Mateus 23

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mi'i hawyi Iesui to'e miit'in sem ko'i pe tomi'a­tu­mu'eria pe
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 — Uiwyria'in meimuẽwat Tupana ehay miwan miat kuap haria wo'omu'e haria te te'ero­pyhu'at Musei saipe­piaria wo aimu'e Musei ehay wuat haria. Mi'iria ti ainãpin kahato Musei wo'onãpin hap ko'i ete.
2 Ele disse:
3 Mi'i tupono waku watunug o kat e kat e i'atu'e ainãpin hap Musei kaipywiat hap ewy e. Ma'ato o yt i'atueko ewy ne'i tei'o eweikupte'en e. Katu­pono i'atuwẽ pywiat mienoi ti hãpyk takat ma'ato i'atueko ti i'atupiit etiat ti yt hãpyk hin i e.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Katu­pono yrysakag ipotyi rakat ai'okpe tote hap ewy ta'atunug ma'ato ti aito yt wahupit kuap i ipotyi poity'i ai'akit hap ewy ne'i e. Ta'atupag wahupit hamo ma'ato mi'iria yt aipo­wyro hin i hupit hamo. Yt ta'atuiã'ãg ne wy hupit hap yt wẽtup puĩ'ã wo te wy aipo­wyro. Yt kat i hin i wyti aheha­kyera'at hap i'atuepe e Iesui itotiaria pe.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Ta'i mi'iria ti ikat miit'in upi wuat'i piat — En wyti waku kahato uhyt e hap ta'atu­ky'esat kahato. Miit'in ehamo yn wakuap nug hap ta'atu­mo­herep ta'atu­mõ­typot hamuat hap. Ta'atue­sokpe i'ywop takat kaipyi — Uito po'og i'atu'e urumohey mono i'atu'e haype. Mi'iria ti ikytyt Tupana ehay ta'atue­watu'e ete i'ewyte ta'atupo poran kai ete iwato'in nakat — Ewei'akasa ro uhowawi uito Tupana ehay kuap hat uito e hamo. I'ewyte ti ta'atuesai'a wato ẽpe ete ta'atuwan yne Tupana wo'onãpin hap — Uito po'og eikai Tupana kuap haria ta'atu'e hap.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Mi'iria ti iky'esat ienuk turan te'era'apyk po'og ta'atu'e hawe irania'in kai morekuat e'amyap ewywuat upi hap. I'ewyte Tupana mõtypot hawe aikotã morekuat eiam ewy ta'atu­ky'esat po'og irania'in kai enoi hamo hap yn ta'atu­ky'esat.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Mi'i hawyi ta'atue­wyry turan — Ihot'ok urumu'e hat koro i'atu'e irania'in hap ta'atu­ky'esat miit'in kaipyi. — Hẽ aimu'e sese hat tut ra'yn e hap ta'atu­ky'esat.
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Mi'i pote yt ewetunug nei'o mi'i tã hap i'atu'ewy e Iesui temiit'in me. Katu­pono — Meiẽ aimu'e hat sese yt ewei'e tei'o eiwo'ope ne'i uiwyria'in. Katu­pono wẽtup ok yn ni toĩne'en eimu'e hat sese. Mi'i ti Uito ra'yn are. Waku eweipyhu'at eipe eiwo'o­wyria'in wo yn na'yn katu­pono wẽtup ywania yn aito.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Katu­pono wẽtup yn Ai'ywot waku ewei'e eiwo'ope. Mi'i ti ahetu­pana sese ewei'e o. Mi'i pote yt naku i ewei'e eimu'e hat pe — En uru'ywot sese yt ewei'e tei'o.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Pyno yt naku i wẽtup ok pe — En Tupana ewei'e uimohey haria eipe pote. Katu­pono Uito yn Eipo­rekuat sese areĩne'en.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Pyno uwe uwe toĩne'en eipy'a­setpe wo'opo­wyro hat po'og po'og eipo­wyro irania'in kai mi'i hat wy ti — Aipo­rekuat sese ewywuat ewei'e o e. Katu­pono po'og aheropat mi'i ewei'e e.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Ma'ato — Uito po'og eikai e hat ti aru Tupana mimohit hat topyhu'at. Irania'in ma'at wẽtup ok tuwe­mohit hat ti aru iwato rakat topyhu'at Tupana mimo­wato wo.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 Mi'i hawyi Iesui to'e wo'omu'e haria pe — Ta'i heso rakaria ti eipe typy hẽku rakaria ti eipe are e Tupana ehay kuap ran haria pe. Yt eweiky'esat i ti miit'in tuwat aikope Tupana toĩne'en Morekuat no hap kape e. Ta'i ewei'atu­pyhyp kahato ti miit'in ipap Tupana etawa kapiat rakaria e. I'ewyte ti eipe yt eweiwat teran hin i. Mi'i pote ti irania'in yt tuwat i ei'ewy e. Yt naku i kahato. Yt nakuaria i eipe are.
