Mateus 26

AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Au, Iesu kala kamus ta posong ani keve mengen aongos ang na kala mengen kana keve nat i akalit asukang ke,
1 — ausente —
2 “Mipo malangas ta kalapo pongua na taun lak ani Liuluai. Au na igenen i pukun kian alis ia asi kari an atakuk ania kuli ngakputuk.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Au na keve ainoinoai si ri katakai i sula ve ri vap lava kimela sinong kuvul nei lu lava si ainoai i katakai i sula, kana asan ta Kaiapas.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Na kilapo lilimukai asi kari kong mumun ani Iesu na ki vil punuk ia.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Sikei kila antok ta si taun i matan angan ka ago vei nganing ri vap ki visvis.
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Au, taun ang a Iesu kanlapo ago e Betania nei lu si Simon vo tapak ke.
6 — ausente —
7 Mangsikei a aina kamela serei singina na kapo teng kana ese sain ro na kapo samui lava. Na kamela tilingai ania e patuna si taun ang katapo sinong si angan.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Taun a keve nat i akalit kila arai ani bil ke kila songag na kilapo sui, “Kapo saka kamus palau an na bil ke?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Laman sain ke kapo angkoai si atos aro tatana na alis ani ri logo ta samui ina.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Na Iesu kalapo malangas a bil suke na kala antok iria, “Marai sa na mipo mengen arikek ani aina ke? Kana kapo abis a mangsikei a bil roron luai anig.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Arai, mi uli ago lak ve ri vap logo, sikei nau parik napa uli ago ve nami.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Io, aina ke kata tilingai ani laman sain ke e pukun ig asi usausa anig ani mo.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Napo antok atutuman imi ta si saka ring an kuli rina ki akuskus ta akus ro ke, akuskus kapa i sa na aina ke kata abis ia ki kun akuskus kapa tatana asi rungrungai ania.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Au na Iudas Iskariot, mangsikei i 12 na nat ang, kanla serei si ri ainoinoai si ri katakai i sula
14 — ausente —
15 na kanla susuiai aniria ta, “Mi alis iau ta sa man na alis suai ania e kungami?” Na kila taot dong ia ta 30 na vuk silva.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Le si taun ang kalapo gusgus ta saka pangau an kapo kalakala si alis suai ania e kungaria.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Au, si ainoai i taun i saui i tav tol, keve nat i akalit kimela serei si Iesu na kila sui ia ta, “Nei a ring ang kupo buk ani namem itoiton anim singina si teng ani Liuluai?”
17 — ausente —
18 Na kala antok ta, “Mi palak ane nei rina na mian serei si tungara na mian antok ia asukang ke, ‘Katakai i akalit kata antok ta kag taun i atutung kalapo angasungai, na napo buk teng ani Liuluai ve kag keve nat i akalit nei kam lu.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Asukang na keve nat ang kianla vil ia val Iesu kata atatai iria na kianla itoiton a Liuluai.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Si tenei ngelik i taun ang kamela sinong si pata i angan kuvul ve sangauli na pongua na nat i akalit.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Au na si taun ang kipo angan kala antok iria, “Napo antok atutuman imi ta mangsikei imi ka alis suai anig taun a saupai.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Na kilapo mamakus alava na siksikei iria kalapo sui ia ta, “Vei nau nganing, ingko Volava?”
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Na kala antok ta, “Iuang vopo auai abui saui ang nei gapai ke kuvul ve nau, ninia vanang ka alis suai anig.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 Igenen i pukun ka puka val kitala salik aino tatana, sikei ka rikek luai ani vo alis suai ang ani igenen i pukun. Pat ka ro ania man parik kitapa ingus ia.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Au na Iudas, voi si alis suai ang ania, kala antok ta, “Katakai i akalit, nau nang parik ingko?” Na kala antok ia ta, “Numai akorong kupo posong ia.”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Au, kilapo angan na Iesu kala luk a saui, kala posong aro singina na kala tevek ia na kala lilis aliu kana keve nat i akalit velai ani mengen ke, “Mi luk na mi angan. Kana na pukun ig.”
