Lucas 12

Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ana p̃ina la apim ke puna Yesu na wa, la ataulu manu mok liu, a poglis nap̃a apim ke lele taaga sanene, yo ve tokaki ga, a asum̃a apieyepal kare ke ga lala lala. Ana pogos nap̃a Yesu pe pis re pan la poli wa, pis p̃esan pa kiena nalogena lala, pisape “Kam na avisuar ruru amiu e p̃elaga viowa kiena ne Varasi lala, komin nap̃a la asum̃a apivis ke ga e gola, la asum̃a apis vilave ke sanene, ana apisokan ga ne. P̃elaga viowa kien la nene kilia va tolkare yar tap̃ena lala, sa nap̃a is na kilaparavi naga ve tokak ga ana p̃armake puluyavi na kilaparavi nene veraga.
1 Milhares de pessoas se ajuntaram, de tal maneira que umas pisavam as outras. Então Jesus disse primeiro aos discípulos:
2 Sur viowa make ga nap̃a yar la ne sanene asum̃a amiyum̃aen vinaun ke na, pona nap̃a apisawan ke ga, yoko amolmolue e yo metava na wa, vena yar punu ga akilia.
2 Tudo o que está coberto vai ser descoberto, e o que está escondido será conhecido.
3 Visena ya nap̃a yar pisa ke ga e yemalolo, yoko monar aloge sina ko legiena, a sur la nap̃a yar pisa mumun ke ga m̃ana loyum̃a, yoko monar avion manene si va metava e maran yar make ga, vena yar make ga akilia aloge.”
3 Assim tudo o que vocês disserem na escuridão será ouvido na luz do dia. E tudo o que disserem em segredo, dentro de um quarto fechado, será anunciado abertamente.
4 Ana Yesu pisa m̃ena pa kiena nalogena lala, pisape “Erau lala, nevisa van amiu sanini, nesape ve amaraun re la nap̃a akilia awem̃ar ga tasnemiu mare, ana siraunia tap̃atete si akila sur tai va ninumiu.
4 Jesus continuou:
5 Ana in na sineun nesape nevis ruru van amiu nesape yoko amaraun yar ai? Yoko monar amaraun nena Ntewa, nap̃a naga kilia kilam̃ar p̃esan tasnemiu sumo, a siraunia kilia kuan ninumiu vito e lele na logeen viowa. Lelaga p̃a, yar ne nanene na monar amaraunia.
5 Vou mostrar a vocês de quem devem ter medo: tenham medo de Deus, que, depois de matar o corpo, tem poder para jogar a pessoa no inferno. Sim, repito: tenham medo de Deus.
6 Ana visae amaraunia, yoko tap̃atete si amaraun sur tai, komin Ntewa na sum̃a pisuar ruru amiu m̃aga, sitom̃al amiu m̃aga. Asitomli narin ninlaea la nap̃a la moki kar ga asike ne, sa ga kororaki, a yar la asum̃a ap̃iliwilin ke la lima e ga e narin varu tai, ana Ntewa naga sitom̃al make la ga peve taaga silaga, pe sinen p̃esan la re nena poli.
6 — Por acaso não é verdade que cinco passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? No entanto Deus não esquece nenhum deles.
7 A vilp̃arimiu m̃ena lala, moki pap̃isi, ana naga polo make vilp̃arimiu la peve taaga na sike ne. A Ntewa na pisu amiu na po pap̃isi, taulu ninlaea la nene, ana yoko visuar amiu e sur punu ga na kiamiu malena lala.”
7 Até os fios dos cabelos de vocês estão todos contados. Não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos!
8 Ana Yesu pisape “Yar a nap̃a pisawal e maran yar lala pisape naga pe kiau tai, yoko inu Narina ne Yeririna inu m̃ena nevisawal e marana ne navisi lala nae ma e peni nevisave yar nene naga pe kiau.