13 — Ai de vocês,
14 — Ta'i Tupana ehay moherep haria akag ko'i uruto ewei'e eimi­mu'eria ko'i pe. Ta'i uruto yn Tupana e hap yne nug haria ewei'e wen ma'ato pywo ti rat are ehepe Tupana mi'apiheg sese ko'i eipe haria po'og po'og torania kai e. Katu­pono typy hẽku rakaria akag ko'i eipe e. Karãpeĩ ehehay Tupana kape miit'in ehamo ehay se kahato wen ma'ato yt pywo pe i. Ta'i yt Tupana kape hin i ehehay ma'ato eheso hap ewy ehehay e. Miit'in ehamo eipe po'og po'og Tupana emiit no torania kai ma'ato Tupana ehamo po'og yt nakuaria i torania kawiat eweikupte'en e. Katu­pono eimi­mu'eria nãpin hap waku wen ma'ato yt ewetunug hin i ei'e hap eimi­nãpin ewywuat e. Mi'i pote po'og po'og aria mi'u wo eweikupte'en aru torania kawiat e. Are pãi Tupana mõtypot e'at turan Tupana ehay ewei'atumu'e miit'in me ma'ato wãtym i turan hiwu ko'i ma'at'i ma'at'i haria wo eweikupte'en sa'ag e. Ta'i hiwu yat ero'ok haria akag ko'i eipe e.
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 Ta'i Tupana mi'apihag wuat'i e'at piaria ti eipe katu­pono typy hẽku rakaria wo'omu'e haria mienoi kuap haria heso rakaria eipe pote e. Yt eweiwat hin i eimienoi upi e. Ta'i eiko­hye­wyry kahato ti miit'in mu'e hamo. Ysakpo yi upi yne mu'ap upi eweikat kahato wẽtup miit wẽtup miit ehay upiat myhu'at hat wyti e. Eweipuẽti hawyi ei'ewy ra'yn ewetunug. Mi'i hawyi ma'ato topyhu'at po'og po'og na'yn sa'ag yianote wuat yt ehehay kuap i te turanuat kai e. Po'og po'og sa'awy'iwuat kai aria kape topyhu'at. Yt naku i kahato e Iesui typy sehay upi enoi haria pe.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 Uruikuap atipy kapiat mu'ap ewei'e ti eipe wen ma'ato ti yt ihapytig i rakaria ewywuat eipe. Yt eweikuap hin i mu'ap e. — Uruikuap kahato mu'ap Tupana kapiat ewei'e eipot­mu'eria pe yt eweikuap hin i pytkai e. Aikotã yt ihapytig i rakaria yt tikuap hin i mu'ap aikope aikope hap ewy. Karãpeĩ wẽtup ok to'e ehepe — Pywo ti atunug aru ui'e hap ewy to'e hawyi — Eso rat ewei'e tope hawyi — Yt rat yt uheso i rat to'e hawyi — Pyno eso pote waku mio tã ere'e uruwepe — Yt atunug i aru ui'e hap pote waku yne uhekat atum ehowawi Tupana mõtypot yat ekat no waku ere'e miit'in me ta'atukat ky'ewi e Iesui Tupana mõtypot yat apykok haria pe. Eweimohit kahato yt hekat rakaria i'atu­powat'yp Tupana mõtypot yat piat pohari hamo e Iesui Tupana mõtypot yat hekat rakat imehit hap apykok haria pe. Eipy'a pe mio tã e haria eweipyhu'at mekewat mehit rakat mesuwe po'og waku topyhu'at Tupana mõtypot hap kai ewei'e eipy'a pe. Yt naku i kahato ewei'e e. Yt eiwe'eg hin i eipe. Katu­pono Tupana mõtypot yat po'og po'og wo Tupana wanẽtup hawe mekewat mehit rakat pen hap kai e. — Yt uheso i rat ewei'e uruehamo i'ewyte wuat'i miit'in ehamo waku ewei'e eimi­mu'eria pe. — Uheso pote waku uhekat yne iheg me mesuwe Tupana mõtypot yat piat uimi­moheg ko'i uipoi hamuat aru ui'ahu hawyi uhekat sese uhehiwu uimẽpyt'in poi hamuat uiku'uro hawyi waku mi'i uhekat topyhu'at pa'i ko'i wuanuat uheso pote waku ewei'e ro wuat'i miit'in ehamo ewei'e eimi­mu'eria pe i'atuekat yne i'atu­powat'yp i'atu'yi yne hap ky'ewi e. — Waku uipo pyi uhewat'yp eweihep yne yt atunug aru ui'e hap atunug aru e hap ewy hawyi waku ewei'e yne eimima'at ko'i pe e Iesui. Pywo pe are'e ehepe Tupana ehamo yn waku wato'e miit'in me — Atunug aru ui'e hap ewywuat e hap e. Pywo ti rat Tupana ehamo po'og waku wato'e aipy'a pyi atunug aru ai'e hap yt kat i aheso hap wywo e Iesui miit'in powat'yp ekat yne u teran haria pe.
