Mateus 6

'Én-la̱ Nainá xi kjoa̱ ts'e̱ Jesucristo (MAANT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ’K'e̱ nga ndaà tjín kjoa̱ xi 'nè, ti̱kinda̱ko̱‑nò yijo‑nò; kì tà k'e̱é k'oa̱ 'nè k'e̱ nga nguixko̱n xi̱ta̱, tsà tà jè xi mejèn‑nò nga skoe̱‑nò xi̱ta̱ xi kj'ei̱í. Tsà k'oa̱s'ín s'e̱en, Na̱'èn‑ná xi tíjna ngajmiì mìkiì si̱ìchikon‑t'in‑nò.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 K'e̱ nga jngoò kjo̱ndaà k'oi̱i‑là xi̱ta̱ i̱ma̱, kì kiì bèno̱jmí‑là ngats'iì xi̱ta̱ xi kj'ei̱í, koni s'ín xi̱ta̱ xi jò i̱sén tjín‑la̱ ya̱ ni'ya i̱ngo̱ sinagoga ko̱ ya̱ ndi̱yá nga tsjá kjo̱tjò‑la̱ tsojmì xi̱ta̱; tà jé xi mejèn‑la̱ nga skoe̱ yije xi̱ta̱. Ta̱nga o̱kixi̱í xi xan‑nò, jñà xi̱ta̱ xi k'oa̱s'ín s'ín, jyeé tjín‑la̱ chjí‑la̱ [nga nguixko̱n xi̱ta̱. Mì ti̱ mé si̱ìchikon‑t'in‑ne Nainá.]
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 K'e̱ nga tsà tsojmì k'oi̱ kjo̱tjò‑là xi̱ta̱ i̱ma̱, mochjeén‑né nga mì yá xi̱ta̱ xi skoe̱; ni̱ jè skoe̱ xi 'ñó amigo chibá.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Tjà'ma‑là jè kjo̱ndaà‑nò; k'e̱ nga jè Na̱'èn‑ná skoe̱ jè xi kjoa̱'ma, jè tsjá‑nò chjí‑nò.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 ’K'e̱ nga bìtsi'ba, kì k'oa̱á 'nè koni s'ín xi̱ta̱ xi jò i̱sén tjín‑la̱. Jñà xi̱ta̱ koi, k'e̱ nga bítsi'ba‑la̱ Nainá, tsjakeè‑né nga bincha kixi̱ ya̱ ni'ya i̱ngo̱ sinagoga ko̱ ya̱ chrja̱ngui̱‑la̱ ndi̱tsi̱n ñánda kjìn xi̱ta̱ kotsejèn‑la̱ nga Nainá bítsi'ba‑la̱. Xi o̱kixi̱ k'oa̱á xan‑nò, jñà xi̱ta̱ koi, jyeé tjín‑la̱ chjí‑la̱ [nga nguixko̱n xi̱ta̱. Mì ti̱ mé si̱ìchikon‑t'in‑ne Nainá.]
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Ta̱nga k'e̱ nga mejèn‑lè nga kítsi'ba‑la̱ Na̱'èn‑ná, ti̱tjás'i̱in ni'ya‑lè, tichjoì xotjoa̱‑la̱ ni'ya‑lè, i̱kjoàn ti̱jé‑la̱ kjo̱ndaà‑la̱ Na̱'èn‑ná xi ya̱ ta̱jngoò tíjna'mako̱‑lè. Jè Na̱'èn‑ná tsjá‑lè chjí‑lè nga jè tíbeè xi kjoa̱'ma.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 ’K'e̱ nga bìtsi'ba, kì ta̱xki̱ kjìn 'én nokjoà, koni s'ín xi̱ta̱ xi mìkiì beèxkon Nainá. K'oa̱á s'ín síkítsjeèn nga kjìn 'én ki̱chja̱‑la̱ Nainá, ìsa̱á ndaà kji̱'nchré‑la̱.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Kì k'oa̱á 'nè koni s'ín jñà xi̱ta̱ koi; jè Na̱'èn‑ná jye tíjiìn‑la̱ mé xi mochjeén‑nò k'e̱ nga ti̱kj'eè nìjét'aà‑là.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 K'e̱ nga bìtsi'ba, kiís'ín ti̱nókjoa̱a:
9 Portanto, orem assim:
10 Kàtjanchrobá kjo̱tíxoma‑lè,
10 Venha o teu
11 Tjiì‑náje̱n i̱'ndei̱ jè ni̱ño̱ xi mochjeén‑naje̱n nga na̱chrjein inchijòn.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Ti̱jchàat'aà‑náje̱n jé‑na̱je̱n koni s'ín nìjchàat'aà‑la̱je̱n jñà xi̱ta̱ xi ch'o síko̱‑na̱je̱n.
