Mateus 16

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mi'i hawyi itote wo'omu'e haria put'ok'i'atu'e Iesui iã'ãg hamo. Ta'atu­ky'esat i'aparap topiat hap haype. — Urumu'e hat i'atu'e etomo­herep to esaika hap atipy kaipywiat yt uwe minug kuap i rakat ok tã i'atu'e. Mi'i etunug hawyi mono meremo uruimohey Tupana Mipo'oro En hap i'atu'e Iesui pe.
1 Alguns fariseus e alguns saduceus foram falar com Jesus. Eles queriam alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
2 Mi'i hawyi Iesui to'e i'atuepe — At min'e hap kape ewei'akasa hawyi — Pyno mũki'ite at kahu kahato irane ewei'e katu­pono at min'e turan atipy piat ihup kahato pote watikuap ewei'e.
2 Mas Jesus respondeu:
3 I'ewyte at wẽtem hap kape eweha'at hawyi — Pyno meiũ i'aman aru ewei'e katu­pono at wẽtem hap ete hun moity i'ewyte ipy'ahak hap ewywuat topyhu'at atipy pe pote watikuap ewei'e. Ta'i i'aman aru hap yt i'aman i aru hap eweikuap kahato at mimo­herep hap ete ma'ato Tupana Mipo'oro wemo­herep hap ko'i yt eweikuap hin i eipe e. Atunug kahato ra'yn eipy'a­setpe Tupana miky'esat uipo'oro hap ko'i uwe Uito hap moherep hap ko'i ma'ato mi'i ewei'akasa yne hawyi ti yt uikuap i hin te eipe e.
3 E, de manhã, cedo, dizem: “Vai chover porque o céu está vermelho-escuro.” Olhando o céu, vocês sabem como vai ser o tempo. E como é que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
4 Yt naku i kahato mesu­wa­ro­tiaria tukupte'en katu­pono yt Tupana mohey i haria kahato eipe e. — Etimo­herep to esaika hap atipy kaipywiat iwato'in nakat merep'e hap ewy hawyi emohey haria wo urutu­kupte'en ewei'e sa'ag uhepe e. Ma'ato yt atunug i aru iwato'in nakat ehepe ei'akasa hamuat uimohey ehepiat hamuat e. Ma'ato ti aru wẽtup iwato'in nakat ei'akasa hamo ehepiat uimohey hap yn atunug e. Ta'i meiũran ti aru arẽtem ni aru gu'uro pyi aikotã mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Iuna tuwẽtem mekewat pira wato rakat wẽ pyi mye'ym e'at hawyi hap ewy ti aru arẽtem gu'uro pyi e. Mi'i iwato rakat yn atunug aru uwe Uito hap moherep ehepiat hamo e. Mi'i hawyi ti Iesui toto wo'omu'e haria yaty­pepyi i'ewyte Tupana ehay iwan miat wan pakup i haria kaipyi.
4 Como o povo de hoje é mau e sem fé! Vocês estão me pedindo um milagre, mas o milagre de Jonas é o único sinal que lhes será dado. Então ele saiu e foi embora.
5 Mi'i hawyi tuwat ra'yn temiit'in nywo ihyemyi'a wato sakpuat yara puo ma'ato hemiit'in tiwaure ta'atumi'u man.
5 Quando os discípulos atravessaram para o lado leste do lago, esqueceram de levar pão.
6 Mi'i hawyi mu'ap upi toi'atu­nãpin na'yn temiit'in — Eiwe'eg wo o nagnia eko enoi haria wat ti mani ok pyre mopuk ewywuat pupi e nagnia ehay enoi haria Tupana ehay miwan miat wan pakup i haria wat e.
6 Jesus disse:
7 Mio tã e pote te'ero'e to'ope — Kat pote aheman wyti yt iwato i pote ti mio tã e. Aheman aimi'u wo wati­waure pote ti mio tã to'e i'atu'e.
7 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não trouxemos pão.
8 Ma'ato Iesui tikuap i'atuehay to'opiat tuwa­nẽtup hawe hawyi to'e — Yt kat i aheman ewei'e apo eiwo'ope e. Pyno yt uimohey kuap i te eipe e.
8 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
9 Yt eweikuap i te apo uhesaika hap man nug hamuat hap e. Eweiwaure ra'yn apo aikotã ga'atpo 5 man wo ati'atupoi 5000 ihainia hap e. Eweiwaure ra'yn apo karania e'yry­sakag ne topyhu'at mi'i mi'u ieĩpyt hap itotiat e.
