Mateus 25

Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ana Yesu pisa, pisape “E pogos nap̃a Narina ne Yeririna wasup̃e sina ga, yokorena nasup̃enena kiena ne Ntewa naga ve sa nap̃a p̃akaiwa nini pisa. P̃akaiwa nini, naga pisayu p̃ap̃agena na talopaena tai, nap̃a taveve kiela p̃elaga, la ne e lepas nap̃a puna ne yerm̃ene la ap̃ure naga pa e yum̃a m̃ana ne sira m̃ee vena aure sira nene amio naga imi amio la. Ana vinena ne yerm̃ene nene la lualima la asike ga um̃a, vena la akila ruru suri la punu ga. Ana lavisi yemalo, ana vinena lala la ap̃ar kiela kapi vivaga lala, la amiyalilu mrapan la, vena la punu ga awasup̃ela si aimi.
1 “Então o reino dos céus será como as dez virgens que pegaram suas lamparinas e saíram para encontrar-se com o noivo.
2 — ausente —
2 Cinco delas eram insensatas, e cinco, prudentes.
3 — ausente —
3 As cinco insensatas não levaram óleo suficiente para as lamparinas,
4 — ausente —
4 mas as outras cinco tiveram o bom senso de levar óleo de reserva.
5 Ana lala asum̃ate m̃a yaru natalopaena nene pano-o, ana naga susun pap̃isi, kila sanene sira m̃ee la lualima nene, atekavito pano-o pap̃isi, ana amomalio.
5 Como o noivo demorou a chegar, todas ficaram sonolentas e adormeceram.
6 “Ana kolemalo ko yepelilika, ana yaru tai pio, pisape ‘!Yaru na talopaena, pimi ke lavisi warpoyo narui. Amiu aimi avitawe naga!’
6 “À meia-noite, foram acordadas pelo grito: ‘Vejam, o noivo está chegando! Saiam para recebê-lo!’.
7 Ana sira m̃ee la lualima nene atavilo, akila ruru kiela nakapi vivaga lala vena vivaga ruru sina. La akila plan m̃au na kilika na kapi lala, a apisuveve kiela sirveve lala.
7 “Todas as virgens se levantaram e prepararam suas lamparinas.
8 Ana la nap̃a la pe asitom ruru re suri poli, apisu kilale kiela nakapi vivaga lala lavisi marmare, sirveve p̃isi, ana apiun tan lala p̃asia, apisape ‘Awis suwala, amiu akilia ala re narin sirveve van imimi wa, a visae peraga yokorena kiamimi nakapi la amarmare yo.’
8 Então as cinco insensatas pediram às outras: ‘Por favor, deem-nos um pouco de óleo, pois nossas lamparinas estão se apagando’.
9 “Ana la nap̃a asitom ruru suri po, apisa apisape ‘!Peraga yo! Sirveve nini pe torokin punu ita re poli. Popon amiu ava li si e yum̃a nawilwilena vena aul si kiamiu lap̃asia.’
9 “As outras, porém, responderam: ‘Não temos o suficiente para todas. Vão e comprem óleo para vocês’.
10 “Ana la apanon si asape aul kiela sirveve, a pogos nap̃a apa ke ga wa, yaru natalopaena nap̃ani pimi poru. Naga pa loyum̃a e m̃ana yum̃a, a sira m̃ee la lima nene nap̃a la asum̃atea, lala amio naga apa veraga e kinanena na talopaena. Ana pogos nap̃a yeririna la apa asike loyum̃a rui, ana la akotava ruru e mratava.
10 “Quando estavam fora comprando óleo, o noivo chegou. Então as cinco que estavam preparadas entraram com ele no banquete de casamento, e a porta foi trancada.
11 “Ana siraunia, sira m̃ee tap̃ena la nap̃ani ap̃asup̃e la ke sina ga, ana asum̃alu asum̃a mratava, apio apisape ‘!M̃eneu, m̃eneu, awis ovietava meim̃asu loyum̃a!’
11 Mais tarde, quando as outras cinco voltaram, ficaram do lado de fora, chamando: ‘Senhor! Senhor! Abra-nos a porta!’.
12 “Ana yaru nap̃a pisa ga pan la, pisape ‘!Lelaga nevisa van amiu, nemninue amiu ga!’”
12 “Mas ele respondeu: ‘A verdade é que não as conheço’.
13 Ana Yesu pisa pae p̃akaiwa nene p̃isi, ana pisa pisape “Poga ga, ana amiu na monar avisuar ruru wo, vanon nap̃a amiu pe akilia re legiena na suri nene poli amio mrae nena.”
13 “Portanto, vigiem, pois não sabem o dia nem a hora da volta.”
