Mateus 27
AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs NVI
1 Au, kala tenei vauk na keve ainoinoai si ri katakai i sula aongos ve keve vap lava i rina kila serei si mangsikei a lomlomonai si raung ani Iesu.
1 De manhã cedo, todos os chefes dos sacerdotes e líderes religiosos do povo tomaram a decisão de condenar Jesus à morte.
2 Na kila got ia na kila takai ania asi an alis suai ania e kungana i Pilato, igenen lava vopo sausaupai ani ring ang.
2 E, amarrando-o, levaram-no e o entregaram a Pilatos, o governador.
3 Na Iudas, igenen vopo alis suai ke ani Iesu taun a saupai, kala arai ani Iesu si lapo tung nei saupai sian mat na kala kinle kana lau rikek na kala alis pok na 30 na vuk silva i seu ang ania ane si keve ainoinoai si ri katakai i sula ve ri vap lava
3 Quando Judas, que o havia traído, viu que Jesus fora condenado, foi tomado de remorso e devolveu aos chefes dos sacerdotes e aos líderes religiosos as trinta moedas de prata.
4 na kala antok iria ta, “Natala bil arikek, using natala alis suai ani igenen daus ke.” Na kila antok ia ta, “Au na namempo togon saka maiten an singina? Kakam akorong ta maiten.”
4 E disse: "Pequei, pois traí sangue inocente". E eles retrucaram: "Que nos importa? A responsabilidade é sua".
5 Na kala so ta kapkap ang nei rina i atailai na kala pasal na kanla koit papalik.
5 Então Judas jogou o dinheiro dentro do templo, saindo, foi e enforcou-se.
6 Na keve katakai i sula ang kila luk a kapkap ang na kila antok ta, “Parik kapa korong si saupai ta tara asinong na kapkap ke nei ring ipo asisiang kapkap using kapo kapkap i seu ani to si igenen.”
6 Os chefes dos sacerdotes ajuntaram as moedas e disseram: "É contra a lei colocar este dinheiro no tesouro, visto que é preço de sangue".
7 Na kila ainak aongos si luk ani kapkap ang si kari an samui ani vuk roe ang si igenen pulpul asi kepai ani ri vap sokoung e iang.
7 Então decidiram usar aquele dinheiro para comprar o campo do Oleiro, para cemitério de estrangeiros.
8 Asukang vang na kilapo posong na vuk roe ang ta roe i daung tung si taun ke.
8 Por isso ele se chama campo de Sangue até o dia de hoje.
9 E iang vanang a mengen ang si Ieremias katakai i kus amalangas kala serei atutuman, Na kila luk a 30 na vuk kapkap ang, samui i atung ang ania ta ri vap i Israel
9 Então se cumpriu o que fora dito pelo profeta Jeremias: "Tomaram as trinta moedas de prata, preço em que foi avaliado pelo povo de Israel,
10 na kila samui na vuk roe ang si igenen pulpul, val Volava katala asok iau.
10 e as usaram para comprar o campo do Oleiro, como o Senhor me ordenou".
11 Au, na Iesu kalapo tung e matana i igenen lava vo sausaupai ke na kala sui ia, “Au numai a tulava si ri Iudaia?” Na Iesu kala antok ia ta, “Numai kupo kin ia.”
11 Jesus foi posto diante do governador, e este lhe perguntou: "Você é o rei dos judeus? " Respondeu-lhe Jesus: "Tu o dizes".
12 Na taun a keve ainoinoai si ri katakai i sula ve ri vap lava kilapo posposo amaiten ia parik luai kapa polpol iria.
12 Acusado pelos chefes dos sacerdotes e pelos líderes religiosos, ele nada respondeu.
13 Na Pilato kala sui ia, “Kupo longong sukana na keve mengen suke kipo pege anim tatana?”
13 Então Pilatos lhe perguntou: "Você não ouve a acusação que eles estão fazendo contra você? "
14 Na Iesu parik luai kapa polpol a mangsikei i keve vuk mengen ang, na igenen lava ke kalapo taping singina.
14 Mas Jesus não lhe respondeu nenhuma palavra, de modo que o governador ficou muito impressionado.
15 Na igenen lava ke kapo uli atogon ani vuk lau i asoung ani mang igenen pelek ani vilvil akui si taun i matan angan, voiang kapo pasal le si pipilak si ri vap.