9 Ainda não entenderam? Não lembram dos cinco pães que eu parti para cinco mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
10 I'ewyte mi'i hawyi ati'atupoi sa'awy'i 7 man wo 4000 ihainia. Mi'i hap apo karania e'yry­sakag ne topyhu'at i'atumi'u ieĩpyt itotiat e.
10 E aqueles sete pães para quatro mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
11 Mi'i tupono mesup ti uhehay wyti aikotã nagnia ehay enoi haria i'ewyte wani wani e haria tukupte'en mani puk ewy hap ete ti uhehay e. Ta'i yt eimi­waure aheman yt ete i ti uhehay e. Pyno eiwe'eg wo o eiwa­nẽtup hap man puk hap pupi mekewat sehay wẽtup nagnia mienoi hap pupi e.
11 Vocês não entendem que eu não estou falando a respeito de pães? Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus!
12 — Ta'i mio ti uruikuap ta'yn ehay Uhyt yt aheman ete i ehay hap ma'ato iã'ãkap wuo urumu'e wẽtup seko enoi hap pupi mekewat Tupana mõtypot yat piaria akag ko'i Tupana ehay miwan miat wan pakup haria wo'omu'e hap pupi ehay hap i'atu'e.
12 Então os discípulos entenderam que ele não estava dizendo que tivessem cuidado com o fermento usado no pão, mas com os ensinamentos dos fariseus e dos saduceus.
13 Mi'i hawyi Iesui toto tawa Sesaria kape wuat'i tawa hit upi toto morekuat Wiripi e'yi upi toto. Mi'i hawyi mu'ap upi tuwat hap tote Iesui apo'e temiit'in me — Uiwyria'in e uwe som pyno irania'in me Uito eheyke'et apo'e.
13 Jesus foi para a região que fica perto da cidade de Cesareia de Filipe. Ali perguntou aos discípulos:
14 — Ta'i irania'in ni mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu raso i'atu'e ti epe. Ma'ato irania'in ti ta'i mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Eria raso Ieremia raso i'atu'e epe. Ma'ato irania'in wẽtup ok sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat ti ta'aipok i gu'uro pyi i'atu'e ti epe i'atu'e.
14 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é Jeremias ou algum outro
15 — Ma'ato apo uwe Uito ehepe e.
15 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus.
16 Mi'i hawyi Peteru tiwesat — En ni Tupana Mipo'oro Miit'in Ehakyera'at hanuat En e. En ni Tupana Sa'yru wuat'i e'at piat ieĩne'en hat Sa'yru ti En e Peteru.
16 Simão Pedro respondeu: — O senhor é o
17 — Hãpyk kahato ti en uiwesat Simãu Iuwãu sa'yru e. Pywo ti uiwesat en. Yt uwe miit'in mikuap ewy i uiwesat en e. Ta'i yt uwe i ti mio tã emu'e mesuwe ma'ato Ui'ywot atipy piat wyti henoi epe uwe Uito hap e.
17 Jesus afirmou:
18 Uimohey hat sese ti en e. Uimohey iheg miat hat en Peteru aikotã ai'yat nu kawiat iheg kahato hap ewy ti uimohey hap e. Mi'i hawyi ti aru en ewywuaria uimohey kahato haria wo yne ati'atunug aikotã wati'a­tunug nu ai'yat nug hamuat hap ewy. Uimohey haria en ewywuaria wo ati'atunug ui'yat Tupana mõtypot hamuaria e. Yt uwe i wyti aru imoma kuap uimohey haria katu­pono po'og hesaika gu'uro kawiat rakat atunug mi'iria e. Wanĩ­kaptia ti'atu'uka atu'uka pytkai tukupte'en ne uimohey haria mesuwe katu­pono yt ta'atu­moma kuap e.
18 Portanto, eu lhe digo: você é Pedro, e sobre esta pedra construirei a minha Igreja, e nem a morte poderá vencê-la.
19 Koitywy woronug en oken'ypy apykok hat ewywuat e. — Ereke ro aikope Tupana toĩne'en Morekuat no ere'e miit'in me pote tuwehyt'ok aru ma'ato irania'in me yt eiwehyt'ok tei'o ere'e pote yt tuwehyt'ok i aru e Iesui.
19 Eu lhe darei as chaves do
20 Mi'i hawyi toi'atu­nãpin — Uiwyria'in e yt ewehenoi tei'o mesup te irania'in me eimikuap Uito Tupana Mipo'oro Wuat'i Miit'in Porekuat nuat hap e.
