João 8

Jalapa de Díaz Mazatec NT (MAJ_BTT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 A̱s'a̱i ngji Jesu a̱sunntu tje̱nki̱ xi 'mi Yá Olivo̱.
1 Jesus, no entanto, foi para o monte das Oliveiras.
2 Nk'ie nga ja kama sehe̱n ni̱stjin xi ma ndyjuu̱n, j'ai ngáha má ma na̱tsihi̱n ni̱nku̱. Yo̱ j'aise ṉkjúhu̱n xu̱ta̱ ko̱ yo̱ y'ejña nga tsakúya.
2 De madrugada, voltou novamente para o templo, e todo o povo se reuniu em volta dele; e Jesus, assentado, os ensinava.
3 A̱s'a̱i i̱ncha j'aiko̱ já chji̱ne̱'éhe̱n kju̱a̱téxumoo̱ ko̱ já fariseo̱ nku ta̱chju̱ún xi kiya nga kj'a̱í nda̱ kjijñako̱ho̱. J'aisínjña nginku̱n Jesu ko̱ nginku̱n xu̱to̱
3 Então os escribas e fariseus trouxeram à presença dele uma mulher surpreendida em adultério e, fazendo-a ficar em pé no meio de todos,
4 ko̱ b'a̱ kitsú: —Ji nda̱ maestru̱, kuaya ta̱chjíi̱n nga kj'a̱í nda̱ kjijñako̱ho̱.
4 disseram a Jesus: — Mestre, esta mulher foi surpreendida em flagrante adultério.
5 B'a̱ ts'ín y'ét'a Moise kju̱a̱téxumoo̱ nga ndji̱o̱ n'e̱k'iehen xi b'a̱ ts'i̱íu̱n. Ji bi, ¿nkú bixín?
5 Na Lei, Moisés nos ordenou que tais mulheres sejam apedrejadas. E o senhor, o que tem a dizer?
6 Tu̱ xi kikjut'ayák'uhún ni Jesu nga b'a̱ i̱ncha kitsú, a̱t'aha̱ mjehe̱ ku̱a̱téjéne. A̱s'a̱i y'ejñantu Jesu ko̱ na̱jnú ntsja kits'ínntuko̱ho t'anankiu̱.
6 Eles diziam isso tentando-o, para terem de que o acusar. Mas Jesus, inclinando-se, escrevia na terra com o dedo.
7 Nk'ie nga tu̱ nku tíi̱ncha bjásjaiyahá ra̱ jóo̱, tsasinjña ngáha ko̱ b'i̱ kitsú: —Xi najmi tjíhi̱n ngatitsun, kui xi tjun kat'éhe̱ ndji̱o̱ ta̱chjúu̱n.
7 Como eles insistiam na pergunta, Jesus se levantou e lhes disse:
8 A̱s'a̱i ta̱ y'ejñantuhú ngáha nga tu̱ nku kits'ínntuhú t'anankiu̱.
8 E, inclinando-se novamente, continuou a escrever no chão.
9 Nk'ie nga kint'é jóo̱ éi̱n, nkúnkú b'i̱ ngján i̱ncha ngji. Xi 'yún cháha̱ tjun ngji. A̱s'a̱i tu̱ Jesu ko̱ ta̱chjúu̱n tsinchajin subaha̱ xu̱ta̱.
9 Mas eles, ouvindo essa resposta, foram saindo um por um, a começar pelos mais velhos até os últimos, ficando só Jesus e a mulher em pé diante dele.
10 Ta̱ tsasinjña ngáha Jesu ko̱ b'i̱ kitsú: —Ji ta̱chju̱ún, ¿má kfihi̱ jóo̱? ¿A ndaha nku najmi ta̱ tíbatéjénehe ri?
10 Levantando-se, Jesus perguntou a ela:
11 —Najmi, Chá Nti̱a̱. Ndaha nku —kitsú ta̱chjúu̱n. B'i̱ kitsú Jesu: —Ta̱ ndaha an najmi chumi ni kjaninéhe. T'in ngáhani ko̱ najmi ta̱ n'eheni ngatitsun.
11 Ela respondeu: — Ninguém, Senhor! Então Jesus disse:
12 A̱s'a̱i kinchja̱ko̱ ngáha xu̱to̱: —An nd'í xi ts'ín ndzjehe̱n xu̱ta̱ a̱sunntei̱. Xi tsjénnkina najmi jyun má k'úéma. S'e̱he̱ nd'í xi ts'i̱ínk'íéntu tík'uhu̱n.
