Mateus 24
Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs ARC
1 Ana Yesu molue e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, ana pogos nap̃a naga sum̃a mial pano, kiena nalogena lala apimi akilologia pupia yum̃a la nap̃a asike loyum̃a e kove na Yum̃a Wa nene, nap̃a la apowo pap̃isi, ana la apisape Yesu kirap̃atau si visu la.
1 E, quando Jesus ia saindo do templo, aproximaram-se dele os seus discípulos para lhe mostrarem a estrutura do templo.
2 Ana Yesu pisa pan la, pisape “?Amiu apisu ke yum̃a la nene? Lelaga inu nevisa van amiu, yum̃a la nene, p̃isi na tap̃atete si kana kilavaru ne tai nap̃a tom̃a ga towawa ruru teke e lelena, komin p̃isi na yar lap̃asia aimi, awe plan make nena yum̃a la nene vano.”
2 Jesus, porém, lhes disse: Não vedes tudo isto? Em verdade vos digo que não ficará aqui pedra sobre pedra que não seja derribada.
3 La amial sanene, apimi e Kunus Na Purolip, ana Yesu totano e yo nene. A pogos nap̃a pe yaru tap̃ena lala asu re poli, kiena nalogena lala apimi puna, ana apiun tania, apisape “?P̃isi na awe plan Yum̃a Wa nene pogwai, a kile ya na kiom̃a nawasup̃eena, nap̃a p̃isi na ko owasup̃e ko sina e luas nen pogos nini?”
3 E, estando assentado no monte das Oliveiras, chegaram-se a ele os seus discípulos, em particular, dizendo: Dize-nos quando serão essas coisas e que sinal haverá da tua vinda e do fim do mundo?
4 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Popon amiu avisuar ruru e amiu, vena ve yaru imi ve visa kotalia amiu re,
4 E Jesus, respondendo, disse-lhes: Acautelai-vos, que ninguém vos engane,
5 vanon nap̃a p̃isi na yaru la ve moki nap̃a ala kiau kia, ana p̃isi na aimi avisa avisave ‘In na nepe Navisaarena nene,’ ana visae ve sanene, p̃isi na aure yaru la ve moki nap̃a ava avewowe.
5 porque muitos virão em meu nome, dizendo: Eu sou o Cristo; e enganarão a muitos.
6 Ana e m̃ena ga e pogos nene, p̃isi na amiu aloge m̃aagena na mara nap̃a sum̃a lavisi, a lologena na mara la nap̃a sike perina, ana amiu ve sinemiu yuyuwawa manene re. Suri la nene monar imi kakate sumo, ana nanene na pe legien maro re poli la wa.
6 E ouvireis de guerras e de rumores de guerras; olhai, não vos assusteis, porque é mister que
7 A p̃arin sup̃e lala, p̃isi na akila mara amio p̃arin sup̃e tap̃ena lala, a purvanua lala p̃isi na asum̃alu akawela amio purvanua tap̃ena lala. A yo kari ga e yomarava nini, p̃isi na pupia viso, a yokorena yemninu vap̃isi e yo punu ga.
7 Porquanto se levantará nação contra nação, e reino contra reino, e haverá fomes, e pestes, e terremotos, em vários lugares.
8 Ana suri la nene, pe legiena maro re nene po la wa, ana sa ga sira nap̃a m̃ep̃ena, nap̃a sane mloge p̃esan m̃asina mlaea vena war sisi, ana pupia naloge viowaena naga pere na wa.
8 Mas todas essas coisas
9 “A e pogos nene narui, amiu nene nap̃a kiau kia sike e amiu, yokorena auarar amiu m̃arera, a akoa kare amiu m̃ena ga, vano vano-o awe mom̃ar amiu amarmare. Ana yaru na purvanua tap̃ena lala ve sinelan amiu re nenaga, la akawe kiamiu visena lala.
9 Então, vos hão de entregar para serdes atormentados e matar-vos-ão; e sereis odiados de todas as gentes por causa do meu nome.
