Mateus 11

Tupana Ehay Satere Mawe Pusupuo (MAVNT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Mi'i hawyi Iesui to'e temiit'in me — Pyno waku ra'yn eweikuap ta'yn einãpin hap aikotã aikotã atiky'esat ewei'atumu'e irania'in miit'in uhehay ete hap e. Pyno to'iro meiũpepyi aiweran hap kaipyi aikowo aikowo tawa hit ko'i upi i'atumu'e hamo e 12 ok takaria pe. Mi'i hawyi tuwat ra'yn yt pya wuaria i kape.
1 Depois que terminou de instruir seus doze discípulos, Jesus saiu para ensinar e pregar nas cidades da Galiléia.
2 Mi'i hawyi ti mekewat wo'oset'ok hat Iuwãu tikuap ta'yn aikotã aikotã Iesui minug ipotpap hap ko'i topyhik pyi. Mi'i hawyi ti toi'atu­po'oro ra'yn temiit'in Iesui kape apo'i'atu'e hamo.
2 João, ao ouvir na prisão o que Cristo estava fazendo, enviou seus discípulos para lhe perguntarem:
3 Mi'i hawyi toipo'oro temiit'in tehay wywo apo'i'atu'e hamo. — Urumu'e hat i'atu'e sa'awy'i ahet'ok hat Iuwãu tikuap teran En apo Tupana Mipo'oro Urueha­kyera'at hanuat ra'yn apo sio uruhe­katup te wẽtup ok imipo'oro e hap toikuap teran i'atu'e.
3 "És tu aquele que haveria de vir ou devemos esperar algum outro? "
4 Mi'i hawyi Iesui ti'atu­wesat — Ewei'aipok to Iuwãu kape hawyi waku ewehenoi ro tope aikotã aikotã eimikuap uhehay wakuap ko'i tope i'ewyte uiminug ko'i aikotã aikotã ei'akasa hap ko'i ewehenoi ro tope e.
4 Jesus respondeu: "Voltem e anunciem a João o que vocês estão ouvindo e vendo:
5 Mi'i hawyi ewehenoi ro tope aikotã yt hekat i rakaria ati'atumu'e Tupana ehay hap ewehenoi ro tope.
5 os cegos vêem, os mancos andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e as boas novas são pregadas aos pobres;
6 Mi'i hawyi i'ewyte wẽtup uhehay se eweitioto ro aiwy Iuwãu kape mio tã ewei'e tope — Uwe uwe uimohey pot'i kahato tepiat ho'opot pytkai mi'i hat ti aru uimo­wepit sese hanuat topyhu'at ewei'e ro Iuwãu me e Iesui Iuwãu potpo'o­roria pe.
6 e feliz é aquele que não se escandaliza por minha causa".
7 Mi'i hawyi te'era'aipok i ra'yn Iuwãu potmu'eria. Mi'i hawyi Iesui ti'atumu'e itotiaria miit'in sem wo'oset'ok hat Iuwãu etiat — Sa'awy'i eweiwat kahato yahig kape aimu'e hat Iuwãu kapiat ei'akasa hamo e. Mi'i hawyi ti itote eweipuẽti ti Tupana ehay moherep kahato hat sese eimikat ewywuat kahato e. Iuwãu ti iheg miat kahato Tupana mohey hat yt kowo'i kowo'i wanẽtup hat yt akuara yp wasere potiat kowo'i kowo'i hap ewywuat hin i ti eweipuẽti Iuwãu itote e.
7 Enquanto saíam os discípulos de João, Jesus começou a falar à multidão a respeito de João: "O que vocês foram ver no deserto? Um caniço agitado pelo vento?
8 Irania'in miit'in esokpe kahuria yt hap ewy hin i ti Iuwãu topyhu'at katu­pono ti hesokpe kahu rakaria more­kuaria yat pe yn ni tukupte'en sokpe kahuria puo ma'ato mi'iria yt Iuwãu ewywuat hin i katu­pono yahig notiat hesokpe i'anam nakat puo Iuwãu toĩne'en e.
8 Ou, o que foram ver? Um homem vestido de roupas finas? Ora, os que usam roupas finas estão nos palácios reais.
9 Pyno kan hamo eweiwat Iuwãu kapiat ei'akasa hamo mekewat yahig kape sa'awy'i. Ta'i Tupana ehay moherep hat ehay kuap hamo eweiwat waket'ok hat Iuwãu a'akasa hamo e.