26 — ausente —
27 Le na kala luk a kavi na kala posong aro singina na kala alis iria na kala antok, “Nami aongos mi inum singina.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Using kana na rangaig ani angainainakai, na ka saling ani vap miang asi lomon suai ani kari keve lau rikek.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 Napo antok imi ta parik napa anguan inum an si laman i vaen ke, tung si nakan inum ia si selen tanginang ve nami nei kana vainagoan a mamai.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Au na kila tangam kari sikei a tangam le na kila soung taun a mulang Elaio.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Au na Iesu kanla antok iria ta, “Nami aongos mi savang marai ig nganlak vong, using kitala salik ia ta Na nga punuk na katakai i aiveven sipsip na keve sipsip ki tamale angtaliungai.
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Sikei e mung i kag la tadut pok le naka aino imi ane Galilaia.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Na Petero kala antok amadot ia ta, “Riria aongos ki savang marai im, sikei nau parik luai napa angkoai si savang.”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Na Iesu kala antok ia, “Napo antok atutuman ua ta aino le ani pura ka tirtiriku nganlak vong, ku amatan potol a agel suai anig.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Na Petero kala antok ia ta, “Kantanem si man nakan mat ve numai, sikei parik luai napa angkoai si agel suai anim.” Keve nat i akalit aongos kila kun antok asukang.
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Au le na Iesu kala pasal ve ria ane si mang vuk ring kipo kin ia ta Getsemani, na kala antok iria, “Mi sinong e ke na nakan sokotuk tapai e oring suke.”
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Na kala songo le na ri Petero ve ngono angtasimal si Sebedaio na kalapo nasai ani maiten tavirimok na ngau laba luai.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Na kala antok iritol ta, “Makus lava ke kalapo rongos iau angasungai ani naka mat. Mitol ago e ke na mitol para kuvul ve nau.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Au na kala paliu avunga lik na kanla matung turung ane vunep i sokotuk, “Mamai, si man kapo angkoai, kapo ro ani kavi ke ka papelek iau. Sikei, vubuk ke singig ka ago, sikei ku using kam vubuk.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Au kanla serei pok si volo nat ang kitolapo rot, na kala sui a Petero, “Au sa, parik mitolpa angkoai si para ve nau ani vuk pangau kudik palau?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Mitol aiveven na sokotuk, vei atoktokngai ka luk imi. Malanganto kapo naung sikei pukun kapo ngau.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 Na kala anguan papok si an sokotuk na kanla sokotuk asukang ke, “Mamai, si man parik kapa angkoai si luk suai ania tung si nala inum akorong le singina, kapo ro ka asukang val kam vubuk.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Taun kamela serei pok kamela arai ta kitol lapo rot punuk using a mataritol katapo maiten.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Asukang na kala anguan papelek an aniritol na kanla vapotol i sokotuk val aino.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Au le na kamela serei pok si volo nat ang na kala antok iritol, “Au sa, mipo rot lak, na mipo ausai lak? Mi arai, taun kana kala serei ani ki alis a igenen i pukun ane kungaria i ri vap bil arikek.
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Mitol tadut na tara pasal. Arai ani iuang kana kalapo serei asi kana me alis suai anig.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Taun kapo mengen lak, Iudas kala serei, mangsikei i 12 na nat ang, na petau laba luai kipo aimung ina na kipo teng ri samele na ri avam, i la asok tapai ta keve ainoinoai si ri katakai i sula ve ri vap lava i rina.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Vo alis suai ania katala antok amalangas lenginang iria ta mang akanangai asukang ke, “Si man na lulus a si, ninia palau vanang a igenen ang. Mi teng akit ia.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Au, kala paliu akorong taun a Iesu na kanla antok, “Kala ro luai, rabi,” velai ani kala lulus ia.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Na Iesu kala antok ia, “Tungag, ku vil apunuk kam abis kuta serei using ia.” Au na kila tung akasang na kila teng akit a Iesu.
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Si vuk taun ang akorong mang sikei vo auai ang ve Iesu kala dal kana samele na kala tanga suai luai ani talingana i asosokai si ainoinoai i katakai i sula.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Na Iesu kala antok ia ta, “Ku sulai pok ani kam samele si kana oring, using si kapo dal kana samele ka mat pok singina.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Kupo lomon ia ani parik napa angkoai si aikut papakangai si mamai ani kana palau ka alis suai ane singig ta 12 na kuvkuvulan lava i visvis si ri angelo?
