Lucas 6
AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs ARC
1 Si mangsikei a taun i atailai katapo pasal aliu nei keve matang kon, na kana keve nat i akalit kilapo rok a mang matan kon na kila mul ia ta kungaria na kilapo angan a katui ina.
1 E aconteceu que, num sábado, passou pelas searas, e os seus discípulos iam arrancando espigas e, esfregando-as com as mãos, as comiam.
2 Na mang keve Parisaio kila sui ta, “Au, marai sa kana mipo abis a lau ke kapo tav angkoai si abis ania si taun i atailai?”
2 E alguns dos fariseus lhes disseram: Por que fazeis o que não é lícito fazer nos sábados?
3 Na Iesu kala polpol iria ta, “Au si parik lak kana mitapa tataot a akuskus i David na sa kata abis ia si taun katapo buk angan, ninia ve keve tungana?
3 E Jesus, respondendo-lhes, disse: Nunca lestes o que fez Davi quando teve fome, ele e os que com ele estavam?
4 Kata palak nei lu si God na kala luk a pok i asinong akipai ang voiang ri katakai i sula papalik kipo atogon a roron asi angan ania, na kala angan ia, na kala alis kapa si keve tungana.”
4 Como entrou na Casa de Deus, e tomou os pães da proposição, e os comeu, e deu também aos que estavam com ele, os quais não lhes era lícito comer, senão só aos sacerdotes?
5 Na kala mengen iria, “Igenen i pukun kapo Volava i taun i atailai.”
5 E dizia-lhes: O Filho do Homem é senhor até do sábado.
6 Au, si mang taun i atailai kapa kala riuk lak nei lu i kivung na kanlapo vil akalit. Katapo atogon a mangsikei a igenen e iang palso i kungana katapo mat.
6 E aconteceu também, em outro sábado, que entrou na sinagoga e estava ensinando; e havia ali um homem que tinha a mão direita mirrada.
7 Na ri vap malangas ani saupai ve ri Parisaio kilapo teremai ania ta man kala vil ato ia, ki aoles ia using kapo taun i atailai.
7 E os escribas e fariseus atentavam nele, se o curaria no sábado, para acharem de que o acusar.
8 Sikei kata lapo malangas kari lomlomonai, na kala antok a igenen kunga mat ang ta, “Tadut atung ane ke.” Na kala tadut na kalapo tung e iang.
8 Mas ele, conhecendo bem os seus pensamentos, disse ao homem que tinha a mão mirrada: Levanta-te e fica em pé no meio. E, levantando-se ele, ficou em pé.
9 Na Iesu kala antok iria asukang ke, “Napo buk sui animi. Kapo angkoai si taun i atailai si pakangai vo si bil arikek? Si vil ato vo si vil punuk?”
9 Então, Jesus lhes disse: Uma
10 Na kala ararai aulitai aongos aniria, na kala antok ia, “Ku koros a kungam.” Kala vil ia asukang na kungana kala pukunan aro pok.
10 E, olhando para todos ao redor, disse ao homem: Estende a mão. E ele assim o fez, e a mão lhe foi restituída sã como a outra.
11 Sikei kilapo marala alava luai na kilapo tutapong angmemengenai ta ki saka bil an ani Iesu.
11 E ficaram cheios de furor, e uns com os outros conferenciavam sobre o que fariam a Jesus.
12 Si pangau ang Iesu kala kiklak ane si palpal mulang asi an sokotuk. Na kanla ago na vong aongos ang i sokotuk ane si God.
12 E aconteceu que, naqueles dias, subiu ao monte a orar e passou a noite em oração a Deus.
13 Au, kala tenei vauk na kala songo kana mamain ta vap ipo usiusing ania na kala irang suai ani 12 iria, na kala posong iria ta aposel.
13 E, quando já era dia, chamou a si os seus discípulos, e escolheu doze deles, a quem também deu o nome de apóstolos:
14 Kana vang ria. Simon, nang kata atuk kapa ia ta Petero, na tasina ta Andereas na Iakovo na Ioanes na Pilipo na Bartolomaio
14 Simão, ao qual também chamou Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 na Mataio na Tomas na Iakovo si Alpaio, na Simon nang kipo kin ia ta Selote,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 na Iudas si Iakovo na Iudas Iskariot, vopo alis suai ania asi kana mat.
16 Judas, filho de Tiago, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
17 Na kila auai asiang kuvul na kame lapo tung si ring korong. Na vap miang ipo usiusing ania kitapo ago kuvul ve petau lava le Iudaia, na le Ierusalem na le ngono palpal ke ngere laman, Turo na Sidon.