10 Suri la nene, p̃isi na kila yaru la ve moki nap̃a ve aviawa re si m̃arera e inu, a p̃isi na la nene nap̃a amlelaga p̃esan e inu, p̃isi na ve sinelan re si la nap̃a amlelaga ke m̃arera e inu na wa e pogos nini, a p̃isi na la avie plan la ava e limana ne kiela nasinekar la nene.
10 Nesse tempo, muitos serão escandalizados, e trair-se-ão uns aos outros, e uns aos outros se aborrecerão.
11 Ana yokorena navisawalena navisokanena la ve moki asum̃alu, a p̃isi na la aure yaru la ve moki ava ayal wowe.
11 E surgirão muitos falsos profetas e enganarão a muitos.
12 Yokorena naviowaena imi ve keviu manene va laa sane, kila yaru la ve moki vap̃isi nap̃a sinela la imi marmare, la pe asitom re si Ntewa poli.
12 E, por se multiplicar a iniquidade, o amor de muitos se esfriará.
13 Ana yaru nap̃a naga sum̃alar m̃arera sum̃a ga e inu vano vano-o pogos m̃arera nene p̃isi, p̃isi na Ntewa tamalia naga.
13 Mas aquele que perseverar até ao fim será salvo.
14 A lologena wo na nasup̃enena nene, yokorena alologon va yolai la punu ga e yomarava nini, p̃isi na kile tai nap̃a pisawal ke pisape legiena maro pimi ke narui.”
14 E este evangelho do Reino será pregado em todo o mundo, em testemunho a todas as gentes, e então virá o fim.
15 Ana Yesu pisa m̃ena ga visena tap̃ena tai, nap̃a popon visae yaru nap̃a wolovia, kilali nap̃a kilia ruru kana kinasia. Visena nene pisa sanini, pisape “Yokorena amiu akilia avisu avisirlua nono tai nap̃a viowa na viowa manene laa, nap̃a yoko sum̃alu ana warnena kare manene laa yo wa na Yum̃a Wa M̃ana ne Ntewa. Suri nene Navisawalena Taniel naga pisawal nanua sumo rui,
15 Quando, pois, virdes que a abominação da desolação, de que falou o profeta Daniel, está no lugar santo (quem lê, que entenda),
16 a pogos nap̃a amiu avisu suri nene, amiu nap̃a asike Yutea, amiu popon aure, ava atapolou e kunus lala.
16 então, os que
17 E pogos nene, visae yaru tai va ruru teke vanua lavisin m̃ana yum̃a, naga monar ve va re si loyum̃a vena war kiena suri lap̃asia,
17 e quem
18 pona visae yaru sike e kana lokove, naga monar ve vito re si um̃a vena tar m̃ana kulsota, naga monar kiriri vitap̃ili ga sanene vano.
18 e quem estiver no campo não volte atrás a buscar as suas vestes.
19 Ana e m̃ena ga e pogos nene, yokorena viowa la va sira la nap̃a la asena, amio m̃ena ga la nap̃a asum̃a amla ke yu pa kiela sisi tomtom lala.
19 Mas ai das grávidas e das que amamentarem naqueles dias!
20 Visae ve sanene, popon amiu alen wo amiu vena kiamiu pog na ureena nene, p̃isi na ve imi tol amiu re e pogos nap̃a miava keviu, pona e legiena wa tai,
20 E orai para que a vossa fuga não aconteça no inverno nem no sábado,
21 vanon nap̃a pogos m̃arera nene, p̃isi na m̃arera la sane taulu m̃ena ga pogos m̃arera tap̃ena lala, nap̃a siar e pogos nap̃a Ntewa sii yomarava nini pimi tol nanagane, a yokorena ve pupia pog m̃arera re si tai ve sanene pogos tai.
21 porque haverá, então, grande aflição, como nunca houve desde o princípio do mundo até agora, nem tampouco haverá jamais.