15 Por ocasião da festa era costume do governador soltar um prisioneiro escolhido pela multidão.
16 Si taun ang katapo atogon a mangsikei a igenen nei vilvil akui ipo nas aongos ta ri vap, kana asan ta Barabas.
16 Eles tinham, naquela ocasião, um prisioneiro muito conhecido, chamado Barrabás.
17 Na taun ang na petau ang kime lapo tung akuvul aongos, Pilato kala sui iria ta, “Mipo buk a si i ngono ike ani naka akala ia, Barabas vo Iesu, voiang kipo kin ia ta igenen i akanangai?”
17 Pilatos perguntou à multidão que ali se havia reunido: "Qual destes vocês querem que lhes solte: Barrabás ou Jesus, chamado Cristo? "
18 Using kapo nas ta kita alis suai ania using kitapo vinga rikek.
18 Porque sabia que o haviam entregado por inveja.
19 Au, si taun ang kapo sinong si kana sinsinong i saupai, kisngana kala ali mengen ane singina ta, “Ku ago ta bil an ta mang sikei a bil si igenen korong ke, using anginang vong mang orodung kata vil arikek luai anig marai ina.”
19 Estando Pilatos sentado no tribunal, sua mulher lhe enviou esta mensagem: "Não se envolva com este inocente, porque hoje, em sonho, sofri muito por causa dele".
20 Sikei, keve ainoinoai i ri katakai i sula ve ri vap lava kipo asok akit a petau ke si antok ta akala na Barabas na vil punuk a Iesu.
20 Mas os chefes dos sacerdotes e os líderes religiosos convenceram a multidão a que pedisse Barrabás e mandasse executar a Jesus.
21 Na igenen lava ke kala sui iria ta, “Mipo buk a si i ngono ike ani naka akala ia dong imi?” Na kila antok ta, “Barabas.”
21 Então perguntou o governador: "Qual dos dois vocês querem que eu lhes solte? " Responderam eles: "Barrabás! "
22 Na Pilato kala sui, “Au na naka vil sa vang kana ani Iesu, voiang kipo kin ia ta igenen i akanangai?” Na kila antok, “Atakuk ia!”
22 Perguntou Pilatos: "Que farei então com Jesus, chamado Cristo? " Todos responderam: "Crucifica-o! "
23 Na kala antok ta, “Marai sa? Saka rikek an akorong kata abis ia?” Sikei kilapo anguan songosongo alaba luai an ta, “Atakuk ia!”
23 "Por quê? Que crime ele cometeu? ", perguntou Pilatos. Mas eles gritavam ainda mais: "Crucifica-o! "
24 Si taun ang a Pilato kalapo arai ta kalapo tav angkoai si gel aniria na kalapo arai kapa ta angvis kalapo buk tutapong, kala kap laman na kala sunep a kungana e mataria i petau aongos ang na kala antok, “Nau napo kala si rangai ina i igenen ke. Nami akorong mi maiten singina.”
24 Quando Pilatos percebeu que não estava obtendo nenhum resultado, mas, pelo contrário, estava se iniciando um tumulto, mandou trazer água, lavou as mãos diante da multidão e disse: "Estou inocente do sangue deste homem; a responsabilidade é de vocês".
25 Na vap aongos ang kila polpol ia ta, “Rangai ina aongos kapo ro namem nem sunguk ia ve matan inatus ang e mung imem.”
25 Todo o povo respondeu: "Que o sangue dele caia sobre nós e sobre nossos filhos! "
26 Na kala akala na Barabas dong iria. Na kala asok si sasaup ani Iesu, na kala alis suai ania asi kari ani atakuk ania kuli ngakputuk.
