Lucas 10
Lologena Wo Kienane Yesu Kristo Kome Kewo (LWW) vs NTLH
1 Ana e pogos nene, kieta Sup̃e pisir plan si kiena nalologena lap̃asa. La punu ga tol lualima yam olua pa lua [72], a naga sitom ke sape ligan la nene ava sumo, la veve lua ava e pulkumali lala a e yo la nap̃a yoko naga sirau va m̃alivi ea.
1 Depois disso o Senhor escolheu mais setenta e dois dos seus seguidores e os enviou de dois em dois a fim de que fossem adiante dele para cada cidade e lugar aonde ele tinha de ir.
2 Ana naga pian la sanini, pisape “Lelaga, kinanena moki liu nap̃a marua sike lokove, ana yar la lua la ga nap̃a asum̃a ap̃ar ke pitomi um̃a. Monar aviun manene tan yerkawa na lokove nene, vena naga ligan plan re si yar lap̃asia la avanon awar kana kinanena la nene imi.
2 Antes de os enviar, ele disse:
3 Sanene, monar ala kiamiu mrapa avano. Ana popon avisu kilale sane in na nemligan plan amiu apano, sa ga nap̃a narin sipsip, nap̃a apanon ke vena avitawe pupia lokul tetan lala.
3 Vão! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos.
4 A pogos nap̃a avano, ana ve awar re kiamiu taga na varu, a ve awar re kiamiu karo, a ve awar re si kiamiu kulus nen lamiu tap̃ena. Ava ga sa ga ne, ve asunlilue re mraplepa va yar lala.
4 Não levem bolsa, nem sacola, nem sandálias. E não parem no caminho para cumprimentar ninguém.
5 A pogos nap̃a ava am̃aliv e yum̃a ya, sur nap̃a yoko avisa p̃esania, yoko avisa sanini, avisave ‘Sum̃are sike e um̃a nini.’
5 Quando entrarem numa casa, façam primeiro esta saudação: “Que a paz esteja nesta casa!”
6 Ana visae yaru nap̃a sike e um̃a nene naga sinenan sum̃are, yoko sum̃are nap̃a avisa kilia sike amio naga, ana visae pe yar re tai ne sanene poli, yokorena sum̃are wasup̃e si imi van amiu.
6 Se um homem de paz morar ali, deixem a saudação com ele; mas, se o homem não for de paz, retirem a saudação.
7 A ve ava aulaula kare e yum̃a tap̃ena lala, ana asum̃a ga e yum̃a nene, a akekaran ala kinanena ya pona namunena ya nap̃a ala imi van amiu. Ve amawan re ala sur wo ya nap̃a akila van amiu, komin nap̃a yar na yum̃aena naga mesmesun la kiena narin nalaena tai.
7 Fiquem na mesma casa e comam e bebam o que lhes oferecerem, pois o trabalhador merece o seu salário. Não fiquem mudando de uma casa para outra.
8 “Sanene na, visae kumali ya nap̃a ava aworu ea, visae akekaran nap̃a avisuar amiu, yoko monar akekaran ga kinanena ya nap̃a sinelan asape ala van amiu,
8 — Quando entrarem numa cidade e forem bem-recebidos, comam a comida que derem a vocês.
9 a monar akila ruru namaiena la e yo nene, a monar avisa van la, avisave ‘Nanagane, nasup̃enena kiena ne Ntewa pimi ke lavisin amiu, nanagane Ntewa pimi pe kiamiu Sup̃e narui.’
9 Curem os doentes daquela cidade e digam ao povo dali: “O
10 “A pogos lap̃asia, yoko aworworu e pulkumali tai, ana yoko ve akekaran re nap̃a aure amiu ava asike amio la. Visae sanene, amiu ataveve pupia mrapa nene ava e yepesinas na pulkumali nena, a avisawal va kana yar lala, avisave
10 Porém, quando entrarem numa cidade e não forem bem-recebidos, vão pelas ruas, dizendo:
11 ‘Puluyavi na mraplepa na kiamiu yo nini, imimi metan plan petan lamimi lala, sane kiamiu kile nasitom̃alen tai. Monar ve sinemiu p̃esan re, sane lavis ga navesup̃enena kiena ne Ntewa imi pun amiu narui, ana pe sinemiun re poli, ana akilalu narui.’
11 “Até a poeira desta cidade que grudou nos nossos pés nós sacudimos contra vocês! Mas lembrem disto: o Reino de Deus chegou até vocês.”