22 Ana Ntewa naga sitom̃al rui pisape yokorena tero pogos m̃arera nene imi ve plas ga, vanon kiena yeririna la nap̃a naga mligan plan la vena ave kiena, nap̃a asike e pogos nene. Ana visae naga ve tero re ve plas sanene, yokorena tap̃atete yaru tai kilia mali sike na.
22 E, se aqueles dias não fossem abreviados, nenhuma carne se salvaria; mas, por causa dos escolhidos, serão abreviados aqueles dias.
23 “Ana e pogos m̃ena ga nene, visae yaru tai visa van amiu, visa visavenua ‘Amiu apisu ke yaru nene, nanene na Navisaarena nene,’ pona visae visa visavenua ‘Nane Navisaarena ne nane gare,’ ana amiu na ve alelaga re e kiena visena la nene,
23 Então, se alguém vos disser: Eis que o Cristo
24 komin nap̃a navisaarena la mokliu nap̃a pe ape lelaga re poli, la akilia asum̃alu, amio m̃ena ga navisawalena navisokanena la ve moki, a p̃isi na la nene akila pupia kile lala, amio suri nailanena m̃ena ga lala. Yokorena akila sanene, ana p̃isi na la aure yaru lala avano avewowe, vano-o tol nap̃a p̃isi na akilali nap̃a aure m̃ena yeririna kiena ne Ntewa nap̃a naga mligan plan la vena ave kiena, ana la tap̃atete akilia akila.
24 porque surgirão falsos cristos e falsos profetas e farão tão grandes sinais e prodígios, que, se possível fora, enganariam até os escolhidos.
25 Ana nanagane, akilia avisuar amiu, komin nepisawal suri la nene pan amiu sumo rui, e pogos nap̃a pe ap̃aripo re yo poli wa.
25 Eis que eu vo-lo tenho predito.
26 “Ana vanon suri ne nanene, visae yaru la avisa van amiu, avisave ‘Navisaarena nene, nanagane naga sike gare yokorena nene rui,’ ana p̃isi na amiu na ve avanon re nap̃a avisulia, pona visae la avisa, avisave ‘Naga ke narui, naga nane sike ga loyum̃a e yum̃a nene,’ p̃isi na amiu ve alelaga re e visena la ne sanene.
26 Portanto, se vos disserem: Eis que ele está no deserto, não saiais; ou: Eis que ele está no interior da casa, não acrediteis.
27 Ana pogos nap̃a Narina ne Yeririna wasup̃e sina ga vitomi, ana p̃isi na vitomi merarava ruru nenaga va yeririna la punu ga, sa nap̃a yekarpla nap̃a pilavila, a vivaga ruru make ga e yo punu ga ma e sinapane.
27 Porque, assim como o relâmpago sai do oriente e se mostra até ao ocidente, assim será também a vinda do Filho do Homem.
28 E pogos nene, p̃isi na ve sa m̃ena ga nap̃a visae suri mare tai m̃eke e yo tai, ana pupia pepaum̃a la nap̃a akan ke suri mare lala, p̃isi na aiminia, la monar ave p̃egas ga asike e yo nene.”
28 Pois onde estiver o cadáver, aí se ajuntarão as águias.
29 A Yesu pisa pisape
29 E, logo depois da aflição daqueles dias, o sol escurecerá, e a lua não dará a sua luz, e as estrelas cairão do céu, e as potências dos céus serão abaladas.
30 “E pogos nene, kile nawasup̃eena kiena ne Narina ne Yeririna yokorena warpoyo ma e sinapane, a yokorena yolai lala nae yomarava nini atagtagi alolokai, a p̃isi na la avisu Narina ne Yeririna molue e lul lala amio pupia nam̃areraena a pupia naurarenakam kiena.
30 Então, aparecerá no céu o sinal do Filho do Homem; e todas as tribos da terra se lamentarão e verão o Filho do Homem vindo sobre as nuvens do céu, com poder e grande glória.
31 Ana siraunia, pupia kumasua yelu, a naga ligan kiena navisi lala ava e yo punu ga e yomarava nini a ma e peni, vena aure kiena yeririna la nap̃a naga mligan plan la p̃isi rui, aimi lele ve taaga puna.”
