1 Coríntios 1
Biblica® Ochiw Thuolo Motingʼo Loko Manyien™ (LUO) vs AAI
1 An Paulo, moluongi mondo obed jaote mar Kristo Yesu kaluwore gi dwaro mar Nyasaye kaachiel kod owadwa Sostheno,
1 Ayu Paul God ana kokomaim eafu atit Keriso Jesu ana Tur abarayan amatar taituwa Sosthenes airi.
2 Wandikonu un kanisa mar Nyasaye man Korintho, ma un joma osepwodhi ei Kristo Yesu, kendo moseluongi mondo obed jomaler kaachiel gi ji mamoko duto man kamoro amora maluongo nying Ruodhwa Yesu Kristo, ma en Ruodhgi kendo Ruodhwa:
2 God ana Ekaleisia nati Corinth wanawanamaim kwama’am, iyabowat afa’af kwabai kwatit Keriso Jesu wanawananamaim kusouwi God ana sabuw kakafiyih kwamatar kwama’am, naatu sabuw efan tata’amaim iyabowat it bairit taikofan ata Regah Jesu Keriso wabinamaim tao takwakwafir auman.
3 Ngʼwono gi kwe moa kuom Nyasaye Wuonwa kod Ruoth Yesu Kristo obed kodu.
3 Manaw kabeber, tufuw, Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Adwokone Nyasacha erokamano kinde duto kuomu, nikech ngʼwonone mosemiyou kuom Kristo Yesu.
4 Ayu mar etei kwa isa God merarayow abitin, anayabin Keriso Jesu wanawananamaim God manaw kabeber bit isan.
5 Nimar kuome usebedo momew e yore duto kuom weche ma uwacho kod ngʼeyo ma un-go,
5 Naatu i wanawananamaim kwa i kwana ef tata’ane totobuyoy wairaf kwamatar, a turamaim naatu not rerekabamaim sawar etei kwaso’ob.
6 nikech nendwa kuom Kristo nosir e dieru.
6 Anayabin ayu Keriso isan ao’orereb i kwa wanawanamaim matar ebiturobe.
7 Kuom mano, ok uremo mich moro amora mar Roho kuritogo odiechiengʼ ma Ruodhwa Yesu Kristo nofwenyree.
7 Isan imih kwa ata Regah Jesu Keriso na bairerereb isan kwama kwakakaif wanawanan, men kafa’imo ayub ana baigegewasin ta kwasasa’irimih.
8 En bende obiro ritou mondo ubed motegno nyaka giko, mondo omi ubed maonge bura chiengʼ mar Ruodhwa Yesu Kristo.
8 Naatu God boro nabototofari kwanan ana yomanin, saise ata Regah Jesu Keriso nanan ana Veya’amaim kwa boro aur ubar en na’iti.
9 Nyasaye moseluongou mondo ubedi e lalruok gi Wuode Yesu Kristo Ruodhwa en ja-adiera.
9 God Natun ata Regah Jesu Keriso ana baita’ayomaim bairi run isan ea’afi i kwanitumitum.
10 Jowetena, asayou e nying Ruodhwa Yesu Kristo, mondo un duto uwinjru ngʼato gi ngʼato. Kik pogruok moro amora bedi e kindu, to beduru kuriworu maonge pogruok, ka un gi dwaro achiel kod paro achiel.
10 Ata Regah Jesu Keriso ana roubabaruwen fair tafanamaim ayu abifefeyani taitu, abisa isan kwao’o etei kwanibasit, saise kwa wanawanamaim kouseb boro men nama, a not tutufin etei ta’imon namatar kwanama.
11 Jowetena, jood Kloe moko osekelona wach ni nitie dhawo e dieru.
11 Taitu, ayu i Chloe tain tuwan afa hina, kwa wanawananamaim kwama kwabigamigam isan hio anowar.
12 Tiend gima awacho chal kama: Ngʼat moro kuomu wacho niya, “An ngʼat Paulo,” to ngʼat machielo to wacho niya, “An ngʼat Apolo,” machielo bende oramo niya, “An ngʼat Kefa,” to moro wacho niya, “An ngʼat Kristo.”
12 Ayu boro iti na’atube anao, kwa ta’ita’imon a tur ta ta kwao, o ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Apollos abi’ufunun,” ta kuo, “Ayu Peter abi’ufunun,” naatu ta kuo, “Ayu i Keriso abi’ufunun.”
13 Kristo dipogre nyadi di? Paulo bende nogur e msalaba nikech un? Koso nuyudo batiso e nying Paulo?
13 Keriso i kwatarsisib in kau’ay nanabin matar. Iban Paul onaf afe’en kwa isa morob? Ai Paul bai’ufnuninamih bapataito kwabai?
14 Adwoko erokamano ne Nyasaye ni ne ok abatiso ngʼato kuomu kata achiel makmana Krispo gi Gayo,
14 Ayu God ana merar ayiy kwa men ta bapataito aitimih, Krisipas naatu Gaius hairi’imo,
15 omiyo onge ngʼama nyalo wacho ni noyudo batiso e nyinga.
15 imih men yait ta boro inao, ayu i Paul wabinamaim bapataito abai abi’ufunun.
16 (Ee, jood Stefano bende ne abatiso, to ok apar ni ne abatiso ngʼat machielo mokalo mano.)
16 (Boro’obo anot Stephanas aawan ana nibur bairi bapataito aitih, baise anotanot men yait ta bapataito aitinimih.)