8 Jesus disse ainda:
9 Ana yar a nap̃a pisawal e maran yar lala pisape pe pe kiau re poli, yoko inu Narina ne Yeririna inu m̃ena nevisawal e marana yar lala nevisave yaru nene na pe pe kiau re poli.
9 Mas aquele que disser publicamente que não é meu, o Filho do Homem também dirá diante dos anjos de Deus que essa pessoa não é dele.
10 “Mlamulen viowa amio visen viowa lala, a visena nap̃a kila kare inu Narina ne Yeririna, Ntewa kilia viewo ke yar vanon na wa. A yar nap̃a kila kare sur wa kiena ne Ninuna Wa, pisayu yum̃aena kiena ne Ninuna Wa pisape Yermare Lego ga miyum̃aenia, yar na sanene Ntewa tap̃atete viewo pogos tai.”
10 — Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, porém quem
11 “A visae pogos lap̃asia, yar la sinela kar amiu, yoko avis van amiu. Yoko akilia aure amiu ava asum̃al ase maran yerkawa lala na yum̃a na leniena, pona kumali, ana ve asitom manene re avisave yoko akilia avisatam̃e la ve sanape ne, pona yoko avisa visena ya na van la ne.
11 — Quando levarem vocês para serem julgados nas
12 E nena e aora ga nene, yoko Ninuna Wa ga iila amiu, vian amiu e visena ya nap̃a akilia avisa.”
12 Pois naquela hora o Espírito Santo lhes ensinará o que devem dizer.
13 Ana yaru na p̃ina nene tai pion ke pa Yesu, pisape “Navianena, wolai sum̃a kila kare in ke ne, pe mlip̃ere ruru re lalimana arimamimi pan in poli. Popon ovisa vania monar kila mesmes ga van inu.”
13 Um homem que estava no meio da multidão disse a Jesus: — Mestre, mande o meu irmão repartir comigo a herança que o nosso pai nos deixou.
14 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Peraga yaru, sur nene ve in re na nekila. In na pe nepe yar na lip̃ereen re yar poli.”
14 Jesus disse:
15 Sanene, Yesu pe kila re sa nap̃a yar nene pisa poli, ana mla visena tai pan la e lepas na sinesunen manenea. Naga pisape “Monar avisu ruruia, pe pon re avieluen manene yar tap̃ena la poli, sinemiun manene laa asape awar kiela sur lala. Kieta malena pe su re e sur moki la nap̃a towar poli, ana kieta malena na sum̃al ga sike e sur tap̃ena.”
15 E continuou, dizendo a todos:
16 Ana e nene Yesu sikol kiena visena pa laa sane, naga pisa p̃akaiwa tai pan la, pisape “Yar na sur moki tai, kiena porotano keviu pap̃isi, a po m̃ena pap̃isi, ana kana lokove la p̃ar kinanen moki pap̃isi.
16 Então Jesus contou a seguinte parábola :
17 Ana yar nap̃a pisu kinanena la nene, sitom p̃ele narui, pisape yoko naga kila ve sanape ne, yoko ligan ruru kana kinanena la nene su pe ne, komin kiena yum̃a na kinanena lala a kiena yo tap̃ena la puleule make rui.
17 Então ele começou a pensar: “Eu não tenho lugar para guardar toda esta colheita. O que é que vou fazer?
18 Ana yar nap̃ani pisape ‘Yoko nowe plan ga kiau yum̃a na kinanena na urmarua la nene, ana nekila si urviu lap̃asa, nap̃a akerkeviu laa sane, atorokin kinanen make la nene amio kiau sur moki tap̃ena la nap̃a sike ne.
18 Ah! Já sei! — disse para si mesmo. — Vou derrubar os meus depósitos de cereais e construir outros maiores ainda. Neles guardarei todas as minhas colheitas junto com tudo o que tenho.