12 De novo, Jesus lhes falou, dizendo:
13 A̱s'a̱i b'a̱ i̱ncha kitsú já fariseo̱: —Ji tí'mi su̱ba̱i̱ kju̱a̱nda yjohi̱. Kui nga najmi chjíhi̱ ra̱ én xi tíchubahani.
13 Então os fariseus lhe disseram: — Você dá testemunho de si mesmo. O testemunho que você dá não é verdadeiro.
14 B'i̱ kitsú Jesu nga kinchja̱: —Ta̱ ndaha tsa an tífi su̱ba̱ha̱ ra̱ kju̱a̱nda yjona̱, tu̱nga chjíhi̱ ra̱ én xi tínchja, a̱t'aha̱ be má nibahana ko̱ má kfín ngáhana. Jun najmi yo má nibáhana ko̱ najmi yo má kfín ngáhana.
14 Jesus respondeu:
15 Jun bi, xi nkú ts'ín tíjñaha̱ a̱sunntei̱, b'a̱ ts'ín chasoho̱o ni xi nda ko̱ ni xi najmi nda, tu̱nga an najmi basjehe̱ ni xi nda ko̱ ni xi najmi nda ts'ín xu̱ta̱.
15 Vocês julgam segundo a carne; eu não julgo ninguém.
16 Tu̱nga tsa ni xi b'a̱ ts'ihinna, kixi̱ ts'ian, a̱t'aha̱ najmi kuenta̱na̱ b'a̱ ts'ihinna. Na̱'mi xi kits'ín nibá nína b'a̱ ts'inka̱.
16 E, se eu julgo, o meu juízo é verdadeiro, porque não sou só eu que julgo, mas eu e o Pai, que me enviou.
17 Santaha kju̱a̱téxumanu̱u b'a̱ ts'ín tjít'a: Tsa jo já ku̱i̱tsu̱ya nku ni, chjíhi̱ ra̱ ni xi ku̱i̱tsu̱ jóo̱.
17 Também na Lei de vocês está escrito que o testemunho de duas pessoas é verdadeiro.
18 An tífihi̱ ra̱ kju̱a̱nda yjona̱ ko̱ Na̱'mina̱ xi kits'ín nibána ta̱ tífina kju̱a̱nda.
18 Eu dou testemunho de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho de mim.
19 B'a̱ kitsú jóo̱: —¿Má tíjña Na̱'mihi̱? B'i̱ kitsú Jesu: —Najmi yanú ko̱ ta̱ ndaha najmi yo Na̱'mina̱. Tsa yanú, ta̱ cha̱ ru̱u Na̱'mina̱.
19 Então eles lhe perguntaram: — Onde está o seu Pai? Jesus respondeu:
20 B'a̱ ts'ín kinchja̱ nga tsakúya má ma na̱tsihi̱n ni̱nku̱, má tíjña kaxa̱ha̱ to̱on chje̱. Ndaha nku najmi jakj'ánijéhe̱, a̱t'aha̱ najmi kje̱e bichú chu̱ba̱ha̱.
20 Jesus proferiu essas palavras perto da caixa de ofertas, quando ensinava no templo. Ninguém o prendeu, porque ainda não havia chegado a sua hora.
21 A̱s'a̱i ta̱ kinchja̱há ngáha: —An kfíán ko̱ ku̱i̱nchísjainú. A̱jihi̱n ngatitsunnu̱u ku̱a̱yájiun nga najmi ta̱ tíi̱jñahana. Má nga kfíán najmi ka̱ma kuankíún.
21 Outra vez Jesus lhes falou, dizendo:
22 B'a̱ kitsú já judio̱ k'aku̱: —¿A ts'i̱ínk'ien subahá yjoho̱? ¿Á: “má nga kfíán najmi ka̱ma kuankíún”, títsuhu?
22 Então os judeus diziam: — Será que ele tem a intenção de se suicidar? Porque diz: “Para onde eu vou vocês não podem ir.”