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Sukana na mengen i nei salsalik ka saka serei apunuk an vanang ta ka serei asukang ke?”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Au na kala mengen taun a petau ang, “Au si napo katakai i tainau na kana mipo ruduai iau ta samele na avam? Si keve taun natapo vil akalit nei rina i atailai na parik mitapa teng akit iau.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Sikei kana kapo serei asukang ke si vil apunuk ani keve salsalik si ri katakai i kus amalangas.” Na kana keve nat i akalit aongos kila papelek ia na kila sip suai.
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Vap teng akit ang ani Iesu kila tak ia ane si Kaiapas kapo ainoai i katakai i sula. E iang ri vap malangas ani saupai ve ri vap lava i rina kitan lapo ago kuvul.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Na Petero katapo using avunga, e nei nan komo si ainoai i katakai i sula. Katapo buk arai aro ani akamusai ina, asukang na kala palak na kanlapo sinong ve ri vap ararai bat.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Au, keve ainoinoai si ri katakai i sula ve kuvkuvulan lava ipo vil saupai kitapo gule vap asi mengen kapau angkoai asi kari saupai ani Iesu singina using kitapo buk raung ania.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Sikei parik kitapa sabonai ta mangsikei a bil kantanem a poisan a vap kitapo asuai ani kari keve kalinga kapau ania. Au le na mang ngono anu kilong mela tung
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 na kilongla antok ta, “Ike kata antok asukang ke, ‘Napo angkoai si galang ani lu i atailai si God na naka atung pok ia si potol a taun.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Au na ainoai i katakai i sula kala tapasuk na kala antok, “Au sa parik kupa ngenget a mengen suke? Au sa sukana si atugtugi suke kilongpo mengen anim tatana?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Sikei Iesu kapo tung musik palau. Au na ainoai i katakai i sula kala antok, “Napo nung amalangas luai anim si asan i God vopo to ke ta ku antok amalangas imem ta numai kana na igenen i akanangai? Numai a nat i God?”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 Na Iesu kala antok ta, “Val kupo posong ia. Sikei napo antok imi ta kana vang le si taun ke mi arai ani igenen i pukun kan sinong e palso i vo kitmat na ka pasiang kuli kuku le pangkul.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Na ainoai i katakai i sula kala ding pok kana maus na kala antok, “Ike lik kalapo mengen i nau varas ani God. Kalapo kovek luai i mang mengen tarapo inongos taun ia. Mitala longong kana mengen i nau varas ani God.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Nei kami lomlomonai?” Na kila polpol ta, “Kalapo ago asi vil punuk ania.”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Au na kila kanus a nona na kipo nak ia. Mang matan kipo tava ia
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 na kipo antok, “Au, igenen i akanangai, ku kin vang. Si akorong kata tava ua?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Si vuk taun ang Petero katapo sinong nei nan komo na mang kavulik asosokai kamela serei na kala antok ia, “Numai kapa, kutapo auai ve Iesu ke le Galilaia.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Sikei Petero kala gel e mataria aongos ta, “Parik nang napa nas a sa kupo mengen tatana.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Le na kala pasiang ane mete sokosiangan na mang kavulik kala arai ania na kala antok a keve vap ang e iang ta, “Ike kana katapo kun auai ve Iesu ke le Nasaret.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Na kala anguan gel an velai ani atutuman serei si God ta, “Parik nang napa nas a igenen ang!”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Au na e mung lik palau, vap vo angtung aliu ang e iang kila antok ia ta, “Tutuman luai, numai kapa kupo mangsikei iria using a kalingam kapo akalit amalangas luai tatam.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Na kalapo mengen ta man kapo kapau kapo ro ka mat na kala atuvala ta, “Parik napa nas a igenen ang.” Na si vuk taun ang palau pura kala tirtiriku.
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Au na Petero kala lomlomonai pok ani mengen ang si Iesu ta, “Aino le ani pura ka tirtiriku kula amatan potol a agel suai anig.” Na kala soung ane komo na kanla tangis alava luai.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.