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 Yt eiwe'eg hin i ei'e hap upi kat e hap kat e hap ete. Katu­pono Tupana mohey hap po'og po'og Tupana wanẽtup hawe to'yat piat yne ahekat imehit rakat kai.
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 I'ewyte mio tã ewei'e eimi­mu'eria pe — Karãpe wẽtup ok to'e ahepe — Atunug aru ui'e hap ewy mi'i pote waku wato'e tope — Pywo pote — Atunug aru e hap etunug no wuat'i miit'in ehamo Tupana mõtypot yat pe eimiium iwato hap wywo. Mi'i hawyi meremo wuat'i miit'in tikuap ta'yn pywo ewei'e hap — Atunug aru e hap ewei'e eimi­mu'eria pe e. Pyno yt naku i katu­pono po'og waku wato'e — Ui'e hap ewy atunug aru aipy'a pyi ahehay pywo kahato hap wywo Tupana ehamo po'og waku wato'e yt kat hin i aheso hap wywo e Iesui wo'omu'e haria miit'in ekat ky'esat haria pe.
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 Yt eheha­pytig hin i rakaria ewy kahato eipe Tupana wanẽtup hawe e Iesui wo'omu'e haria itotiaria pe. Kat som po'og waku watunug hap yt heremo hin i ti ehepe. Miit'in miium Tupana piat kape yn eheha ma'ato Tupana piat mõtypot hap kape yt kat i eheha e. Kat som po'og waku Tupana wanẽtup hawe tomõ­typot hap sio aimiium topiat e. Ta'i tomõ­typot hap po'og waku aimiium kai e. Aimiium Tupana ky'e hap upi yn Tupana mowepit hap e.
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Mi'i pote karãpe wato'e Tupana pe — Pywo ti aru atunug ui'e hap mi'i pote atum epe uimiium mesuwe eiam yparakai tote mi'i e hap ti waku tutunug e. Ma'ato uwe uwe to'e Tupana pe — Mesuwat uimiium wywo atimoheg neran uhehay uimiium ko'i wato hap ewy mi'i e hap yt he i Tupana wanẽtup hawe. Katu­pono toiky'esat aimiium toky'e hap moherep hamuat hap e.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 I'ewyte karãpe wato'e wuat'i ehamo — Atunug aru ui'e hap ewy pãi an mi'i pote mesuwe Tupana mõtypot yat ehamo are'e hap ewy atunug aru e hap atimoheg uhehay wato'e pote yt iwe'eg i rakat ewy watoĩne'en e. Katu­pono Tupana mõtypot yat yt ahehay kuap i rakat ma'ato Tupana sese ahehay kuap kahato rakat toĩne'en sio aheso ahehay wo sio yt hap toikuap tomõ­typot hap yat pe e.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Pywo ti rat karãpeĩ wato'e wuat'i ehamo — Pywo ti rat atunug aru ui'e hap ewy mi'i pote mesup wuat'i atipy piaria ehamo — Atunug aru pãi an are'e mi'i wato'e pote yt aiwe'eg i rakat ewy watoĩne'en. Katu­pono po'og waku aipy'a pyi ahehay pywuat wato'e pywo pe — Atunug aru ui'e hap hawyi waku watunug ma'ato yt watunug i aru e hap watikuap aipy'a pe mi'i pote po'og waku wato'e — Yt atunug i po'og waku — Atunug aru wato'e yt pywo pe i haype e. Katu­pono Tupana tikuap kahato aipy'a piat sio pywo wato'e sio yt e hap. Tupana ti wuat'i atipy piaria nug hat mi'i pote po'og waku ihamo watunug ahehay pywo kahato rakat e.