14 Ana Yesu pisa, pisape “Ana pogos nap̃a Narina ne Yeririna wasup̃e sina ga, p̃isi na ve sa m̃ena ga nap̃a p̃akaiwa nini pisa, pisape: Yerkawa tai, kila ruru ke pisape p̃isi na va e yo tai nap̃a koperina na koperina, e purvanua tap̃ena tai. Ana yerkawa nene pio kiena yaru na yum̃aena lala vena aimi puna, ana naga pisi pan la, mligan kiena suri lala e limala, vena avisuar ruruia ayum̃ae amio.
14 “O reino dos céus também pode ser ilustrado com a história de um homem que estava para fazer uma longa viagem. Ele reuniu seus servos e lhes confiou seu dinheiro,
15 Ana naga pisuveve kiela na kiliaena lala p̃isi, ana mligan taga na kilavaru lima te liman tai, a mligan taga na kilavaru lua te limana yaru tap̃ena, a mligan taga na kilavaru taaga e limana ne tap̃ena, ana siraunia naga mligan la, ana pa sike koperina na piavi towe la ga.
15 dividindo-o de forma proporcional à capacidade deles: ao primeiro entregou cinco talentos; ao segundo, dois talentos; e ao último, um talento. Então foi viajar.
16 Ana yaru nap̃a mla taga na kilavaru lima, mial ke veraga pano, kila yum̃aena la moki e kilavaru nene, pano-o tol ke sina ga taga na kilavaru tap̃ena lima.
16 “O servo que recebeu cinco talentos começou a investir o dinheiro e ganhou outros cinco.
17 Ana e ke e p̃elaga nene, yaru m̃ena ga nap̃a mla taga na kilavaru lua, naga m̃ena ga taulu ke sina ga taga na kilavaru tap̃ena lua.
17 O servo que recebeu dois talentos também se pôs a trabalhar e ganhou outros dois.
18 Ana yaru nap̃a mla taga na kilavaru taga ga, naga pa kili p̃ilip̃ili e porotano, vena sinwan kilavaru kiena ne kiena yerkawa nene.
18 Mas o servo que recebeu um talento cavou um buraco no chão e ali escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Ana pogos moki p̃aro pa rui, ana yerkawa kiena ne yaru la nene naga p̃asup̃e ke sina ga pimi, ana naga sinenan pisape visuveveli kilavaru la nap̃a naga p̃ar pa kiena yaru la telu nene.
19 “Depois de muito tempo, o senhor voltou de viagem e os chamou para prestarem contas de como haviam usado o dinheiro.
20 Ana yaru nap̃a naga tol taga na kilavaru lima sumo, ana naga pimi sum̃alu se marana ne kiena yerkawa nene, naga p̃ar ke sina ga taga na kilavaru nene lima. Ana naga pisa pisape ‘M̃ara, nanua sumo ko op̃ar taga na kilavaru lima pan inu, ana na nini. Ana netaulu sina ga taga na kilavaru lima nini su metavania nanua sumo, nap̃a netauluia na pe kiom̃a.’
20 O servo ao qual ele havia confiado cinco talentos se apresentou com mais cinco: ‘O senhor me deu cinco talentos para investir, e eu ganhei mais cinco’.
21 “Ana yerkawa nene pisa pania, pisape ‘Po pap̃isi, potena. Ko na okila yum̃aena po pap̃isi wa. Ko opuarar ruru narin yum̃aena nene nap̃a nemligan e lumom̃a, ana p̃isi na neligan ko vena ko ovisuar kiau yum̃aena kerkeviu la p̃asia. Poga ga, oimi omio inu e kiau p̃ap̃agena na kekarena nini.’
21 “O senhor disse: ‘Muito bem, meu servo bom e fiel. Você foi fiel na administração dessa quantia pequena, e agora lhe darei muitas outras responsabilidades. Venha celebrar comigo’.
22 “Ana yaru nap̃a naga p̃ar taga na kilavaru lua, ana naga m̃ena ga pimi sum̃alu se marana ne yerkawa nene. Ana naga pisa pania, pisape ‘M̃ara, nanua sumo ko otar taga na kilavaru lua nini pan inu. Ana taga na kilavaru lua ne na nini, amio sina ga taga na kilavaru lua nap̃a netauluia na pe kiom̃a.’
22 “O servo que havia recebido dois talentos se apresentou e disse: ‘O senhor me deu dois talentos para investir, e eu ganhei mais dois’.
23 “Ana yerkawa nene pisa pania, pisape ‘!Po pap̃isi! Potena, ko na okila yum̃aena po pap̃isi wa. Ko opuarar ruru narin yum̃aena nene nap̃a nemligan e lumom̃a, ana p̃isi na neligan ko vena ko ovisuar ruru kiau yum̃aena kerkeviu la p̃asia. Poga ga, oimi omio inu e kiau p̃ap̃agena na kekarena nini.’