19 Pogos nap̃a nekila pae, yoko nevisave in na sane in ke narui, in na nopo laa narui. !Lelaga p̃a, yoko neloge wo vap̃isi! Kiau sur moki la nene, yoko nakan la m̃a sanene vano-o, la avisuar ruru inu e kas ve moki. E pogos nene, in na tap̃atete si neyum̃ae narui, yoko in na nakan ga ya nap̃a in na sineunia, yoko nomun korena ga suria, sane nesu luen ga e malena wo narui.’
19 Então direi a mim mesmo: ‘Homem feliz! Você tem tudo de bom que precisa para muitos anos. Agora descanse, coma, beba e alegre-se.’ ”
20 “Yar nene sitomiyu ke sanene pano, ana mninue ga, naga ke nap̃a Ntewa kila ruru ke sape vis van narui, visave ‘Peraga yaru, ko na ope wowe ga. Yemalo ga nini, nesape nelalua si kiom̃a malena vetan ko. A kiom̃a sur moki la nap̃a om̃areran omiyuwon polo pe kiom̃a sike ne, yoko a ne ve kiena si narui?’”
20 Mas Deus lhe disse: “Seu tolo! Esta noite você vai morrer; aí quem ficará com tudo o que você guardou?”
21 Ana Yesu pisa pan la, pisape “Yoko ve sa ke nene narui va la nap̃a amiyuwon polo ke kiela sur lala, la ape yar na sur moki e yomarava nini, ana la pe ape yar na sur moki re nenaga e lepas kiena ne Ntewa.”
21 Jesus concluiu:
22 Ana Yesu pisa m̃ena pan kiena yeririna lala, pisape “Visae sanene, in na nevisa van amiu, nevisave, pe pon re kiamiu sitomena la ulen manene kiamiu yum̃aena na visuar amiuen ga la poli, nap̃a apiuviun ke asape ‘?Yoko telual kata kinanena pe ne?’ pona ‘?Yoko tetol m̃ata kulmrae na yenen sanape ne?’
22 Então Jesus disse aos seus discípulos:
23 Sitomen la nene pe mesmes re poli, komin kiamiu malena naga to laa metavan kinanena, a yepemiu na to laa metavan kulmrae.
23 Pois a vida é mais importante do que a comida, e o corpo é mais importante do que as roupas.
24 Asitomli sako la ne akaka kar ke la ne. La nene pe amapla re lokove po, la pe apanon re ap̃ar kinanena pimi po, a pe lelen kala kinanena re tai nap̃a awarpolo se poli. Ana Ntewa pagan la ke ne, a e kiena navisuena, naga pisu amiu ato manene laa metavan manu la nap̃ani, ana naga monar visuar amiu manene laa na wa taulu la.
24 Vejam os corvos: não semeiam, não colhem, não têm despensas nem depósitos, mas Deus dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os pássaros?
25 ?Asitom asape yar nap̃a naga sitom manene laa kiena malena naga kilia kila kiena malena nap̃a plas imi ve piavi li laa sane?
25 Qual de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso?
26 Peraga, pe sa re nene po, komin nap̃a kam na tap̃atete akila narin sur tai ne sanene, po pon kam na ve asitom manene re sur tap̃ena lala e kiamiu malena. Ntewa naga pisuar ita taulu manu lala|alt="DH-Raven" src="43_Luke12.24_DH-Raven.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="12:24"
26 Portanto, se vocês não podem conseguir uma coisa assim tão pequena, por que se preocupam com as outras?
27 “Asitomli meme tanea la ne pitotovi kar ke ga la ne. La na pe amiyum̃ae re poli, a pe asuluwo re m̃ala kulmrae la poli. Ana nevisa van amiu, p̃arin sup̃e Solomon nanua sumo, naga pe yar na sur moki a naga kiena sur make ga, ana m̃ana kulsota pe miyowau ruru re poli sane meme la nene.
27 Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas. Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como uma dessas flores.
28 Meme la nene na legiena taaga ga, yoko peni ga na asikapi la, ana Ntewa sum̃a miyowauia ruru la pap̃isi. ?Ana asitom asape yoko tap̃atete Ntewa war kulsota van amiu? Peraga, kam na pe apiawa re nena m̃arera e naga poli.