12 “Nevisa lelaga van amiu, e legiena na lip̃ereena, yokorena la ne sanene la ava e nakoaena tai nap̃a m̃arera manene laa taulu nena nap̃a la nae pulkumali nap̃a Sotom nanua yoko awaria.”
12 E Jesus disse mais isto:
13 Ana Yesu pis m̃arera pa yeririna na kumali tap̃ena lap̃asa, pisape “!Le Korasin, amio le Petsaeta, akila kare manene amiu pap̃isi wa! Visae le Taea amio le Saeton lala avisuli ga kile la nap̃a kam na apisu p̃isi rui, vera na avilopu la nanua rui. La pe ape le Yu re poli, ana vera na la ayen p̃ilili karo a akuan yavi e p̃arila rui, pona atotano m̃a sanene ana yaru la avisu sane sinela piowagan kemua kiela mlamulena viowa la lelaga.
13 Jesus continuou:
14 Nevisa van amiu, e pogos nalip̃ereena, yokorena kiamiu nakoaena naga taulu nena nap̃a kiena ne la nene.
14 No Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida!
15 “!A amiu le Kapeneam la nap̃a ap̃arwar amiu pap̃isi, nap̃a sinemiun asape avisir plan amiu asu manene metava, avisuar amiu! Yoko Ntewa koven amiu ato laa tano rui e pulus nen kapi.”
15 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
16 A Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Yar nap̃a visae yoko logear amiu, naga sum̃a mlogear in ke ne, a visae yar nap̃a yepen mavin amiu, naga sum̃a yepen mavin in ke ne, a yaru nap̃a visae yepen mavin in ke sanene, naga sum̃a yepen mavin ke yerkawa nap̃a naga mligan inu nepim.”
16 Então disse aos discípulos:
17 Ana yar nalologena la nene apa akila yum̃aena wo la moki, ana siraunia ap̃asup̃e la si apim puna Yesu, nap̃a apulen manene kekarena e sur punu ga nap̃a akila rui. Ap̃asup̃e la, apisa pa Yesu, asape “!Sup̃e, memiyum̃aen sur la e kiom̃a kia pa tol nap̃a yermare m̃ena la asu vatanon imimi!”
17 Os setenta e dois voltaram muito alegres e disseram a Jesus: — Até os demônios nos obedeciam quando, pelo poder do nome do senhor, nós mandávamos que saíssem das pessoas!
18 Ana Yesu pisatam̃e la, pisape “Ee, kieta yum̃aena sanene narui. A in m̃ena ga, nom̃al Yermare molue ma e peni, akoven lua naga pitomi tano sane yekarpla tai.
18 Jesus respondeu:
19 Nanagane, in na netam̃an pan amiu rui, nesape akilia avieyar lom̃ara amio logovi, a m̃areraena kiena ne kieta nasinekar sike m̃ena vatanon lamiu, ana tap̃atete sur tai kila kare amiu.
19 Escutem! Eu dei a vocês poder para pisar cobras e escorpiões e para, sem sofrer nenhum mal, vencer a força do inimigo.
20 Ana ve awarwar amiun re ya nap̃a in na netam̃an pan amiu, nap̃a ninuna viowa la asike vatanon amiu, ana sur taaga ga nap̃a akilia aulen manene kekarena vanonia, na nap̃a kiamiu kia lala asiri plan sike loyum̃a e tus namalena rui.”
20 Porém não fiquem alegres porque os espíritos maus lhes obedecem, mas sim porque o nome de cada um de vocês está escrito no céu.
21 Ana e pogos nene Ninuna Wa kila sinena ne Yesu kekara pap̃isi, ana Yesu mlen, pisape “!Ata o, ko ope Sup̃e nae ma e peni a Sup̃e nae yomarava nini! Nevisa potena van ko, Ata, vanon sur la nap̃a e lepas na pun inu, okila meraravan pan la nap̃a kiela sitomena sa ga nin sisi lala, ana yaru la nap̃a asitom asape ape manmarua a la nap̃a asape akilia ruru suria, ko okilawan sur la nene van la. Lelaga p̃a Ata, nanene na sa ga nap̃a ko sinom̃ania.”
21 Naquele momento, pelo poder do Espírito Santo, Jesus ficou muito alegre e disse:
22 A Yesu pisa m̃ena pan la, pisape “Ata mligan suri punu sike e lum̃au rui. A Ata naga taaga nap̃a kilia inu sape in na ai, a inu nap̃a nepe narina, in ga taaga nap̃a nekilia ruru naga, nesape naga ai. Inu nemio la nap̃a ne nemliganar la vena nekipian la e Ata vena awasine naga, imimi la nene narui nap̃a mekilia ruru naga nap̃a pe Arimamimi.”