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 Ta'i eipe ti wo'omu'e haria wani wani'e haria Tupana kuasa haria typy hẽku rakaria ti eipe. — Ta'i watum kahato ti wuat'i Tupana kape e haria ti eipe. Eimi'u mosẽ'ẽ hap ko'i wyti eweipat'ok kahato Tupana wanuat i'ewyte ti muse i'ewyte ti eimi'u apopyt ti Tupana wanuat e. I'ewyte ti eipe mekewat eimiium kaipywiat kape ti eiwa­nẽtup kahato at ka'ap e. Mi'i hap ti waku wen ma'ato mi'i tã pote mekewat po'og iwato rakat aimu'e hap kai eweiwaure kahato e. I'ewyte mi'i pote aikotã aru eiminug ko'i Tupana tomo­herep waku hap sio yt naku i hap ei'e hap ti eweiwaure ra'yn e. I'ewyte aikotã Tupana iwese yt nakuaria i ete hap eweiwaure ra'yn e. Mi'i pote Tupana mohey hap kape yt eiwa­nẽtup hin i e. Eweiwaure yne ra'yn — Atunug aru ei'e Tupana piat hap ko'i e.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 Ma'ato ti irania'in wo'onãpin hap kurin kat kape po'og ne'i eiwa­nẽtup e. Mi'i ti waku wen ma'ato ti waku yt eweiwaure i mekewat po'og wuat iwato rakat aimu'e hap ko'i e. Ta'i — Atomo­herep teran mu'ap ewei'e ma'ato ti yt eheha­pytig pytkai i e. I'ewyte aikotã mekewat win hin teke ehesapo hy pe mi'i hawyi eweihep meremo — Yt watohon kuap i ewei'e. Ma'ato mekewat aihũ iwato'in nakat kameru ewẽ pe teke hawyi meremo mi'i ewetohon e. Mi'i hap ewy ti eipe. Kurin kat ko'i kape yn eiwa­nẽtup kowo'i kowo'i. Ma'ato aimu'e hap iwato'in rakat kape po'og Tupana wanẽtup hawe yt eweiwa­nẽtup hin i e.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 Eipe ti yt nakuaria i kahato eipe iwan miat Tupana ehay enoi haria wo'omu'e haria e. Katu­pono yt ewetunug i ti miit'in nãpin ehepiat hap eiwẽ piat e. I'ewyte aikotã kui'a eweikoho iwa pe ma'ato hã'ũmpype ipitpit hap sese. Eweipyi pyi kahato yne kui'a ko'i yne kat ko'i kat ko'i eiam ma'ato hã'ũmpype ipitpit kahato e.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Pyno yt eheha­pytig hin i e. Miit'in teha'at ehowawi hawyi ikahu rakaria ewy eweipyhu'at wen ma'ato eipy'a piat ipitpit kahato ra'yn topyhu'at. Ta'i kui'a hã'ũmpype ipitpit hap ewy topyhu'at ehowa ikahu wen. Waku sa'awy'i eipy'a eweikoho yt naku i nug hap ko'i moweityk hamo e. Mi'i hawyi eiminug hap ko'i i'ewyte waku ra'yn topyhu'at e.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 Ahetama puo miit'in tipen wo'osyp hap ikytsig nakano ma'ato hã'ũmpype ti nem na'yn e. Iku'uro rakaria kag yn topyhu'at hã'ũmpype. Ipitpit kahato hap yn topyhu'at itote e.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Mi'i hap ewy ti eipe eiwa pe eika­huria kahato wakuaria ewy e. Ikahuria kahato mi'iria i'atu'e ehetiat pe e. Ma'ato ehã'ũmpype wyti typy ehay topyhu'at e. — Yt atunug neran i Tupana ehay e hap yn topyhu'at eikai e.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 Ta'i ho'opot haria wo eweikupte'en aru e Iesui wãi'e haria pe wo'omu'e haria pe. I'ewyte ti sa'awy'i­wuaria wo'osyp hap ti ikahu kahato ewetunug Tupana ehay moherep sa'awy'iwuat haria wakuaria wo'osyp hap eweipen kahato ipainug hap imokahu hap.