31 E ele enviará os seus anjos com rijo clamor de trombeta, os quais ajuntarão os seus escolhidos desde os quatro ventos, de uma à outra extremidade dos céus.
32 Ana Yesu pisa, pisape “Amiu asitomli purlaki nene, nap̃a asape purpiliva ne. Naga kiena suri navian amiuena tai teke ea, nap̃a amiu na monar avisururuia. Pogos nap̃a amiu avisu nap̃a naga korowas nena imi memaena, a imi malumu, sitos la siar miyulua sina, ana amiu akilia asape pogos na yepisinu m̃arera pimi ke lavisi narui.
32 Aprendei, pois, quando já os seus ramos se tornam tenros e brotam folhas, sabeis que está próximo o verão.
33 Ve sanene, pogos nap̃a amiu avisu kile la nene e yomarava, sa nap̃a nepisa pan amiu rui, ana amiu akilia nap̃a Narina ne Yeririna naga sum̃a ga e pulutava rui, lavisi ke molue narui.
33 Igualmente, quando virdes todas essas sabei que ele está próximo, às portas.
34 Nevisa suri na lelaga van amiu, yokorena suri la nene p̃isi na imi kakate sumo, ana siraunia, teras kiena ne yaru la nap̃a la amal ke e pogos nene, p̃isi na naga kilia kovio vetan yomarava nini.
34 Em verdade vos digo que não passará esta geração sem que todas essas
35 A yokorena sinapane amio yomarava nini lalua m̃ena ga akovio veraga, ana kiau visena lala tap̃atete akovio pogos tai.
35 O céu e a terra passarão, mas as minhas palavras não hão de passar.
36 Ana pe yaru re tai nap̃a kilia kana legiena pona aora nena nap̃a p̃isi na Narina ne Yeririna naga imi ea. Navisi lala nae ma e peni, amio Narina ne Ntewa, la m̃ena ga amninue ga, ana Ata ga, naga taaga naga kilia m̃aga.”
36 Porém daquele Dia e hora ninguém sabe, nem os anjos dos céus, nem o Filho, mas unicamente meu Pai.
37 Ana Yesu pisa pisape “Vano vano tol pogos nap̃a Narina ne Yeririna imi sina, ana p̃isi na tap̃atete yaru la akila ruru la wo, ve sa ke pogos kiena ne Yermarua Noa nanua sumo.
37 E, como foi nos dias de Noé, assim será também a vinda do Filho do Homem.
38 Ana e pogos nene narui, sumon nap̃a pupia womie mlau, ana yaru lala asum̃a akinana m̃aga, a asum̃a amun m̃a namunena lala, a akila ke talopaena la sanene, pimi tol pogos nap̃a Noa pa loyum̃a e kiena pupia waa nap̃a naga miyum̃aenia.
38 Porquanto, assim como, nos dias anteriores ao dilúvio, comiam, bebiam, casavam e davam-se em casamento, até ao dia em que Noé entrou na arca,
39 Ana yeririna la nene asum̃a ga sanene, la pe asitom re suri tai poli, ana apisu ga pupia womie nene mlau pimi p̃ere plan la. Ana inu nevisa van amiu, yokorena e pogos nap̃a Narina ne Yeririna naga wasup̃e sina imi, ana p̃isi na la nene maran ve taaga ke ga ve sa nanua sumo e pogos kiena ne Noa.
39 e não o perceberam, até que veio o dilúvio, e os levou a todos, assim será também a vinda do Filho do Homem.
40 Visae yaru la ve lua, lalua asum̃a ayum̃ae ke e lokove, p̃isi na navisi lala aimi atarlua tai, ana aligan tai m̃eke na,
40 Então, estando dois no campo, será levado um, e deixado o outro;
41 a visae sira ve lua, nap̃a lalua asum̃a ayum̃aen ke kinanena, ana la atarlua tai, ana aligan tai m̃eke na.