9 Afinal, o que foram ver? Um profeta? Sim, eu lhes digo, e mais que profeta.
10 Ta'i sa'awy'i mio tã e Tupana Tosa'yru pe miwan me — Uha'yru e meiũran ti aru woro­po'oro miit'in kape ma'ato ti atiky'esat sa'awy'i wẽtup ok ti toto e'yianme hap atiky'esat. Mi'i ti eto hap etiat enoi hamuat atipo'oro e Ui'ywot sa'awy'i uhepe Iuwãu etiat.
10 Este é aquele a respeito de quem está escrito: ‘Enviarei o meu mensageiro à tua frente; ele preparará o teu caminho diante de ti’.
11 Mi'i hawyi mekewat e'at pe put'ok'e mesuwe Tupana e hap ewy are. Mi'i hawyi ahet'ok kahato y'y wuat hat put'ok'e ra'yn are. Waku kahato Iuwãu are. Po'og wakuat wuat'i sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep haria kawiat hat are wen ma'ato ti aru meiũran tukupte'en Tupana ehay moherep haria ahyt mesuwat yi totiaria uimohey haria yn po'og waku rakaria Iuwãu kai are. Pyno pywo pe ti koran ti uwe uwe uimohey hano toĩne'en uhemiit no uimi­ky'esat nug hano mi'i hat po'og po'og iwato Tupana wanẽtup hawe mekewat Iuwãu kai are. Ta'i yne uimohey haria aru po'og Tupana mimõ­typot wo tukupte'en atipy pe ahet'ok hat Iuwãu kai are. Pywo ti rat yt iwato hin i uhemiit mesuwe uimohey haria py'asetpiat pytkai meiũran atipy pe hawyi po'og Tupana mimõ­typot no topyhu'at ahet'ok hat Iuwãu kai are e.
11 Digo-lhes a verdade: Entre os nascidos de mulher não surgiu ninguém maior do que João Batista; todavia, o menor no Reino dos céus é maior do que ele.
12 Ha'awyte i'ewyte mesup te i'atu kahato — Atiky'esat Tupana Uipo­rekuat no e haria wen ma'ato irania'in haiwot rakaria ti'atu­pyhyp teran Tupana Aipo­rekuat nuat hap are. Sa'awy'i Iuwãu mienoi ta'atu­pyhyp teran i'ewyte koitywy uimienoi ta'atu­pyhyp teran ma'ato mi'i pytkai yt aipyhyp kuap i katu­pono tuwehyt'ok kahato miit'in uhowawi wãi'i'atu'e pytkai. Ta'i tõ'ẽ kahato uhowawi miit'in sem Tupana nug ta'atu­po­rekuat no teran haria yt uwe i i'atu­pyhyp kuap i are e Iesui.
12 Desde os dias de João Batista até agora, o Reino dos céus é tomado à força, e os que usam de força se apoderam dele.
13 Yt uruto yn i uruhenoi mi'i hap ko'i katu­pono sa'awy'i­wuaria Tupana ehay enoi haria ti torania henoi — Meiũran aru Tupana tipo'oro Aipo­rekuat nuat ahowawi e hap ko'i ete ti ta'atu­henoi. I'ewyte mekewat Musei miwan me yne ihay mi'i hap ko'i ete sa'awy'i te mesup te Iuwãu aimu'e hap e'at pe te woro­ho'omu'e hap e'at pe are e.
13 Pois todos os Profetas e a Lei profetizaram até João.
14 I'ewyte mekewat sa'awy'iwuat Tupana ehay moherep hat Eria ti Iuwãu ewywuat kahato toĩne'en are. Sa'awy'iwuat Tupana ehay enoi haria ti — Ta'aipok wyti aru Eria ahowawi Tupana Mipo'oro Aipo­rekuat nuat ut hap moherep hamo. Aheha­kyera'at hat yianmete tut aru Eria i'atu'e miwan me are. Pywo ti rat Iuwãu etiat ta'atu­henoi are. Eria i'atu'e pytkai ma'ato Iuwãu etiat ta'atu­henoi yianmete are. Pyno mi'i e hap eweimohey kuap wote eweimohey ro are katu­pono Eria ewywuat kahato Iuwãu are e.
14 E se vocês quiserem aceitar, este é o Elias que havia de vir.
15 Pyno waku mio wuat sehay teke ehewaure ka'a pe are. Ehewaure toĩne'en pote waku eweiwa­nẽtup uhehay kape are e.
15 Aquele que tem ouvidos, ouça!
16 Mi'i ahenoi teran ehepe aikotã tukupte'en miit'in mesu­wa­ro­tiaria uhehay pun haria yt uimohey haria i are. Ta'i mi'i haria ti hira­karia wo'okyry haria ewywuaria tukupte'en wema­hara haria ewy mi'iria tukupte'en yt ipap i rakaria ewy are. — To'iro watu­we­ma­hara i'atu'e irania'in me.