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Kì kiì biì'ndi yá xi mejèn‑la̱ nga kot'aà‑naje̱n nga ki̱nchátsji jé‑je̱n.
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 ’Tsà jñò si̱jchàat'aà‑là jé‑la̱ xi̱ta̱ xi kj'ei̱í, ti̱koa̱á jè Na̱'èn‑ná xi tíjna ngajmiì si̱ìjchàat'aà‑nò jé‑nò.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Ta̱nga tsà jñò mìkiì si̱jchàat'aà‑là jé‑la̱ xi̱ta̱, ti̱koa̱á Na̱'èn‑ná mìkiì si̱ìjchàat'aà‑nò jé‑nò.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 ’K'e̱ nga bitsa̱jnachjan, kì k'oa̱á 'nè koni s'ín jñà xi̱ta̱ xi jò i̱sén tjín‑la̱ nga síkjatjìya i̱sén‑la̱, mé‑ne nga skoe̱‑ne xi̱ta̱ nga ba tjín‑la̱ nga títsa̱jnachjan. Xi o̱kixi̱, k'oa̱á xan‑nò, jñà xi̱ta̱ koi, jyeé kitjoé‑la̱ chjí‑la̱ [nga nguixko̱n xi̱ta̱. Mì ti̱ mé si̱ìchikon‑t'in‑ne Nainá.]
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Ta̱nga jñò, k'e̱ nga bitsa̱jnachjan, kì k'oa̱á 'nè. Ta̱ sa̱á ta̱nìjnoò i̱sén‑nò ko̱ ta̱si'a tsja̱skoò,
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 mé‑ne nga mìkiì skoe̱‑nò xi̱ta̱ tsà titsa̱jnachjan, ko̱ jè Na̱'èn‑ná xi tíjna'mako̱‑nò, ta̱ jè xi tíbeè. Jè si̱ìchikon‑t'in‑nò.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 ’Jñò, kì tsojmì kjìn binchatjò i̱ i̱sò'nde; bits'on‑né ko̱ makixo‑né ko̱ jñà xi̱ta̱ síchijé.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Ta sa̱á ján ngajmiì ti̱nchatjò tsojmì. Ján ngajmiì mìkiì bits'on ko̱ mìkiì makixo tsojmì; ti̱koa̱á tsjìn xi̱ta̱ chijé.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Ya̱ ñánda ki̱nchatjò tsojmì‑nò, ti̱koa̱á ya̱á si̱ìkítsjeèn ini̱ma̱‑nò.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 ’Jñà xkoaán, jè ma ni'ín xi síhiseèn‑la̱ yijo‑ná. Koií kjoa̱‑la̱ k'e̱ nga ndaà tsejèn‑ná, iseèn choòn yije‑la̱ yijo‑ná;
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 ta̱nga tsà mìkiì ndaà tsejèn‑la̱ xkoiìn, ti̱koa̱á kóho̱kji yijo‑lè, tà jñò choòn‑la̱. Nga tjíjñò‑la̱ kjo̱hítsjeèn‑lè ti̱koa̱á nguì tà jñò choòn‑la̱ yijo‑lè.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 ’Ni̱jngoò xi̱ta̱ xi jò ko̱ma nei‑la̱ nga si̱ìxá‑la̱. Tsà jò ko̱ma nei‑la̱, jngoò ko̱jtikeè koa̱ jngoò ko̱tsjakeè; jngoò ndaà kjit'aà‑la̱ koa̱ ch'o si̱ìko̱ xi ìjngoò. Jñò, tsà kjoa̱ nchi̱ná si̱ìs'in‑là, mìkiì ko̱s'in‑la̱ kjoa̱ ts'e̱ Nainá.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 ’K'oa̱á xan‑nò, kì makájno‑nò mé tsojmì xi chji̱ne̱e, xi s'io̱o, nga si̱jchá yijo‑nò, ko̱ mé nikje xi chi̱kjá. ¿A mì 'ya‑jèn k'e̱ nga titsa̱jnakoaán i̱ i̱sò'nde tjín‑ìsa kjoa̱ xi ìsa̱ 'ñó chjí‑la̱ mì k'oa̱‑ne koni tsojmì xi ma chine? Ti̱koa̱á yijo‑ná, tjín‑ìsa kjoa̱ xi ìsa̱ 'ñó chjí‑la̱ mì k'oa̱‑ne koni jè nikje xi chíkjá.