20 Então Jesus ordenou que os discípulos não contassem a ninguém que ele era o Messias.
21 Mekewat e'at pyi Iesui ti'atumu'e topot­mu'eria aikotã aru toieĩne'en mesu­wa­rote irane hap etiat tohenoi — Uipot­mu'eria e koitywy ahenoi teran ehepe heremo kahato aikotã aru ta'atunug mesuwe uhepe hap e. Areto ra'yn aru Ieru­sarẽi kape uipo'oro hap ewy areto. Mi'i tote ti aru nagnia pa'i kororia i'ewyte seko enoi haria uhaty'i haty'i kahato itote aho'opot kahato aru e. Ui'auka ra'yn aru itote ma'ato mye'ym e'at yn wyti aru uipiit topyhu'at ui'asyp hawe e. Mi'i hawyi ti aru arẽtem i gu'uro pyi hawyi areĩne'en ne i ra'yn Uito e.
21 Daí em diante, Jesus começou a dizer claramente aos discípulos: — Eu preciso ir para Jerusalém, e ali os líderes judeus, os chefes dos sacerdotes e os
22 Mio tã e pote Peteru tikaykay Iesui tuwe­wawi wãito'e hamo — Mehĩ yt karãpe i ti mi'i tã hap ta'atunug kuap eete pãi e. Pyno ti yt karãpe i ti aru e'auka hap e.
22 Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo, dizendo: — Que Deus não permita! Isso nunca vai acontecer com o senhor!
23 Ma'ato Iesui tuwe­morem na'yn Peteru saty'i saty'i hamo — Motoro ahiag e Peteru pe. Uipyhyp teran en Tupana miky'esat nug hap ete Satanai e. Uinãpin sa'ag ne'i yt Tupana piat yt uinãpin hap ewy hin i ma'ato ti miit'in wanẽtup hap kaipyi ne'i ti uinãpin en e Peteru pe.
23 Jesus virou-se e disse a Pedro:
24 Mi'i hawyi yne temiit'in me to'e — Uipot­mu'eria uhemiit no sese wo erepyhu'at teran pote etiwaure o yne emiky'esat nug hap ko'i e. — Ui'auka pote waku ui'auka ma'ato yt atoiat hin i aru imohey hap ewei'e o e. — Yt atoiat hin i Uika'iwat uiku'uro hap kape ewei'e o e.
24 E Jesus disse aos discípulos:
25 — Uimi­ky'esat nug hap yn aru atunug ewei'e pote eheĩne'en hap sese mesuwat yi tote pun haria wo eweipyhu'at ma'ato uwe uwe — Uika'iwat miky'esat yn atunug neran ewei'e pote eheĩne'en hap sese puẽti hanuaria eweipyhu'at mesuwat yi tote i'ewyte atipy pe e Iesui.
25 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
26 Kan hamo ten eweipotpap at ka'ap wuat'i e'at pe yne yne mesu­wa­rote yi wato hap ok tã eweikyi'at hamo yt eweikupte'en i sese mesuwe hamuat pytkai i e. Kan hamo eweipun yne eheĩne'en hap eimi­ky'esat nug hap ete hawyi aikotã i aru ewei'aipok i emotag hap e'at kape. Eweipun na'yn eheĩne'en hap sese yne hawyi aikotã aru eweikyi'at i ra'yn e.
26 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira? Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
27 Meiũran ti aru ara'aipok te ra'yn meikowo Uito Eheyke'et Eikywyt. Ariot re ti ra'yn Ui'ywot mimõ­typot nuat ariot pãi hemiit'in atipy piaria py'asetpiat ariot e. Mi'i e'at pe ti aru atum ha'up uimi­ky'esat nug haria pe ikahu kahato aikotã i'atu­minug wakuap ok tã wyti aru atum ha'up iwato rakat e. Ma'ato irania'in me ti aru i'atu­minug sa'ag ok tã ne wyti aru atum ha'up i'atuepe yt nakuap i ok tã e. Yt eweiwaure tei'o mio wuat uhehay pãi e.
27 Pois o
28 Pywo pe ti areĩne'en ti aru Morekuat no mesuwe e. Mi'i hawyi i'ewyte tukupte'en eipy'a­setpe wẽtup ok wẽtup ok Eheyke'et Morekuat nuat hap kapiat akasa haria ti aru eipy'a­setpe tukupte'en wy e. Pyno ti aru mi'iria te'era'a­kasa ta'atu­ku'uro hap e'yianmete e Iesui temiit'in me.
28 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de verem o Filho do Homem vir como Rei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.