23 “O senhor disse: ‘Muito bem, meu servo bom e fiel. Você foi fiel na administração dessa quantia pequena, e agora lhe darei muitas outras responsabilidades. Venha celebrar comigo’.
24 “Ana yaru nap̃a tol taga na kilavaru taaga ga, naga pimi sum̃alu se marana ne yerkawa nene, pisawo ga, pisa pisape ‘M̃ara, nesitom nesape ko ope yaru m̃arera tai. Ko okilia ola kinanena e lokove nap̃a ko pe omiyum̃aen re poli, a ko okilia ola m̃ena ga mralaki e purmraki nap̃a pe ko re omapila poli.
24 “Por último, o servo que havia recebido um talento veio e disse: ‘Eu sabia que o senhor é homem severo, que colhe onde não plantou e ajunta onde não semeou.
25 Vanon suri ne na nene, nemaraun ko ea, ana nepa nesinwan ga kiom̃a kilavaru e porotano. Ana nanini, ovisu kiom̃a kilavaru nane su ruru ga sum̃a ne.’
25 Tive medo de perder seu dinheiro, por isso o escondi na terra. Aqui está ele’.
26 “Ana yerkawa nene pisatam̃ea, pisape ‘!Aa, ko na yaru viowa tai nene nap̃a ne, ko ope yowena pap̃isi wa! Ko opisa kare inu p̃isi rui, osape in na nepe tewena tai, ana visae ko opisu nap̃a in na nepe yaru m̃arera tai sanene, vanon ya ne ko omligan ga kilavaru su korena ga sum̃a sanene?
26 “O senhor, porém, respondeu: ‘Servo mau e preguiçoso! Se você sabia que eu colho onde não plantei e ajunto onde não semeei,
27 Visae ko ova oligan ga e yum̃a na kilavaru vera na woga ga, vena pogos nap̃a neimi si sanini, nekilia nelalua sina amio ninusa nap̃a kapuru ke e yepasia.’
27 por que não depositou meu dinheiro? Pelo menos eu teria recebido os juros.
28 Ana yerkawa nene pisi pa kiena yaru lala, pisape ‘Aulai, avano alalua kilavaru nene vetan limana, ana ala va van yaru nap̃a p̃arar ke taga na kilavaru lualima rui.
28 “Em seguida, ordenou: ‘Tirem o dinheiro deste servo e deem ao que tem os dez talentos.
29 Nevisa sanini van amiu, visae yaru nap̃a kiena suri moki rui, p̃isi na naga war va la sane vena kiena ve moki vap̃isi, ana yaru nap̃a pe kiena suri re poli, p̃isi na naga kilia kilalu narin suri nap̃a naga mla ke na.
29 Pois ao que tem, mais lhe será dado, e terá em grande quantia; mas do que nada tem, mesmo o que não tem lhe será tomado.
30 Ana amiu akoven melioi nene va vanua e yo malolo, e yo nap̃a yaru lala asum̃a ga atagi ke ea, a akar ke maluela ea!’”
30 Agora lancem este servo inútil para fora, na escuridão, onde haverá choro e ranger de dentes’.”
31 Siraunia, ana Yesu pisa pisape “Pogos nap̃a Narina ne Yeririna vitomi amio navisi lala e kiena naurarena, p̃isi na naga imi ve P̃arin Sup̃e narui, a p̃isi na naga vitomi va e kiena lele wa na totanoen ea.
31 “Quando o Filho do Homem vier em sua glória, acompanhado de todos os anjos, ele se sentará em seu trono glorioso.
32 Ana navisi lala, p̃isi na awere yolai punu ga na yomarava nini aimi asum̃alu ase marana. Ana e pogos nene narui, p̃isi na naga lip̃ere yaru lala ava e p̃egas ve lua, ve sa nap̃a yaru tai navisuaren suri mali lala, naga lip̃ere kiena sipsip lala e nane lala.
32 Todas as nações serão reunidas em sua presença, e ele separará as pessoas como um pastor separa as ovelhas dos bodes.
33 Ana p̃isi na p̃arin sup̃e nene ligan kiena sipsip lala ava ase kiena lepas na p̃amarua, a nane lala ava ase lap̃as na p̃am̃eli.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os bodes à sua esquerda.
34 Ana p̃isi na naga visa van la ne asike e lepas na p̃amarua, visave ‘Amiu yeririna ne la na nene nap̃a Ata naga visa ruru amiu. Amiu aimi narui, a akus lelemiu loyum̃a e kiena nasup̃enena, nap̃a naga miyum̃aen ruru sum̃ate amiu ke rui nanua sumo, e pogos nap̃a naga sii yomarava nini ea.