22 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
23 Ana Yesu pilon pa puna ne kiena nalogena lala, pragogo ga pan la, la ga amloge, pisape “Ntewa kila po pan amiu pap̃isi, nap̃a akilia avisu suri la nene.
23 Então Jesus virou-se para os discípulos e disse só para eles:
24 Navisawalena la mok liu amio p̃arin sup̃e la mok liu nanua sumo nap̃a la sinelan manene pap̃isi asape avisu sur la nene, ana pe apisuli re pogos tai poli, a ap̃aryon asape aloge m̃ena sur la nene, ana la pe amloge re nena poli.”
24 Eu afirmo a vocês que muitos
25 Ana pogos tap̃ena si tai, yar tai naga pe manmarua ruru e navisaluaena, naga pisape kilali Yesu e naviunen m̃arera tai ana naga sum̃alu, piun tan Yesu, pisape “?Navianena, visae sineun nesape nekilali netol malena nap̃a pe luas re poli, yoko monar nekila ve sanape?”
25 Um mestre da Lei se levantou e, querendo encontrar alguma prova contra Jesus, perguntou: — Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
26 Ana Yesu pisatam̃ea, pisape “Ana kieta Tus Wa pisa ya ne e lepas nene? ?Ko opuloia opisu pisa sanape?”
26 Jesus respondeu:
27 Ana yar nap̃ani pisatam̃ea, pisape “Tus Wa pisa sanini, pisape: Ntewa na mava nap̃a naga pe kiom̃a Ntewa, ko monar sinem̃a si naga, oligan naga to sumo e losinem̃a wetelu, a e kiom̃a malena wetelu, a e kiom̃a m̃areraena wetelu, a e kiom̃a sitomena wetelu, a ko na monar ositom nalavis pum̃a lala, okila wo van la, sa nap̃a ko ositom ko ke ga.”
27 O homem respondeu: — “Ame o Senhor, seu Deus, com todo o coração, com toda a alma, com todas as forças e com toda a mente. E ame o seu próximo como você ama a você mesmo.”
28 Ana Yesu pisa pania, pisape “Ee, opisa mesmesun nena narui. A visae okila ve sa nene, yoko otol malena nane opiun ke ne.”
28 — A sua resposta está certa! — disse Jesus. — Faça isso e você viverá.
29 Ana yar nene kilia sape naga pe kila re mesmes sanene poli, ana naga kilali nap̃a kila pisape mninue ga, piun tan Yesu, pisape “?Ana a la ne asike lavis pun inu nap̃a monar nekila wo van la?”
29 Porém o mestre da Lei, querendo se desculpar, perguntou: — Mas quem é o meu próximo?
30 Ana Yesu pisatam̃e kiena naviunena nene e p̃akaiwa tai, nap̃a pisape “E legiena tai, yar tai molue ma Yerusalem, sum̃a mialoro pito garo Seriko. Ana naga mialoro m̃a sanene pano tol yom̃arera tai, ana milan p̃egas nen yar na vinauen tai, nap̃a apulania, am̃e kare naga pap̃isi, ap̃ar plan make kiena suria ap̃ure, amligan naga marluia m̃eke kiena mrapa komsusa.
30 Jesus respondeu assim:
31 Ana kieta yar wa tai, naga m̃ena mialoro e mrapa nene naga siraun pimi, ana pogos nap̃a pimi lavisin yar nene, naga miyepe ga pa e isinen mraplepa, mial p̃aro pano.
31 Acontece que um sacerdote estava descendo por aquele mesmo caminho. Quando viu o homem, tratou de passar pelo outro lado da estrada.
32 Ana siraunia, yar tap̃ena mial pimi. Naga pe Livae la tai, nap̃a asum̃a akila ke yum̃aena make ga e Yum̃a Wa m̃ana ne Ntewa, ana pogos nap̃a pimi tol yar nap̃ani, naga m̃ena ga yepen mavin iilaena, miyepe ga pa e isinen mraplepa mial ga p̃aro pano.