26 Então Pilatos soltou-lhes Barrabás, mandou açoitar Jesus e o entregou para ser crucificado.
27 Na kana keve vap ipo visvis na igenen lava ke kila tak alak a Iesu ane nei nan komo lava na kian lapo tung aulitai aongos ania.
27 Então, os soldados do governador levaram Jesus ao Pretório e reuniram toda a tropa ao seu redor.
28 Na kila luang kana maus na kila alak ia ta vuk vakup miminaungan.
28 Tiraram-lhe as vestes e puseram nele um manto vermelho;
29 Na kila abis a kuku ta angus sisilo na kila agon ia e patuna val kuku i tulava. Na kila atung a vukei e palso i kungana na kipo sovusulai e matana na kipo mengen i kurek ania ta, “Pua, kala ro luai, tulava si ri Iudaia!”
29 fizeram uma coroa de espinhos e a colocaram em sua cabeça. Puseram uma vara em sua mão direita e, ajoelhando-se diante dele, zombavam: "Salve, rei dos judeus! "
30 Na kipo kanus ia na kipo luk a vukei ang na kipo saup ia e patuna.
30 Cuspiram nele e, tirando-lhe a vara, batiam-lhe com ela na cabeça.
31 Si taun kila kamus ta kurek ania kila luang suai pok ani vakup miminaungan ang na kila alak akorong pok ia ta kana maus. Au na kila tak ia si kari an atakuk ania kuli ngakputuk.
31 Depois de terem zombado dele, tiraram-lhe o manto e vestiram-lhe suas próprias roupas. Então o levaram para crucificá-lo.
32 Si taun kipo soung, kila duai a mangsikei a igenen i Kurene, kana asan ta Simon, na kila asok palau ia si kana asalak ani kana ngakputuk na Iesu.
32 Ao saírem, encontraram um homem de Cirene, chamado Simão, e o forçaram a carregar a cruz.
33 Na kianla serei si mangsikei a vuk oring kipo kin ia ta Golgota, supsupai ina ta vangang kumut.
33 Chegaram a um lugar chamado Gólgota, que quer dizer Lugar da Caveira,
34 Na kila alis ia ta laman i vaen mimirikukan si kana inum. Sikei taun kata namnamin ia, kala misag ani inum ania.
34 e lhe deram para beber vinho misturado com fel; mas, depois de prová-lo, recusou-se a beber.
35 E mung i kari la atakuk tapai ania, kilapo gulang angkasai asi arai ta ki saka pagal an ani kana maus aniria.
35 Depois de o crucificarem, dividiram as roupas dele, tirando sortes.
36 Na kipo sinong na kipo ararai ania.
36 E, sentando-se, vigiavam-no ali.
37 Na kila atung a mang vuk salsalik i saupai ang ania e pangkul i patuna na kapo mengen asukang ke, “Kana na Iesu, kapo tulava si ri Iudaia.”
37 Por cima de sua cabeça colocaram por escrito a acusação feita contra ele: ESTE É JESUS, O REI DOS JUDEUS.
38 Na mang ngono katakai i tainau kita atakuk irilong ve nia, sikei e palso na mang anu e palkais ina.
38 Dois ladrões foram crucificados com ele, um à sua direita e outro à sua esquerda.
39 Na vap po pasal angpok ang e iang kipo mengen i asosol ania na kipo valai ani paturia
39 Os que passavam lançavam-lhe insultos, balançando a cabeça
40 na kipo antok, “Numai vo antok ke ta ku galang na rina i atailai na ku atung pok ia si potol a taun, ku asapang pok vang ua. Si man kupo nat i God, au pasiang suai ani ngakputuk ang.”