34 “Então o Rei dirá aos que estiverem à sua direita: ‘Venham, vocês que são abençoados por meu Pai. Recebam como herança o reino que ele lhes preparou desde a criação do mundo.
35 Amiu aimi, vanon pogos nap̃a visae viso kar inu, amiu amla kinanena pan inu, a pogos nap̃a moto kar inu, amiu amla wii pan inu. A pogos nap̃a nepe wolawa ga, amiu ap̃ure inu nepa e m̃amiu um̃a,
35 Pois tive fome e vocês me deram de comer. Tive sede e me deram de beber. Era estrangeiro e me convidaram para a sua casa.
36 a pogos nap̃a yepeu korena ga, amiu amla kulsota pan inu. A pogos nap̃a nemai, amiu apimi akaten inu, a pogos nap̃a nesike e yum̃a na loge viowaena, amiu apimi asun amio inu.’
36 Estava nu e me vestiram. Estava doente e cuidaram de mim. Estava na prisão e me visitaram’.
37 — ausente —
37 “Então os justos responderão: ‘Senhor, quando foi que o vimos faminto e lhe demos de comer? Ou sedento e lhe demos de beber?
38 — ausente —
38 Ou como estrangeiro e o convidamos para a nossa casa? Ou nu e o vestimos?
39 — ausente —
39 Quando foi que o vimos doente ou na prisão e o visitamos?’.
40 “Ana yoko P̃arin Sup̃e nene visatam̃e la, visave ‘Lelaga nevisa van amiu, pogos nap̃a amiu akila ke sanene pan yaru na m̃au mratava tai, ana sa ga nap̃a akila ke ga pan inu narui, pe suri korena ga nap̃a naga pe yaru na sanape.
40 “E o Rei dirá: ‘Eu lhes digo a verdade: quando fizeram isso ao menor destes meus irmãos, foi a mim que o fizeram’.
41 “Ana siraunia, p̃isi na naga pisi m̃ena ga pa la nap̃a e lepas na p̃am̃eli, yokorena visa van la, visave ‘Amiu aure vetan inu, Ntewa piain nakoaena viowa tai pan amiu p̃isi rui. Amiu ava e kapi nene nap̃a pivaga m̃a silaga, tap̃atete mare pog tai, nap̃a sum̃ate ke Yermare Lego amio kiena navisi lala vena la ava ea.
41 “Em seguida, o Rei se voltará para os que estiverem à sua esquerda e dirá: ‘Fora daqui, malditos, para o fogo eterno preparado para o diabo e seus anjos.
42 Vanon pogos nap̃a viso kar inu, ana pe amla re kinanena pan inu poli, a pogos nap̃a moto kar inu, ana pe amla re wii pan inu poli.
42 Pois tive fome, e vocês não me deram de comer. Tive sede, e não me deram de beber.
43 A pogos nap̃a nepe wolawa, ana pe ap̃ure inu re nepa m̃amiu um̃a poli, a pogos nap̃a yepeu korena, ana pe amla re kulsota pan inu poli, a pogos nap̃a neminana, pona nesike e yum̃a naloge viowaena, ana pe apimi akaten inu re poli.’
43 Era estrangeiro, e não me convidaram para a sua casa. Estava nu, e não me vestiram. Estava doente e na prisão, e não me visitaram’.
44 “Ana p̃isi na la avisatam̃e p̃arin sup̃e nene, avisave ‘?Ana Sup̃e, sanape? ?Imimi mom̃al ko na pogwai nap̃a ko viso kar ko, pona moto kar ko, pona ko ope wolawa, pona ko yepem̃a korena ga, pona omai, pona osike e yum̃a naloge viowaena? ?Ana pogwai nap̃a ko sanene, ana imimi pe mepimi memiila ko re poli?’
44 “Então eles dirão: ‘Senhor, quando o vimos faminto, sedento, como estrangeiro, nu, doente ou na prisão, e não o ajudamos?’.
45 “Ana naga p̃isi na visatam̃e la, visave ‘Lelaga, nevisa van amiu, nevisave pogos nap̃a amiu na pe asitom̃ali re nap̃a akila ve sanene va kiau yaru tai nap̃a naga pe yaru na sanape, nanene na sa ga nap̃a amiu pe asitom̃ali re nap̃a akila pan inu poli.’”
45 “Ele responderá: ‘Eu lhes digo a verdade: quando se recusaram a ajudar o menor destes meus irmãos e irmãs, foi a mim que se recusaram a ajudar’.
46 Ana Yesu kila make kiena visena nene, naga pisa pisape “La nene yokorena la avanon vena atol nakoaena nene nap̃a ve uro re. Ana yaru mesmesu la nene yokorena la avanon atol malena nene nap̃a sum̃a vano vano ve uro re.”
46 “E estes irão para o castigo eterno, mas os justos irão para a vida eterna”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.