23 B'i̱ kitsú Jesu: —Kintei̱ ts'a̱jun, nk'a ján ts'a̱n. A̱sunntei̱ tje̱he̱nnu̱u, nk'a ján tje̱he̱nna.
23 Jesus lhes disse:
24 Tsa najmi s'e̱jinnu̱u nga an xi tíi̱jña, ngatitsunnu̱u ku̱a̱yájiun. Kui kju̱a̱ha nga b'a̱ kuaxihi̱nnu̱u na̱nd'a̱i̱ nga ngatitsunnu̱u ku̱a̱yájiun.
24 Por isso, eu lhes disse que vocês morrerão em seus pecados. Porque, se não crerem que
25 —¿Yáha ji? —kitsú jóo̱. B'i̱ kitsú Jesu: —Xi ja kixinnu̱u nga tuts'ihi̱n ni.
25 Então lhe perguntaram: — Quem é você? Jesus respondeu:
26 Benu̱u. Ka̱ma xínya xi nkú ts'ín tjíntuyánu̱u. Ka̱ma xínya má nihi xi nda ko̱ má nihi xi najmi nda tín'o. Tu̱nga xi kits'ín nibána, kui xi ma n'e s'ejián ni xi tsu. Ko̱ ni xi kint'e nga kinchja̱, kui xi tínchja ngáhana a̱sunntei̱.
26 Muitas coisas tenho para falar e julgar a respeito de vocês. Porém aquele que me enviou é verdadeiro, de modo que as coisas que dele ouvi, essas digo ao mundo.
27 Tu̱nga najmi kamankjihín ra̱ jóo̱ nga Nti̱a̱ Na̱'miu̱ kinchja̱ni̱jmíyaha.
27 Eles não entenderam que Jesus lhes falava do Pai.
28 Kui nga b'i̱hí ta̱ kitsú ngáha Jesu: —Nk'ie nga chjúsíntje̱nnk'o Ntíhi̱ Nda̱x'i̱u̱n, nk'iehé nga ka̱mankjinnu̱u nga an xi tíi̱jña ko̱ nga ndaha nku ni najmi ts'ian kuenta̱na̱. Xi nkú ts'ín tsakúyana Na̱'mina̱, kui nihi xi tínchja.
28 Então Jesus disse:
29 Xi kits'ín nibána tíjñako̱na. Najmi b'éjña subana, a̱t'aha̱ ts'intjusun tehe̱nte ni xi sasíhi̱n.
29 E aquele que me enviou está comigo, não me deixou só, porque eu faço sempre o que lhe agrada.
30 Nk'ie nga b'a̱ kitsú, nkjin ṉkjún xi kis'ejihi̱n Jesu.
30 Quando Jesus disse isto, muitos creram nele.
31 A̱s'a̱i kinchja̱ko̱ xu̱ta̱ judio̱ xi kis'ejihi̱n: —Tsa ku̱i̱ntsu̱ba̱jiun énna̱, kju̱axi̱ nga ka̱mo xu̱ta̱ ni'yakuyána̱
31 Então Jesus disse aos judeus que haviam crido nele:
32 ko̱ cho̱o ni xi na̱xu̱ tjín ko̱ kui niu̱ xi ts'i̱ín nda̱ínu̱u.
32 conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 B'a̱ kitsú jóo̱: —Ntje̱he̱ Abraham ji̱n. Ndaha nku najmi kje̱e ts'ín mani̱ xu̱ta̱ musu, tsa ts'atseni̱. ¿Nkú ts'ín b'a̱ tíbixíhinni nga ka̱ma nda̱íhi̱ni̱?
33 Eles responderam: — Somos descendência de Abraão e jamais fomos escravos de ninguém. Como você pode dizer que seremos livres?
34 B'i̱hí ta̱ kitsú ngáha Jesu: —Kju̱axi̱ ni xi tíxinnu̱u. Ngayjee̱ xi títs'ín ngatitsun, nga'yúhu̱n ngatitsuu̱n tíjñajin. Najmi nda̱íhi̱ yjoho̱.
34 Jesus respondeu:
35 Nku nda̱ musu̱ xi kich'atse najmi nda̱íhi̱ yjoho̱, ndaha tsa ni'yaha̱ nda̱ nti̱a̱ha̱ ts'ínxá. Tu̱nga ntíhi̱ ní nda nti̱a̱ha̱ ka̱ma ts'e̱ ni'yoo̱.
