que Jesus seria chamado nazareno.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.