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Chítsejèn‑là ni̱se xi tjíma i̱jiìn i̱sén; mì jno̱ó 'beé; mì ni̱ji̱n majchá‑la̱ koa̱ mì ni'nga tjín‑la̱ ñánda bincháxkó ni̱ji̱n‑la̱; ta̱nga jè Na̱'èn‑ná xi tíjna ngajmiì tsjá‑la̱ tsojmì xi kine; koa̱ jñò, ìsa̱á chjí‑nò mì k'oa̱‑ne jñà ni̱se.
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 Jñò, na̱s'ín ta̱kó 'ñó si̱kájnoò, ni̱ i̱tsé ko̱ma si̱katonè‑là na̱chrjein‑nò koni s'ín tjíndaà‑la̱ Nainá.
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 ’¿Mé‑ne nìkájno‑nò xi i̱t'aà ts'e̱ nikje xi chi̱kjá? Chítsejèn‑là naxó lirio xi majchá i̱jiìn ijñá; mìkiì síxá ko̱ mìkiì ma‑la̱ faña nikje.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Ta̱nga 'a̱n, k'oa̱á xan‑nò, ndaà tsà jè Salomón xi xi̱ta̱xá ítjòn tsibìjna nga 'ñó xi̱ta̱ jeya, mì k'oa̱á kjoàn nikje xi tsohòkjá koni kjoàn jñà naxó nga ndaà kjoàn.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 Nainá, k'oa̱á s'ín ndaà kjoàn s'ín xka̱ ijñá, xi jngoò na̱chrjein títsa̱jnakon ko̱ xi ma nchijòn kotsjòojiìn ni'ín. Jñò xi xi̱ta̱ 'mì‑nò xi mìkiì ndaà mokjeiín‑nò, ¿a mìtsà ìsa̱ ni̱to̱n tsjá‑nò Nainá nikje xi mochjeén‑nò nga chi̱kjá?
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Kì makájno‑nò, kì bixón‑jèn: “¿Mé xi chji̱ne̱é?, ko̱ ¿mé xi s'ioa̱á? ko̱ ¿mé nikje xi chi̱kjá?”
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Nga yije tsojmì koi, k'oa̱á tjín xi ótsji jñà xi̱ta̱ xi mìkiì mokjeiín‑la̱ i̱t'aà ts'e̱ Nainá. Ta̱nga jñò tíjnaá‑nò Na̱'èn xi tíjna ngajmiì xi jyeé tíjiìn‑la̱ nga mochjeén‑nò ngats'iì tsojmì koi.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Ítjòn ti̱nchátsjioò kjoa̱ ts'e̱ Nainá koni s'ín otíxoma ko̱ kjoa̱kixi̱‑la̱; ngats'iì tsojmì xi mochjeén‑nò tà tjoésòn‑nò.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Kì makájno‑nò mé kjoa̱ xi s'e̱ nchijòn‑lè; nga nchijòn‑lè, s'e̱é‑nò kjoa̱ xi ko̱kájno‑nò; tà koií kjoa̱ ti̱kájno xi tjín na̱chrjein i̱'ndei̱.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.