35 O escravo não fica sempre na casa; o filho, sim, fica para sempre.
36 Kui nga tsa Ntíhi̱ Nti̱a̱ná ts'i̱ín nda̱ínu̱u, kju̱axi̱ nga ka̱ma nda̱ínu̱u.
36 Se, pois, o Filho os libertar, vocês serão verdadeiramente livres.
37 Be nga ntje̱he̱ Abraham nibáhanu, tu̱nga mjehénu̱u n'e̱k'iennú a̱t'aha̱ najmi mjenu̱u n'e̱kjóho̱on énna̱.
37 Bem sei que vocês são descendência de Abraão; no entanto, estão querendo me matar, porque a minha palavra não está em vocês.
38 An nchja ni xi bakúchjina Na̱'mina̱. Jun bi, n'o ni xi bakúyanu̱u na̱'minu̱u.
38 Eu falo das coisas que vi junto de meu Pai; vocês, porém, fazem o que ouviram do pai de vocês.
39 B'a̱ kitsú jóo̱: —Abraham na̱'mini̱. B'i̱ kitsú Jesu: —Tsa ntíhi̱ Abraham jun, b'a̱ ra̱ n'o̱o xi nkú kits'ín Abraham.
39 Então lhe disseram: — Nosso pai é Abraão. Mas Jesus respondeu:
40 Tu̱nga nd'a̱i̱ mjenu̱u n'e̱k'iennú, ndaha tsa tíxinyanu̱u ni xi na̱xu̱ tjín xi tsakúyana Nti̱a̱ná. Ndaha̱chí najmi b'a̱ kits'ín Abraham.
40 Mas agora vocês estão querendo me matar, a mim que lhes falei a verdade que ouvi de Deus; Abraão não fez isso.
41 Jun bi, ni xi ts'íhín na̱'minu̱u n'o. B'a̱ kitsú jóo̱: —Ntí nda níi̱. Tíjñaháni̱ nku na̱'mi nku tutu. Kui xi Nti̱a̱ná.
41 Vocês fazem as obras do pai de vocês. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos. Temos um pai, que é Deus.
42 B'i̱ kitsú Jesu: —Tsa Nti̱a̱ná xi na̱'minu̱u, jun ra̱ xi n'e̱tjónú, a̱t'aha̱ má tíjña Nti̱a̱ná nibahana. Najmi kuenta̱na̱ jái̱hina. Kui ní xi kits'ín nibána.
42 Jesus disse:
43 Najmi mankjinnu̱u ni xi tínchja a̱t'aha̱ najmi mjenu̱u ku̱a̱sinñjuhu̱u énna̱.
43 Por que vocês não compreendem a minha linguagem? É porque vocês são incapazes de ouvir a minha palavra.
44 Nda̱nindoo̱ ní na̱'minu̱u. Kui ts'e̱nu̱u ko̱ mjenu̱u n'o̱o xi nkú ts'ín mjehe̱. Kui xi santaha nga tuts'ihi̱n ni kits'ínk'ien xu̱ta̱. Najmi y'ejñajin ni xi na̱xu̱ tjín, a̱t'aha̱ najmi tíjñajihi̱n ni xi na̱xu̱. Nkú ts'ín tjíyaha̱, b'a̱ ts'ín nchja̱. Én tsank'á nchja̱. Kui xi tsank'á ko̱ na̱'mihi̱ én tsank'óo̱.
44 Vocês são do diabo, que é o pai de vocês, e querem satisfazer os desejos dele. Ele foi assassino desde o princípio e jamais se firmou na verdade, porque nele não há verdade. Quando ele profere mentira, fala do que lhe é próprio, porque é mentiroso e pai da mentira.
45 ’An bi, ni xi na̱xu̱ tínchja. Kui kju̱a̱ha nga najmi tís'ejihi̱nnu̱u an.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 ¿A tjín a̱jinnu̱u xi ka̱ma ku̱a̱kúchji nga tjínna ngatitsun? Tu̱nga tsa na̱xu̱ tjín ni xi tínchja, ¿á najmi s'ejihi̱nnu̱u an?
46 Quem de vocês me convence de pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Xi Nti̱a̱ná ts'e̱he̱ mjéñjuhu̱ én xi ts'e̱ Nti̱a̱ná. Tu̱nga najmi Nti̱a̱náhá ts'e̱nu̱u. Kui kju̱a̱ha nga najmi mjeñjúhunú.