17 Nikech Kristo ne ok oora mondo abatis ji, to noora mondo ayal Injili, ok gi weche mamit mag rieko dhano, nono to dipo ka msalap Kristo obedo tekone.
17 Anayabin Keriso i men bapataito isan iyafaru’umih, baise tur gewasin binan isan iyafaru, naatu men orot babin maiyow hai tur naatu hai notamaim ana’omih, nati na’atube ana’orerereb Keriso onaf afe’en momorob tur gewasin ana fair boro yabin en namatar.
18 Wach msalaba en fuwo ni joma lal, to ni wan joma iwaro, en teko Nyasaye,
18 Anayabin onaf ana tur sabuw kasikasiyih isah i yabin en, baise iyabowat tayayawas isat i God ana fair
19 nikech ondiki niya,
19 Buk Atamaninamaim eo na’atube:
20 Ere ngʼama jarieko? Ere japuonj chik? Ere jatwak molony moloyo e pinyni? Donge Nyasaye osemiyo rieko mar pinyni odoko fuwo?
20 Bo orot ukwarin rerekabin menamaim ema’am? Orot kirum so’obayan menamaim ema’am? Naatu orot baibasayan ana not gagamin iti tafaram nowan menamaim ema’am? God iti tafaram ana ukwar rerekab botabir na koko’aw mamatar men kwaso’ob?
21 Nyasaye nochano gi riekone ni piny ok nyal ngʼeyo Kristo gi riekone owuon, to nochano mana ni kuom fuwo mar wach mwalandoni ema owarogo joma oyie.
21 Anayabin God ana ukwar rerekabamaim iwa’an sabuw tafaram ana ukwar rerekabamaim hima’am men karam boro hitaso’ob, naatu sabuw iyab iti tafaram ana ukwar rerekab hibaib, iti tur isan yabin en hirouw hio, baise aki onaf isan abibinanumaim God iti tur bai sinaf sabuw hitumatum yawas hibai.
22 Jo-Yahudi dwaro ni nyaka timnegi honni, to jo-Yunani to manyo rieko,
22 Jew hikok ina’inan hita’itin hititurobe naatu Greek sabuw i ukwarerekab hinuwih.
23 to wan wayalo Kristo mane ogur, ma en kidi machwanyo jo-Yahudi kendo en fuwo ni joma ok jo-Yahudi.
23 Baise it i Keriso onaf afe’en hi’onaf momorob isan tabibinan, iti tur Jew sabuw tenonowar i tainih ekuyikuy, naatu Ufun Sabuw tenonowar isah i yabin en.
24 To kuom ji duto ma Nyasaye oseluongo, bed ni gin jo-Yahudi kata jo-Yunani, Kristo en teko Nyasaye kendo en rieko Nyasaye.
24 Baise Jew sabuw naatu Ufun Sabuw wanawanahimaim iyab God eafih hina yawas hibaib, nati sabuw isah Keriso i God ana fair naatu ana ukwar rerekab.
25 Nikech fup Nyasaye riek moloyo rieko dhano, kendo nyawo mare otegno moloyo teko dhano.
25 Anayabin God ana ukwar rerekab hi’itin koko’aw hirouw hio’o, i orot ana ukwar rerekab natabir, naatu God ana ririmin hi’itin hio’o, i orot ana fair natabir.
26 Jowetena, parieuru kaka nuchal kane Nyasaye oluongou. Ji mathoth kuomu ne ok joma riek, kipimou gi rieko dhano, bende ji mathoth kuomu ne ok joma rahuma kata joma oa e koth ruodhi.
26 Taitu, kwa marasika mi’itube kwama’am ana maramaim God ea’afi i kwananot, sabuw hai itininamaim kwa moumur na’in i men not wairafi, men orot faifir, na’atube atufuwamaim men orot gagamih hai rara’ane kwatufuwamih.
27 To Nyasaye noyiero gima ofuwo mag piny mondo okuodgo wi joma riek. Nyasaye noyiero bende gik manyap mag piny mondo okuodgo wi joma rateke.
27 Baise God tafaram ana sawar koko’aw hirarouw, rubinen sabuw not wairafih ibiya’uhuwih. Naatu tafaram ana sawar ririmih hirarouw rubinen, sabuw fairih ibiya’uhuwih.
28 Nyasaye noyiero gik ma piny ochayo kendo manono mondo otiekgo gik ma jopiny kwano ni lich.
28 Abisa tafaram itin yabin en rarouw i rubin bai, naatu abisa tafaram itin gagamin rarouw i gurus.
29 Notimo kamano mondo kik ngʼato osungre e nyime.
29 Saise men yait ta God nanamaim naora’ara’atamih.
30 En e chakruok mar ngimau ei Kristo Yesu, mane obedonwa rieko moa kuom Nyasaye, tiende ni tim makare, pwodhruok, kod resruok.
30 Baise God buwit tana Keriso Jesu wanawananamaim ikofanit naatu sinaf Keriso ata ukwar rerekab matar. Naatu kakafhine rufamit tatit, yamutufurit God ana sabuw kakafiyih tamatar.
31 Emomiyo, mana kaka ondiki niya, “Ngʼat ma sungore mondo osungre kuom Jehova Nyasaye.”
31 Isan imih Buk Atamaninamaim eo na’atube, “Yait nakokok ora’ara’atamih Regah abisa sisinaf tafanamaim nao ra’ara’at.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.