40 e dizendo: "Você que destrói o templo e o reedifica em três dias, salve-se! Desça da cruz, se é Filho de Deus! "
41 Asukang kapa na ri ainoinoai si ri katakai i sula ve ri vap malangas ani saupai na ri vap lava kapa kipo kun kurek ania asukang ke,
41 Da mesma forma, os chefes dos sacerdotes, os mestres da lei e os líderes religiosos zombavam dele,
42 “Katala asapang a mang vap, sikei parik kapa angkoai si asapang pok ania. Nia na tulava i Israel. Au kanat, ka pasiang suai kotok ani ngakputuk ang na tarala lomlomon vang tatana.
42 dizendo: "Salvou os outros, mas não é capaz de salvar a si mesmo! E é o rei de Israel! Desça agora da cruz, e creremos nele.
43 Nia kapo lomlomon ta God. Au ago ani God na kame pakangai ania kana vang si man kapo buk pok ia. Using kata antok ta, ‘Nau napo nat i God.’”
43 Ele confiou em Deus. Que Deus o salve agora, se dele tem compaixão, pois disse: ‘Sou o Filho de Deus! ’ "
44 Na ngono katakai i tainau kita atakuk kuvul irilong ve nia, kilongpo kun mengen arikek ania asukang.
44 Igualmente o insultavam os ladrões que haviam sido crucificados com ele.
45 Vuk taun ke katapo mang ias lava, sikei vong kala pakut a kuli rina aongos tung si kalapo ngelik aliu.
45 E houve trevas sobre toda a terra, do meio dia às três horas da tarde.
46 Au si kalapo ngelik, Iesu kala songosongo alava ta, “Eli, Eli, lama sabakatani?” supsupai ina ta, Kag God, kag God, marai sa kulapo papelek iau?
46 Por volta das três horas da tarde, Jesus bradou em alta voz: "Eloí, Eloí, lamá sabactâni? " que significa: "Meu Deus! Meu Deus! Por que me abandonaste? "
47 Na mang matan i vap po angtung ang e iang kila longong ia na kilapo antok ta, “Igenen ke kapo songo na Elias.”
47 Quando alguns dos que estavam ali ouviram isso, disseram: "Ele está chamando Elias".
48 Na mangsikei iria kala sang sumasuma na kanla luk a vuk rudum na kanla abui le ia nei vaen namin mal na kala sulai alak ania kuli vuk vukei ani Iesu si kana inum.
48 Imediatamente, um deles correu em busca de uma esponja, embebeu-a em vinagre, colocou-a na ponta de uma vara e deu-a a Jesus para beber.
49 Sikei kila antok ta, “Kokoai, tara arai kotok ta Elias kame asapang ia.”
49 Mas os outros disseram: "Deixem-no. Vejamos se Elias vem salvá-lo".
50 Na Iesu kala anguan songosongo alava an, le na kala atolongon suai ani malanganto ina.
50 Depois de ter bradado novamente em alta voz, Jesus entregou o espírito.
51 Na si taun ang, vakup ang nei lu i atailai kala tading angtaliungai le pangkul tung e kevkev. Kuli rina kata arukruk na ri at kita tatadek.
51 Naquele momento, o véu do santuário rasgou-se em duas partes, de alto a baixo. A terra tremeu, e as rochas se partiram.
52 Ri mata i matmat kita tavas na amiang iria vap lomlomon kitala mat, kita tadut pok.
52 Os sepulcros se abriram, e os corpos de muitos santos que tinham morrido foram ressuscitados.
53 Na e mung i kana tadut pok a Iesu, kita soung pelek na ring si ri vap mat na ki pasal ane nei rina gogoai na kime lapo tutu aserei si vap miang.
53 E, saindo dos sepulcros, depois da ressurreição de Jesus, entraram na cidade santa e apareceram a muitos.
54 Na taun a ainoinoai si ri katakai i visvis ve kana keve vap ipo aiveven ke si Iesu kita arai ani vunep si arukruk na keve bil vo serei aongos si taun ang, kilapo leng alava na kilapo mengen ta, “Tutuman luai, kana na nat i God.”