16 "A que posso comparar esta geração? São como crianças que ficam sentadas nas praças e gritam umas às outras:
17 To'iro ahehairu i'atu'e haria ewy. To'iro akuara piat wepy hawe ahehairu aikotã se'aito hap e'at piat wepit hap ewy ahehairu i'atu'e to'ope irania'in hira­karia pe ma'ato — Yt urupap i i'atu'e are. Mi'i hawyi irania'in hira­karia to'iro wo'osyp hap kape. Itote watunug akuara piat wepy hap aikotã wo'osyp hap e'at piat aiwak hap ewy i'atu'e irania'in hira­karia to'ope ma'ato — Yt atunug neran i i'atu'e are. Pyno mi'i haria ewy uimienoi pun haria mesu­wa­ro­tiaria tukupte'en are e.
17 ‘Nós lhes tocamos flauta, mas vocês não dançaram; cantamos um lamento, mas vocês não se entristeceram’.
18 Ta'i sa'awy'i ti Iuwãu put'ok'e mesuwe mesu­wa­ro­tiaria mu'e hamo. Mi'i hawyi tuwe­mosy'at kahato i'ewyte yt kat i imahy Uwa kawiat tutu'u. Mi'i hap pytkai — Ahiag wyti epiit pe I'atu'e Iuwãu me.
18 Pois veio João, que jejua e não bebe vinho, e dizem: ‘Ele tem demônio’.
19 Mi'i hap ewy te Uito Eheyke'et Eikywyt put'ok'are mesuwe eimu'e hamo are. Mi'i hawyi ati'atumu'e kahato uiwepit popuo kahato are yt Iuwãu ewywuat hin i katu­pono Uito atu'u yne yne mi'u ko'i i'ewyte aremahy'u yt Iuwãu ewy hin i areĩne'en. Uheko wẽtup takat yt uimohey haria i py'asetpe ma'ato mi'i pytkai — Ta'i ienuk kahato rakat mahy u yn hat mi'i i'atu'e uhepiat yt uimohey haria i. Ta'i mu'ap pyhyp hap sa'up sat haria ahewa­nĩ­kaptia yt nakuaria i wy ok sese ne'i ti Mi'i Miit i'atu'e uhetiat are. Are pãi pyno ti uhehay pun haria mi'iria aikotã meimuẽ wuaria hira­karia te'eru­we­ma­hara hap e'at piat ewywuaria kahato uimienoi pun haria are. Iuwãu Uito ti yt uruwo'o'ewy hin i urueko ko'i ete ma'ato ti Tupana we'eg hap yn tuwẽtem uruwẽ pyi. Mi'i tupono we'eg haria tuwat kahato uruehay upi ma'ato irania'in ni uruehay pun haria ne'i te'ero­pyhu'at. Yt i'atuwe'eg hin i uruehay pun haria aikotã hira­karia yt urupap i e haria ewywuaria tukupte'en mesu­wa­ro­tiaria yt uimohey i haria e. Mi'iria — Yt urupopap hin i uruto e haria mi'iria. Yt kan hamo i ta'atupun Tupana ehay wakuat te'en ne'i uruwẽ piat are. Mi'i ewywuat mesu­wa­ro­tiaria yt uimohey i haria are e.
19 Veio o Filho do homem comendo e bebendo, e dizem: ‘Aí está um comilão e beberrão, amigo de publicanos e "pecadores" ’. Mas a sabedoria é comprovada pelas obras que a acompanham".
20 Mi'i pote Iesui tuwẽ­powat tehay pirik wo — Tawa Karireia piaria woro­ho'o­saty'i saty'i eipe katu­pono uhehay pun haria sese eipe. Aikopiat aikopiat uhewyry eimu'e hamuat uimi­sepap ko'i Tupana esaika wuat hap ko'i yt miit'in minug kuap i ko'i ati'atu­mo­herep kahato ehepe. Atunug kahato ra'yn ti eipy'a­setpe uhehay wakuap pywuat hap moherep hamuat wen ma'ato ewei'akasa yne mi'i ko'i pytkai uhehay pun haria wo eweikupte'en eipe. Yt naku i are. Yt uwe minug kuap ewywuat i ra'yn atunug ehehamo ma'ato ti yt ewei'atoiat teran hin i te eiminug sa'ag ko'i pãi are e.
20 Então Jesus começou a denunciar as cidades em que havia sido realizada a maioria dos seus milagres, porque não se arrependeram.