47 Quem é de Deus ouve as palavras de Deus; por isso, vocês não me ouvem, porque não são de Deus.
48 B'a̱ kitsú já judio̱: —Kju̱axi̱hí ni xi tíbixíi̱n. Samari̱a̱ nibáhani. Nda̱nindoo̱ tíjñajihin.
48 Os judeus disseram a Jesus: — Será que não temos razão em dizer que você é samaritano e tem demônio?
49 B'i̱ kitsú Jesu: —Najmi nda̱nindoo̱ tíjñajinna. Benkján Na̱'mina̱ tu̱nga jun najmi tíyankjúnnú.
49 Jesus respondeu:
50 Najmi kju̱a̱chánka tíbangisja nginku̱n xu̱ta̱, tu̱nga tíjñahá xi tíbangisjai kju̱a̱chánkana̱. Kui xi ku̱i̱tsu̱ya yá xi na̱xu̱ títs'ín.
50 Eu não procuro a minha própria glória; há quem a busque e julgue.
51 Kju̱axi̱ ni xi tíxinnu̱u. Xi k'úéjñajin énna̱, najmi ts'i̱ínkjáíhi̱n ngabayoo̱.
51 Em verdade, em verdade lhes digo que, se alguém guardar a minha palavra, não verá a morte eternamente.
52 B'a̱há ta̱ kitsú ngáha já judio̱: —Kju̱axi̱hí nga nda̱nindoo̱ tíjñajihin. Abraham ko̱ já profeta̱ ta̱ k'ien. Tu̱nga ji b'a̱ tíbixín nga najmi ts'i̱ínkjáíhi̱n ngabayoo̱ xi k'úéjñajin éhi̱n.
52 Então os judeus disseram: — Agora estamos certos de que você tem demônio. Abraão morreu, e também os profetas, e você diz: “Se alguém guardar a minha palavra, não provará a morte eternamente.”
53 ¿A 'yún chánka sai nga Abraham xi ntje̱ cháná? Kui xi ta̱ k'ien ko̱ já profeta̱. ¿Yá xi tín'e mai yjohi̱?
53 Você não está querendo dizer que é maior do que Abraão, o nosso pai, que morreu? Também os profetas morreram. Quem você pensa que é?
54 B'i̱ kitsú Jesu: —Tsa an su̱ba̱ chánka tíb'asje yjona̱, najmi chumi ni chjíhi̱ ra̱ kju̱a̱chánka xi tísakúna. Tu̱nga Na̱'mina̱há xi chánka tíb'asjena, kui xi ta̱ Nti̱a̱ 'mihu̱u.
54 Jesus respondeu:
55 Kui xi najmi yo, tu̱nga máha an, be. Tsa b'a̱ xínnu̱u nga najmi be, ta̱ nda̱ tsank'á ka̱ma xi nkúhu jun. Tu̱nga bená ko̱ tíi̱jñajian éhe̱n.
55 Entretanto, vocês não o conhecem; eu, porém, o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei como vocês: mentiroso; mas eu o conheço e guardo a sua palavra.
56 Tsjo kamaha̱ Abraham xi ntje̱ chánu̱u nga sku̱e̱ ni̱stjin nga kjúa̱. Kikie kjáíhin ko̱ tsjo kamaha̱.
56 Abraão, o pai de vocês, alegrou-se por ver o meu dia; e ele viu esse dia e ficou alegre.
57 B'a̱ kitsú já judio̱: —Ndaha najmi kje̱e tjíhin cháte nú nga b'a̱ tíbixín. ¿Nkú ts'ín nga kiyahani Abraham?
57 Então os judeus lhe perguntaram: — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão?
58 B'i̱ kitsú Jesu: —Kju̱axi̱ ni xi tíxinnu̱u. Kintehe̱ ni nga tsín Abraham, tu̱ b'a̱ ts'ín jahá tíi̱jña.
58 Jesus respondeu:
59 A̱s'a̱i jakj'á ndji̱o̱ jóo̱ xi má nga mjehe̱ ts'i̱ínk'iehe̱n, tu̱nga Jesu ngji t'axíhi̱n jóo̱ ko̱ tsitju má ma na̱tsihi̱n ni̱nku̱.
59 Então pegaram pedras para atirar nele, mas Jesus se ocultou e saiu do templo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.