54 Quando o centurião e os que com ele vigiavam Jesus viram o terremoto e tudo o que havia acontecido, ficaram aterrorizados e exclamaram: "Verdadeiramente este era o Filho de Deus! "
55 Na mang keve aina miang kitapo kun ago avunga lik e iang ipo kalkalum kapa. Keve aina ke kita auai ve Iesu le Galilaia using kitapo buk aiveven ania.
55 Muitas mulheres estavam ali, observando de longe. Elas haviam seguido Jesus desde a Galiléia, para o servir.
56 Nei liuan iria, ri Maria Magdalene ve mang Maria ang rinarilong i ri Iakovo ve Iosep, na rinarilong i ngono nat ang si Sebedaio.
56 Entre elas estavam Maria Madalena; Maria, mãe de Tiago e de José; e a mãe dos filhos de Zebedeu.
57 Au, kalapo ngelik luai na mangsikei a igenen tauia le Arimataia kana asan ta Iosep, na kapo mang nat i akalit si Iesu, kala serei
57 Ao cair da tarde chegou um homem rico, de Arimatéia, chamado José, que se tornara discípulo de Jesus.
58 na kala pataun a Pilato na kanla aikut ia ta pukun ina i Iesu. Na Pilato kala asok si alis ania tatana.
58 Dirigindo-se a Pilatos, pediu o corpo de Jesus, e Pilatos ordenou que lhe fosse entregue.
59 Na Iosep kala luk a pukun ang na kala pakut aro ia ta mang vakup tanginang ro luai.
59 José tomou o corpo, envolveu-o num limpo lençol de linho
60 Na kanla amatung ia nei kana mata tanginang akorong, kata se ia nei bang. Na kala ul bat na mata ang ta mangsikei a at tavirimok lava na kala pasal.
60 e o colocou num sepulcro novo, que ele havia mandado cavar na rocha. E, fazendo rolar uma grande pedra sobre a entrada do sepulcro, retirou-se.
61 Na ri Maria Magdalene ve mang Maria ang kilongtapo kun sinong e ngising ina i mata ang.
61 Maria Madalena e a outra Maria estavam assentadas ali, em frente do sepulcro.
62 Au, si taun using ina, e mung palau i taun i usausa, keve ainoinoai si ri katakai i sula ve ri Parisaio kila kivung ve Pilato
62 No outro dia, que era o seguinte ao da Preparação, os chefes dos sacerdotes e os fariseus dirigiram-se a Pilatos
63 na kila antok ia ta, “Volava, namempo lomlomonai lak ani kana mengen na igenen kapau ke si taun katapo to lak ta, ‘E mung i potol a taun na tadut pok.’
63 e disseram: "Senhor, lembramos que, enquanto ainda estava vivo, aquele impostor disse: ‘Depois de três dias ressuscitarei’.
64 Asukang na namempo buk ani ku asok ani ki vil bat aro na mata ke si kana kit aro tung si vapotol i taun, vei nganing kana keve nat i akalit kimela tainau na pukun ina na kianla antok ri vap ta katala tadut pok. Na kapau ke kala aunai laba ani kana keve kapau aino ang.”
64 Ordena, pois, que o sepulcro dele seja guardado até o terceiro dia, para que não venham seus discípulos e, roubando o corpo, digam ao povo que ele ressuscitou dentre os mortos. Este último engano será pior do que o primeiro".
65 Na Pilato kala antok iria ta, “Kanat, mi songo le ta kag mang petau ipo ararai bat na kian aiveven aro na mata ang val mipo buk ia.”
65 "Levem um destacamento", respondeu Pilatos. "Podem ir, e mantenham o sepulcro em segurança como acharem melhor".
66 Au na kila pasal na kianla atung a keve igenen ang si mata ang na kila atung a mang akanangai i tubat kuli at ang.
66 Eles foram e armaram um esquema de segurança no sepulcro; e além de deixarem um destacamento montando guarda, lacraram a pedra.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.