28 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje está aqui e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
29 Komin sur ne la na nene, pe pon re sinemiu ulen manene sitomena, nap̃a asape ‘?Sanape na yoko tekinana, pona tomun suria, pona telual m̃ata kulsota?’ Pe pon re asitom manene sur la sanene poli.
29 Portanto, não fiquem aflitos, procurando sempre o que comer ou o que beber.
30 Ee lelaga p̃a, yar make ga lala na purvanua kerkeviu na yomarava nini la asum̃a asitom manene sur la ne sanene silaga, ana amiu na, Arimamiu kilia pa rui sape yoko monar awar sur la nene.
30 Pois os pagãos deste mundo é que estão sempre procurando todas essas coisas. O Pai de vocês sabe que vocês precisam de tudo isso.
31 Sur nap̃a asitom p̃esan ve keviu e kiamiu malena, naga navesup̃enena kiena ne Ntewa. A visae akila sanene, yoko naga la m̃ena sur tap̃ena la nene van amiu.
31 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
32 Lelaga p̃a, kiau narin sipsip lala, Arimamiu sinenan manene pap̃isi sape tam̃an amiu aimi avesup̃en kiena yeririna lala, ana kam na tap̃atete sinemiu konan sur tai, yoko suri punu ga woga ga van amiu.”
32 Jesus continuou:
33 Ana Yesu pisapenua “Po pon auliwilin plan kiamiu sur la nene, awar kana varu la va van la nap̃a limala korena vena aiila la. Visae akila sanene, sa nap̃a ap̃ar ke kiamiu pupia karo tai nap̃a m̃eke ma e peni, nap̃a tap̃atete viowa pogos tai, a akokonia ke kiamiu sur moki pap̃isi pito ke ea, nap̃a akilia awasinea, nap̃a yar navinauena tap̃atete si warlua vetan amiu, nap̃a kirara la tap̃atete si akila karea.
33 Vendam tudo o que vocês têm e deem o dinheiro aos pobres. Arranjem bolsas que não se estragam e guardem as suas riquezas no céu, onde elas nunca se acabarão; porque lá os ladrões não podem roubá-las, e as traças não podem destruí-las.
34 Popon sane kam na kiamiu sur nowo la ve moki sanene su ma e peni, komin nap̃a yoko kiamiu sitomena lala sulue ga e yo nene nap̃a kiamiu sur nowo la sike ea.”
34 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
35 — ausente —
35 E Jesus disse ainda:
36 — ausente —
36 Sejam como os empregados que esperam pelo patrão, que vai voltar da festa de casamento. Logo que ele bate na porta, os empregados vão abrir.
37 Pupia navisa ruruena sike e yar la nap̃a amiyum̃ae sanene, pogos nap̃a kiela yerkawa pimi m̃alivin la, ana asum̃ate m̃a naga, atavilo ga asum̃a ga. Yokorena kiela yerkawa kekaran la vap̃isi, ana yoko naga va yowau, siraunia imi ana la aiilan ga nap̃a vio la vena atotano e kana lelen kinanena, naga piovion kala kinanena tanea nene.
37 Felizes aqueles empregados que o patrão encontra acordados e preparados! Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o próprio patrão se preparará para servi-los, mandará que se sentem à mesa e ele mesmo os servirá.
38 Pe sur koren ga visae yemalo rui, pona pa ko yepelilika la ne, pona lavis lakaporo kokoreko, ana visae yerkawa nap̃ani imi lual kiena yeririna la atavilon ke sanene wa, p̃isi na naga kila wo manene laa van la sane wa.
38 Eles serão felizes se o patrão os encontrar alertas, mesmo que chegue à meia-noite ou até mais tarde.
39 “Ana maran taaga sina ga, visae yar tai kilia ruru pogos nap̃a yoko yar na vinauena tai imi m̃ana, yoko yar nene tap̃atete ligan m̃ana yum̃a ana va koyo tai, ana naga monar su ruru ga sum̃ate m̃aga.