32 Também um
33 Ana siraun sina, yar tap̃ena, nap̃a naga sum̃a mlilu kiena mrapa viavi tai pimi. Naga pe yere Samaria tai, ana sa nap̃a tekilia, yar la nene pe ape erau wo re amio ita le Yu la poli. Ana pogos nap̃a pimi tol e yo nap̃ani, pisu yar nene marlu m̃eke e yo nap̃a am̃e ea, ana sinen miye pap̃isi.
33 Mas um
34 Ana naga pimi lavisinia, kevan lele la nap̃a la nene am̃ea, plan sirveve e magka la nap̃ani, piar ruruia. Ana tarlua yar nena, mligan mon meta e kiena togki, ana mial m̃a amio pano-o tol yo tai nap̃a yum̃a na varuruen tai m̃eke ea. Ana p̃ere naga pa loyum̃a ea, miila naga po pap̃isi.
34 Então chegou perto dele, limpou os seus ferimentos com azeite e vinho e em seguida os enfaixou. Depois disso, o samaritano colocou-o no seu próprio animal e o levou para uma pensão, onde cuidou dele.
35 Ana kolulagi, p̃ar kiena varu tai, kian pa p̃ar na yum̃a na varuruena nap̃ani, pisape ‘In na monar neva si e kiau mrapa narui, ana yar nene yoko sike e lumom̃a sumo wa. Ovisuar ruruia e sur punu ga, a visae varu nene ve torok re, yoko in na nevisuveve si e pogos nap̃a nowasup̃e si e kiau yalena nini.’” Yere Samaria plan sirveve e magka, a piaria|alt="Good Samaritan-2" src="43_Luke10.30-37_GoodSamaritanW.tif" size="col" loc="Top right" copy="Gordon Thompson" ref="10:30-37"
35 No dia seguinte, entregou duas moedas de prata ao dono da pensão, dizendo:
36 Ana Yesu piun tan yar nap̃a piun naviunena nene pania, pisape “?Opisu suniena nene sanape? ?E yar la telu nap̃a amiyal e mrapa nap̃a yar nene m̃eke ea, yar ai nap̃a kila pania sa ga yar tai nap̃a m̃eke ga lavisinia?”
36 Então Jesus perguntou ao mestre da Lei:
37 Ana yar nap̃a pisape “Nesitom nesape yar nap̃a sinen miyea, a miila.”
37 — Aquele que o socorreu! — respondeu o mestre da Lei. E Jesus disse:
38 Ana e pogos nap̃ani, Yesu amio kiena nalogena lala amiyaloro ke apa ma Yerusalem, ana apa am̃alm̃aliv e narin pulkumali nap̃a Petani, ana sira nap̃a Mareta p̃ere Yesu pa m̃ala um̃a.
38 Jesus e os seus discípulos continuaram a sua viagem e chegaram a um povoado. Ali uma mulher chamada Marta o recebeu na casa dela.
39 Ana pogos nap̃a Yesu pa sike amio la nene, luena ne Mareta nene tai, kiena kia Maria, naga totano ga teke lavisin lana ne Yesu, tom̃a miyagogon ruru ke kiena navianena lala.
39 Maria, a sua irmã, sentou-se aos pés do Senhor e ficou ouvindo o que ele ensinava.
40 Ana e pogos nene, Mareta naga pe tom̃a miyagogo re poli, ana naga sum̃a m̃areran ke sape kila ruru make sur punu ga sum̃ate Yesu, a naga sitom manene laa e yum̃aena la nene. A siraunia, pimi pisu Maria to ga tano tom̃a ga, miyagogon m̃a Yesu, ana pisa pa Yesu, pisape “Sup̃e, luou nam̃a to koren ga tom̃a sanene, ana in ga taaga nekila make suria. Pona ko opisu kilale re poli yo, ana popon ovisa vania vena imi iila inu.”
40 Marta estava ocupada com todo o trabalho da casa. Então chegou perto de Jesus e perguntou: — O senhor não se importa que a minha irmã me deixe sozinha com todo este trabalho? Mande que ela venha me ajudar.
41 Ana kieta Sup̃e pisatam̃ea, pisape “Mareta, ko sireyar tai nap̃a ositom manene sur pap̃isi, a omloge piowagan manene sur moki laa na sanene wa.
41 Aí o Senhor respondeu:
42 Ana sur taaga ga tom̃a ga nap̃a yoko ko ositom manene urmi ea, nane suri ne nane Maria m̃al rui e kiena malena, ana yoko in na tap̃atete si nelalua vetania.”
42 mas apenas uma é necessária! Maria escolheu a melhor de todas, e esta ninguém vai tomar dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.