21 Tupana misaty'i saty'i ko'i wuano eweipyhu'at are tawa Korasĩ piaria tawa Pesaita piaria are. Meiũran wyti aru eweiwak kahato are katu­pono ho'opot kahato hanuaria eweikupte'en are. Wakuap sese hap ko'i ra'yn atunug ehehamo miit'in moehãite hap miit'in ky'e hap ma'ato mi'i pytkai yt eiwe­morem neran hin i Tupana kape eiminug sa'ag ko'i kaipyi are. — Sa'awy'i Tupana tiwuk ta'yn meimuẽ wuat tawa Tiru piaria tawa Sitãu miaria ewei'e yt naku i nug haria mi'iria pote ewei'e eiwo'ope ma'ato eipe ti po'og yt nakuat i tawa Tiru piaria tawa Sitãu miaria kai are katu­pono Uito areĩne'en mi'i tote mekewat e'at pe hawyi mi'i turan ti uiminug hap ko'i atomo­herep itotiaria pe pote uimohey haria ra'yn mi'iria te'ero­pyhu'at mesup are. Sa'awy'i te'eraha'at kuap uiminug wakuat ko'i kape hawyi meremo te'eru­we­morem Tupana kape are. Sa'awy'i­wuaria te'eraha'at pote meremo ta'atupag sokpe i'anam nakat hawyi te'era'apyk ta'yn ywytup tote i'atu­minug sa'ag atoiat hap moherep hamo ta'atueko ewy. Ma'ato atimo­herep ehetawa piaria pe iwato kahato hap uimohey hamuat wen ma'ato mi'i pytkai uimohey hap pun haria eweikupte'en are. Are pãi mi'i pote ti rat po'og yt naku i nug haria eweikupte'en tawa Tiru piaria kai tawa Sitãu puaria kai are e.
21 "Ai de você, Corazim! Ai de você, Betsaida! Porque se os milagres que foram realizados entre vocês tivessem sido realizados em Tiro e Sidom, há muito tempo elas se teriam arrependido, vestindo roupas de saco e cobrindo-se de cinzas.
22 Karãpe Tupana piat miit'in apiheg hap e'at put'ok'e ra'yn turan mi'i hap e'at pe ti aru po'og Tupana mi'apiheg ko'i wo eweipyhu'at tawa Korasĩ piaria tawa Sitãu ywania kai are e.
22 Mas eu lhes afirmo que no dia do juízo haverá menor rigor para Tiro e Sidom do que para vocês.
23 I'ewyte eipe tawa Kawana'ũ piaria — Wuat'i miit'in urukuap kahato haria ewei'e uruto iwato'in nakaria pote. Ta'i atipy piaria ewy uruwato pote ewei'e ma'ato yt hin i are. Eipe yt karãpe i put'ok'ewei'e atipy pe ma'ato Tupana mipugha wuat wyti eipe aria wato pe ti aru yt nakuaria i eipe pote. Sa'awy'i ti Tupana tiwuk ta'yn tawa Sitãu piaria yt nakuaria i pote. Pywo ti rat Uito areĩne'en itote mekewat e'at pe turan eiwa'a­kasa hap ko'i moherep hamo itotiaria pe mesup ta'yn uimohey haria wo tukupte'en katu­pono atimo­herep ta'yn uiminug wakuap sese hap ko'i sa'awy'i­wuaria tawa Sitãu piaria pe pote meremo ta'atu'atoiat ra'yn ta'atu­minug sa'ag hap ko'i are. Eipe ti ewei'akasa yne hawyi yt ewei'atoiat hin i eiminug sa'ag hap ko'i. Mi'i pote aria wato pe Tupana eipugha irane are katu­pono yt uimohey hin i eipe iwato kahato ra'yn atunug uimi­sepap eipy'a­setpe pytkai are. Nimo ti Tupana tiwuk ta'yn tawa Sutuma piaria yt naku i apiheg hap are ma'ato ti eipe po'og yt nakuaria i mi'iria kai are. Ta'i woro­ho'omu'e kahato ra'yn eipe ma'ato ti yt uimohey hin i are. Mi'i hap ok tã atunug sa'awy'i tawa Sutuma tawa Tiru pe pote itotiaria tukupte'en na'yn paa'e haria ta'atu­minug sa'ag ko'i etiat haria are.
23 E você, Cafarnaum: será elevada até o céu? Não, você descerá até ao Hades! Se os milagres que em você foram realizados tivessem sido realizados em Sodoma, ela teria permanecido até hoje.
24 Karãpe ti aru Tupana wo'o'apiheg hap e'at put'ok'e ra'yn mi'i hap e'at pe ti aru po'og eipe Tupana mi'apiheg wuanuaria wo eweikupte'en mekewat tawa Sutuma piaria kai mekewat tawa Tiru piaria kai are e Iesui tehay pun haria pe.