39 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse a que hora o ladrão viria, não o deixaria arrombar a sua casa.
40 Ana visae sanene, kam m̃ena monar asururuia, asum̃ate nap̃a inu Narina ne Yeririna neim nom̃alivi, komin nap̃a yoko neim nom̃alivin amiu sina e pogos tai nap̃a pe yar tai kilia re poli, pona sitom ke sape yoko nowasup̃e inu ea.”
40 Vocês, também, fiquem alertas, porque o
41 Ana Pita piun tan Yesu, pisape “?Sup̃e, p̃akaiwa nap̃a opisa ga na wa, opisa ga pan imimi imimi kiom̃a li nalologena lala, pona pe kien yaru make ga?”
41 Então Pedro perguntou: — Senhor, essa
42 Ana Yesu pe pisatam̃e ruru re poli, ana pisatam̃ea e p̃akaiwa tai.
42 O Senhor respondeu:
43 A pogos nap̃a yerkawa wasup̃e sina, yoko lual sane yar na kiena yum̃aena nap̃ani, sum̃a p̃uarar ruru ke yum̃aena la nap̃a na wa. Ana e pogos nene, yar na yum̃aena nap̃ani kilia loge wo vap̃isi,
43 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
44 komin yoko yerkawa nap̃ani ligan make kiena sur la e limana ne. Ee, a yoko Ntewa m̃ena ga kila ve sa ke ga.
44 Eu afirmo a vocês que, de fato, o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
45 “Ana visae yar na yum̃aena nap̃ani yum̃ae viowa ga, ana pogos nap̃a kiena yerkawa mligan yo pa sike perina, yoko naga sitom visave ‘E, yerkawa nene pa sike gare piavi laa narui, pona ve imi re si yo.’ Ana yoko naga sum̃alu kila viowa va kiena yar na yum̃aena lala, pona sira na yum̃aena lala, a yoko naga sum̃a kinanan kilavaru kiena ne yerkawa nap̃ani, a va mun luen ga wii e legiena punu ga.
45 Mas imaginem o que acontecerá se aquele empregado pensar que o seu patrão está demorando muito para voltar. E imaginem que esse empregado comece a bater nos outros empregados e empregadas e a comer e a beber até ficar bêbado.
46 Ana yoko yerkawa nap̃ani wasup̃e sina e legiena tai nap̃a yar na yum̃aena nene ilan ga, e pogos tai nap̃a yar nene pe sitom re pisape yoko imi e poli. Ana yoko yerkawa nap̃ani la pupia nakoaena tai van yar nene, nap̃a yoko kila naga va sike e yo kiena ne p̃arm̃arera lala.
46 Então o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe. Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os desobedientes vão.
47 “Yar na yum̃aena nap̃a kilia ruru ya nap̃a kiena yerkawa sinenan pisape monar kila, ana siraunia naga pe kila re poli, yoko awe kare naga vap̃isi.
47 — O empregado que sabe qual é a vontade do patrão, mas não se prepara e não faz o que ele quer, será castigado com muitas chicotadas.
48 A yar na yum̃aena nap̃a kila piowa sane popon awe kare naga, ana komin naga mninue ga, yoko tap̃atete awe manene naga.
48 Mas o empregado que não sabe o que o patrão quer e faz alguma coisa que merece castigo, esse empregado será castigado com poucas chicotadas. Assim será pedido muito de quem recebe muito; e, daquele a quem muito é dado, muito mais será pedido.
49 Ana Yesu pisape “In na nepimin nena nesape neligan kapi e yomarava nini, a popon manene visae kapi nene vivaga rui, ana pere wa.
49 Jesus continuou:
50 Ana pupia yum̃aena tai sike vamon inu wa, vena in na monar neva nowarpoyo ea, a nanagane in na nakawean in manene ke vanon rui. Popon sur nene imi vilaga, vena nekilia nekila makea.