17 E, descendo com eles, parou num lugar plano, e também um grande número de seus discípulos, e grande multidão do povo de toda a Judeia, e de Jerusalém, e da costa marítima de Tiro e de Sidom;
18 Kita mela serei ani kime longong ia na ki luk vilvil ato si kari keve malepen. Na kata vilvil ato na vap sangan ta ingua
18 os quais tinham vindo para o ouvir e serem curados das suas enfermidades, como também os atormentados dos espíritos imundos. E eram curados.
19 na vap aongos ang kitapo buk sigil ania using kitmat katapo soung le singina na kapo vil ato iria.
19 E toda a multidão procurava tocar-lhe, porque saía dele virtude que curava todos.
20 Au, kala tun kana petau ipo usiusing ania na kala mengen asukang ke, “Uruk kakami mipo vap logo, using kakami na sinsinongan nei vainagoan si God.
20 E, levantando ele os olhos para os seus discípulos, dizia:
21 Uruk kakami mipo buk angan kana, using mi masung aro lak. Uruk kakami vap po tangis ang kana, using mi los lak.
21 Bem-aventurados vós, que agora tendes fome, porque sereis fartos.
22 Uruk kakami si man ri vap ki mirik animi, na ki kirik na ki nau varas animi, na ki posong imi ta vap rikek marai usiusing ani igenen i pukun.
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos aborrecerem, e quando vos separarem, e vos injuriarem, e rejeitarem o vosso nome como mau, por causa do Filho do Homem.
23 Mi uruk si taun ang na mi mikamika ta maramarak, using a seuseupok lava kapo ago kokoai animi e pangkul. Io, using ninia palau a lau ke nang a keve tivuria i vap po mengen arikek ang animi kita kun abis ania si mamain ta katakai i akus anangan.
23 Folgai nesse dia, exultai, porque é grande o vosso galardão no céu, pois assim faziam os seus pais aos profetas.
24 Sikei nami ri tauia, ka rikek animi pala using milapo siang lenginang nei kami maramarak.
24 Mas ai de vós, ricos! Porque
25 Nami vap po maspil ang kana, ka rikek animi using mi buk angan lak. Nami vap po los ang kana, ka rikek animi using mi mamakus na mi tangis.
25 Ai de vós, os que estais fartos, porque tereis fome!
26 Ka rikek animi, man kana ri vap kipo mengen aro animi. Io, using ninia palau a lau ke nang a keve tivuria i vap po mengen aro ang animi kita kun abis ania si mamain ta katakai i akus kapau.
26 Ai de vós quando todos os homens falarem bem de vós, porque assim faziam seus pais aos falsos profetas!
27 Sikei napo mengen imi kana mipo longong iau. Mi vinga ro taun a vap po marala ang animi. Mi abis a lau roron singiria, vap po mirik ang animi.
27 Mas a vós, que ouvis, digo: Amai a vossos inimigos, fazei bem aos que vos aborrecem,
28 Mi poso aro iria, riria kipo poso arikek imi. Mi sokotuk aniria, riria kipo bil arikek animi.
28 bendizei os que vos maldizem e orai pelos que vos caluniam.
29 Man a sikei ka tavapat a palpal asam, atalipai ania na ka tava na mang palpal ang kapa. Man a sikei ka luk kam vakup, atalipai ania na ka luk kam siot kapa.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra; e ao que te houver tirado a capa, nem a túnica recuses.
30 Alis a si kapo aikut ua. Na man a si ka luk palau kam bil, ku ago ta buk pok an ania.
30 E dá a qualquer que te pedir; e ao que tomar o
31 Ninia palau na lau ang mipo buk ani ri vap ki abis ia singimi, mi kun abis ania singiria.
31 E como vós quereis que os homens vos façam, da mesma maneira fazei-lhes vós também.
32 Au, man mipo vinga ro papalik taun iria kipo vinga ro taun imi, mi saka luk an ani roron? Arai, ri katakai i bil arikek kapa kipo kun vinga ro angpokpokai aniria.
32 E, se amardes aos que vos amam, que recompensa tereis? Também os pecadores amam aos que os amam.
33 Na man mi abis a lau roron papalik ane singiria kipo kun roron animi, mi saka luk an ani roron? Ri katakai i bil arikek kipo kun asukang kapa.