41 Estando duas moendo no moinho, será levada uma, e deixada outra.
42 “Sanene, ana amiu monar asum̃a avisuar ruru amiu, komin nap̃a amiu amninue ga e legiena ya nap̃a kiamiu Sup̃e imi sina warpo yo.
42 Vigiai, pois, porque não sabeis a que hora há de vir o vosso Senhor.
43 Amiu na monar avisu kilale suri nene, sa nap̃a visae yerkawa tai sum̃a ga, ana visae naga kilia m̃aga pogos nap̃a yokorena yaru navinauena tai imi e m̃ana yum̃a vena vinaun kiena suri lala, p̃isi na yerkawa nene sum̃a visuar ruru silaga, vena sum̃ate ruru yaru navinauena nene imi.
43 Mas considerai isto: se o pai de família soubesse a que vigília da noite havia de vir o ladrão, vigiaria e não deixaria que fosse arrombada a sua casa.
44 Ana ve sanene, na amiu monar asum̃a avisuar ruru amiu, vanon nap̃a Narina ne Yeririna p̃isi na naga imi kate, e pogos tai nap̃a amiu pe asitom re asape p̃isi na naga imi e poli.”
44 Por isso, estai vós apercebidos também, porque o Filho do Homem há de vir à hora em que não penseis.
45 Ana Yesu pisa pisape “?Visae yaru na yum̃aena tai, nap̃a naga pe manmarua ea, naga p̃uarar ruru yum̃aena, naga yum̃ae sanape? Naga yum̃ae sanene, nap̃a visae kiena yerkawa naga ligan yo vena va perina, ana yerkawa nene ligan naga vena naga visuar ruru e yaru na yum̃aena tap̃ena lala, ana yoko yaru nene naga uarar ruru yum̃aena la nene.
45 Quem é, pois, o servo fiel e prudente, que o Senhor constituiu sobre a sua casa, para dar o sustento a seu tempo?
46 Ana pogos nap̃a yerkawa nene wasup̃e sina, ana kilia lual nap̃a yaru na kiena yum̃aena nene sum̃a ga uarar ruru ke yum̃aena lala na wa. Ana yokorena yaru na yum̃aena nene loge wo vap̃isi,
46 Bem-aventurado aquele servo que o Senhor, quando vier, achar servindo assim.
47 komin nap̃a yokorena yerkawa nene ligan kiena suri punu ga e limana ne kiena yaru nene. Ee, lelaga, yoko Ntewa naga kila m̃ena ga ve sa ke nene.
47 Em verdade vos digo que o porá sobre todos os seus bens.
48 “Ana visae yaru na yum̃aena nene viowa ga, a pogos nap̃a yerkawa nene ligan yo va sum̃a perina ve piavi, ana yaru na yum̃aena nene kilia visa, visave ‘?E suwala, yerkawa nene pa su piavi la wa, pona ve wasup̃e re si yo narui, pona m̃a sanape?’
48 Porém, se aquele mau servo disser consigo: O meu senhor tarde virá,
49 Ana p̃isi na naga sum̃alu kila viowa va yaru na yum̃aena tap̃ena lala, a yokorena naga va sum̃a mun m̃a wii, ve wowe amio yaru na munen wii lala, ana asum̃a akan kare ke ga kilavaru kiena ne yerkawa nene na.
49 e começar a espancar os
50 Ana yokorena yerkawa nene naga wasup̃e imi e legiena tai nap̃a yaru na yum̃aena nene ilan ga, a e pogos tai nap̃a yaru nene naga pe sitom̃al re sape p̃isi na naga imi ea.
50 virá o senhor daquele servo n
51 Ana yerkawa nene p̃isi na naga la nakoaena ve keviu va yaru nene, nap̃a yokorena kila naga va sike amio yaru na visokanena tap̃ena lala e yo nap̃a yaru la asum̃a atagi, a akar ga maluela ea.”
51 e separá-lo-á, e destinará a sua parte com os hipócritas; ali haverá pranto e ranger de dentes.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.