50 Tenho de receber um batismo e como estou aflito até que isso aconteça!
51 ?Kam na asitom ke asape in na nepimin nekila sa nap̃a pupia sum̃are imi sike e yomarava? Peraga, in na pe nepimin re neligan sum̃are e poli, ana in na nepimin nekila p̃elaga na viap̃aena imi ve keviu.
51 Vocês pensam que eu vim trazer paz ao mundo? Pois eu afirmo a vocês que não vim trazer paz, mas divisão.
52 Siar nanagane, pona e um̃a tai, yar la lima asike ea, ana yoko la ve telu aviap̃a vetan la ve lua, pona la lua aviap̃a vetan la ve telu.
52 Porque daqui em diante uma família de cinco pessoas ficará dividida: três contra duas e duas contra três.
53 Yoko yar la asum̃a aviaviap̃a, nap̃a yoko m̃ee lala akawe arimala lala, arimala lala akawe narila m̃ee lala, a anela lala akawe narila sira m̃ee lala, a sira m̃ee lala akawe anela lala, a yoko anen simem lala yoko akawe sira la nap̃a atalopa amio narila na yerm̃ene lala, a yoko sira la nap̃ani akawe anela simem la nene.”
53 Os pais vão ficar contra os filhos, e os filhos, contra os pais. As mães vão ficar contra as filhas, e as filhas, contra as mães. As sogras vão ficar contra as noras, e as noras, contra as sogras.
54 Ana Yesu pis sina ga pa p̃ina lala, pisape “Pogos nap̃a ita tevisu pupia malo m̃eke e yo nap̃a lagi molue ke kom ea, tekilia tesape p̃isi na yua wowo, a ve ve piavi re yoko yua nene imi.
54 Jesus disse também ao povo:
55 A pogos nap̃a visae teloge kieta lagi ura yui, nanene na tekilia tesape yepisusun vap̃isi ne, a yokorena monar ve sa ga nene narui.
55 E, quando sentem o vento sul soprando, dizem: “Vai fazer calor.” E faz mesmo.
56 ?Nanene narui, nane asum̃a apisu kilale ke kile lala na sinapane a na yomarava nini narui, avisave yoko pogos ve sanape pona ve sanape, ana sanapen nap̃a pe apisu kilale re kiau kile la poli, na pupia pogos nanagane nap̃a nesike nemio amiu ea? ?Pona kam na yepemiu mavin ga visu kilaleen yo? Aulai, kam na apilaven manene laa kiamiu visen koren la nene pap̃isi wa.
56 Hipócritas! Vocês sabem explicar os sinais da terra e do céu. Então por que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
57 “Popon kam akilali nap̃a akilia towe laa narui sane mrapa ya nap̃a mesmesun aliluia.
57 E Jesus terminou, dizendo:
58 Visae pogos tai oveveyun sur tai omio yar tai, ana naga sinenan pisape were ko ova osum̃alu ose marana ne yar nalip̃ereena, popon okilayonli nap̃a vena ovis ruru omio naga sumo wa, pogos nap̃a pe atol re kumali poli wa. Visae peraga, pona naga ligan ko e limana ne yerkawa na lip̃ereen yar yo, ana yerkawa nap̃ani pona naga ligan ko m̃ena ova e limana ne yar na taren yaru lala, a yaru na taren yar lala pona aligan ko e yum̃a nakoaena yo.
58 Se alguém fizer uma acusação contra você e levá-lo ao tribunal, faça o possível para resolver a questão enquanto ainda está no caminho com essa pessoa. Isso para que ela não o leve ao juiz, o juiz o entregue ao guarda, e o guarda ponha você na cadeia.
59 Lelaga, nevisa van ko sanini, nesape visae sanene, yoko tap̃atete si omolue e yum̃a nakoaena, vano-o oul plan make kiom̃a nakoaena sumo wa, p̃isi na okilia omolue sina.”
59 Eu lhe afirmo que você não sairá dali enquanto não pagar a multa toda.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.