24 Mas eu lhes afirmo que no dia do juízo haverá menor rigor para Sodoma do que para você".
25 Mi'i hawyi Iesui to'e To'ywot pe Tupana pe — Ui'ywot e arehum kahato ra'yn ewawi Tupana. Yne atipy piaria ko'i Porekuat En i'ewyte mesu­wa­rotiat yi totiat Porekuat En are. Ta'i wuat'i Porekuat no ereĩne'en e. Waku kahato En Tupana katu­pono hira­karia ewywuaria — Yt uruikuap kahato i te En i'atu'e uhepe uimohey sese haria mi'iria e. Ma'ato irania'in — Uruikuap ta'yn po'og torania kai e haria. Uruto yn iwe'eg nakaria e haria pe yt atimo­herep hin i uwe uipo'oro hat e. Yt ta'atukuap hin i uwe hap En Ui'ywot Uipo'oro hat. Yt karãpe i mi'iria uimohey haria wo tukupte'en e.
25 Naquela ocasião Jesus disse: "Eu te louvo, Pai, Senhor dos céus e da terra, porque escondeste estas coisas dos sábios e cultos, e as revelaste aos pequeninos.
26 Ta'i paa'e haria pe — Yt uruikuap kahato i te e haria pe etomo­herep ta'yn ti Uipo'oro hat ma'ato irania'in me — Uruto yn iwe'eg nakaria e haria pe yt etomo­herep teran i yt ekuap teran i yt emienoi ky'esat i haria pe are. Mi'iria ti yt karãpe i uhemiit no te'ero­pyhu'at e Iesui To'ywot pe.
26 Sim, Pai, pois assim foi do teu agrado.
27 Mi'i hawyi to'e i itotiaria pe — Mio Ui'ywot tum na'yn ni uhepe yne yne towanuat are. Uiwyria'in yt uwe i mesu­wa­ro­tiaria uikuap sese haria e. Ma'ato Ui'ywot yn ni uikuap sese hat. I'ewyte yt uwe i mesuwat yi totiaria Ui'ywot kuap sese haria e. Ma'ato Uito atikuap kahato Ui'ywot e. Ta'i Uito yn ikuap sese hat arepyhu'at are e Iesui itotiaria pe.
27 "Todas as coisas me foram entregues por meu Pai. Ninguém conhece o Filho a não ser o Pai, e ninguém conhece o Pai a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho o quiser revelar.
28 Mehĩ'in mana'in woro­ho'oky'e kahato torania eiperia pote eweĩ'ẽ ro uhowawi wuat'i miit'in e. Uwe uwe hatek takaria eweĩ'ẽ ro uhowawi e. Uwe uwe ho'opot hanuaria eweĩ'ẽ ro uhowawi e. Pywo pe ti uwe uwe tõ'ẽ uhowawi mi'i haria pe atum uiwepit hap ok tã e. Eweho'opot hap atu'u yne e. Ei'arot hap i'ewyte ahupit mekewat yt eimi­hupit kuap i hap e. Eiwe­mohy hap atum ehepe eweĩ'ẽ uhowawi pote e.
28 "Venham a mim, todos os que estão cansados e sobrecarregados, e eu lhes darei descanso.
29 Uiwyria'in uheropat haria eweikupte'en pote po'og waku eweipuẽti mesuwat yi tote e. Pywo pe ti uwe uwe toto uhupi mi'i hat waku pe topyhu'at katu­pono uipotpap po'og waku torania kai e. Pywo uhe'yry­sakag ni yt ipotyi hin i yt sa'awy'iwuat yt ewywuat hin i e. Pyno eweĩ'ẽ ro uhowawi yne yne ehero hap wywo hawyi yt woro­ho'o­saty'i saty'i hin i ra'yn katu­pono uiwa­nẽtup hawe paa'e haria kahato eweipyhu'at e. Ehehaky'e'i hap atu'u kahato uipy'a pe e. I'ewyte uiperup'i kahato pote meremo eweipuẽti uikaipyi uimohey ehepiat hap e.
29 Tomem sobre vocês o meu jugo e aprendam de mim, pois sou manso e humilde de coração, e vocês encontrarão descanso para as suas almas.
30 Uimiium eipotpap hamuat yt ipotyi hin nakat i sa'awy'iwuat ewy i katu­pono eipotpap uhowawi pote woro­ho'o­po­wyro kahato hupit hap ete are e Iesui wuat'i miit'in me.
30 Pois o meu jugo é suave e o meu fardo é leve".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.