29 — Ai de vocês,
30 Ta'i sa'awy'i­te­wuaria nagnia ai'ywania mi'atu'uka ko'i ti mi'iria ewei'e ti e. Ma'ato ti aito koran mi'iria tukupte'en pote — Yt wati'a­tu'uka i ra'yn ewei'e ti e.
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 — Ta'i ui'ywot'in mi'atu'uka ti mi'iria ma'ato uruto ti yt ra'yn ewei'e eiwo'ope. Mio tã ei'e hap kaipyi uruikuap eipe. Mi'i ei'e hap mipo'o­roria sa'awy'i­wuaria auka haria sa'yru'in ne eipe hap katu­pono — Uru'ywot'in atu'uka haria ei'e hap kaipyi uruikuap.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 Pyno ti waku ra'yn eiwe­motag aikotã ei'ywot'in minug sa'ag ko'i ewy e. Katu­pono Tupana mipo'o­roria sa'awy'i­wuaria atu'uka haria saipe­piaria sese te eipe.
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 Moi satek mẽpyt'in ewywuaria ti eipe eweikupte'en ti e. Mi'i tupono ti eipe torania aria mi'u wo eweipyhu'at. Yt sake i wyti aru eiwenõ'ẽ kuap e Iesui.
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 — Meiũran aru ati'atu­po'oro ehowawi uhehay moherep haria we'eg haria Tupana ehay kuap haria. Ma'ato ti ipat'ok ti aru ewei'atu'uka ne'i e. Ipat'ok ti aria'yp posak ete ewei'auka e. Ipat'ok ti aru ewei'ahyk ahyk Ehetu­pana mõtypot hawe e. Ipat'ok ti aru ewei'atu­mohan mohan tawa ko'i kape i'atu'uka teran haype e miwan me.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Ta'i sa'awy'iwuat Tupana mi'atu­po'o­roria suu ti topyhu'at kahato ei'ywot'in po ete. Mi'i pote mesup eipe i'ewyte eweikupte'en aikotã sa'awy'ite Kaĩ'in ti'auka toywyt Apeu hap ewy e. Yne sa'awy'iwuat Tupana mi'atu­po'o­roria atu'uka haria te ti eipe e. Sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi hat Sakaria mekewat Parakia sa'yru ewei'auka Tupana mõtypot koro wywuat aihũ wuk hawe ewei'auka torania ewei'auka eiperia. Pywo ti torania mi'iria suu topyhu'at eipo ete te e.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Mi'i pote Tupana mi'apiheg wuaria eweipyhu'at ei'ywot'in apiheg hap ahyt topyhu'at ehepe.
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 Ieru­sarẽi miaria Tupana mipo'o­roria atu'uka haria kahato ti eipe e. Ati'atu­po'oro kahato ti uhemiit'in eimu'e hamo ma'ato ti yne mi'iria ewei'atu'uka nu wo e Iesui. Mi'i rẽ Uito ti ra'yn meiũ i'atu­saipe kai areĩne'en Uito eipy'a­setpe i ra'yn. Aikotã waipaka ty tomẽpyt'in atukaykay tepiat i'atuky'e haype hap ewy ti Uito woro­ho'o­kaykay e. Eweĩ'ẽ ro uimẽpyt'in are'e ma'ato yt eweikoka'at reran i wyti uhowawi. Uipo­pesap ywyt'okpype ro eweikupte'en are ma'ato yt eweĩ'ẽ teran i e.
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Mi'i tupono ti aru ei'yat ikahu rakat ko'i pyi eiwenõ'ẽ. Yt uwe i topyhu'at aru itote e.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Mio Uito i'ewyte arẽtem na'yn eipy'a­setpyi Ieru­sarẽi miaria. Mi'i hawyi ti aru yt karãmuo i ra'yn ewei'akasa uhowawi. Yt uwe i ra'yn — Ereke ro e haria uhepiat pote. Areĩne'en mot'i eikai ma'ato meiũran — Era'aipok i ro ereke mono ewei'e pote waku kahato ti En Tupana Mipo'oro sese ti En ewei'e uhepe pote ti aru ariot i ma'ato ehowawi i ra'yn e Iesui wo'omu'e haria pe.
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.