33 E, se fizerdes bem aos que vos fazem bem, que recompensa tereis? Também os pecadores fazem o mesmo.
34 Na man mipo alis tapai ane singiria papalik mipo atu lomlomon ta mi luk pok singiria, mi saka luk an ani roron? Kapo asukang palau kapa si ri katakai i bil arikek ane si mang matan pok iria. Kipo alis tapai asi luk pok ani polpol iria.
34 E, se emprestardes
35 Sikei nami vang, mi uli vinga ro taun a vap po marala ang animi, na mi abis a lau roron ane singiria. Alis tapai aniria, na mi ago ta vubuk using ani polpol ina. Man asukang, kami seupok ka tavirimok, na mila inatus si Vo Tavirimok Luai. Using ninia na tamami kapo vinga ro aniria, riria kipo tav poso aro na riria mamain ta katakai i bil arikek.
35 Amai, pois, a vossos inimigos, e fazei o bem, e emprestai, sem nada esperardes, e será grande o vosso galardão, e sereis filhos do Altíssimo; porque ele é benigno
36 Mi lomon suai asukang palau val tamami kapo lomon suai.
36 Sede, pois, misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 Mi ago ta kiming an ani tungami, vei nganing kila kun kiming animi. Mi ago ta mengen arikek ani mang matan, vei ki mengen arikek animi. Mi lomon suai ani lau rikek si mang matan, na ki kun lomon suai ani kami lau rikek.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; soltai, e soltar-vos-ão.
38 Mi vap uli alilis, na ki kun alis animi. Tutuman luai, mi luk a palpal duk. Ka duk na ka kamsarak. Ki abis ia singimi angkokoai palau val lau ang mita abis ia.”
38 Dai, e ser-vos-á dado; boa medida, recalcada, sacudida e transbordando vos darão; porque com a mesma medida com que medirdes também vos medirão de novo.
39 Na Iesu kala mengen kapa iria ta kankanuai i mengen ke, “Igenen mata ba parik kapa angkoai asi ainoai ani mang ba. Man asukang, rilong aongos kilong anla siang nei lulung.
39 E disse-lhes uma parábola: Pode, porventura, um cego guiar outro cego? Não cairão ambos na cova?
40 Ri nat i akalit parik kipa lakat ani kari katakai i akalit. Sikei, man kila akamusai ani kari akalkalit, kila asukang val kari katakai i akalit.
40 O discípulo não é superior a seu mestre, mas todo o que for perfeito será como o seu mestre.
41 Marai sa kupo tun a tep lik ang e matana i tungam, na numai akorong kupo tav nasai ani vukei lava ang e matam?
41 E por que atentas tu no argueiro que está no olho do teu irmão e não reparas na trave que está no teu próprio olho?
42 Kapo saka ro an man ku antok a tasim ta, ‘Apua, tasig, me name luk suai tapai ani tep ang e matam’ man numai akorong lak parik kupa tun kinle na vukei lava ang e matam? Numai a katakai i kapau. Aino ina, ku luk suai ani vukei lava ang e matam akorong, le na kula angkokoai asi arai atapalas si luk suai ani tep ang e matana i tungam.
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Irmão, deixa-me tirar o argueiro que está no teu olho, não atentando tu mesmo na trave que está no teu olho? Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho e, então, verás bem para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 Io, ei roron parik kapa angkoai asi uai asereiai ani uai rikek. Na ei rikek parik kapa angkoai asi uai asereiai ani uai roron.
43 Porque não há boa árvore que dê mau fruto, nem má árvore que dê bom fruto.
44 Tarapo kinle na keve ei aongos si uai iria. Parik tarapa kopos suke le si kakaul, na parik tarapa kopos vaen le si ei komkomongot.
44 Porque cada árvore se conhece pelo seu próprio fruto; pois não se colhem figos dos espinheiros, nem se vindimam uvas dos abrolhos.
45 Igenen ro ka asoung asereiai ani roron le si tauia i keve bil roron ang nei vingana, na igenen rikek ka asereiai ani rikek le si tauia i kana keve bil rikek. Using a nguruna kapo asoung a bil ang vingana kapo duk tatana.
45 O homem bom, do bom tesouro do seu coração, tira o bem, e o homem mau, do mau tesouro do seu coração, tira o mal, porque da abundância do seu coração fala a boca.
46 Marai sa mipo songo iau ta, ‘Volava, Volava’ na lak parik mipa longong kag mengen?
46 E por que me chamais Senhor, Senhor, e não fazeis o que eu digo?
47 Man a sikei kapo serei singig, na kapo longong kag mengen, na kapo abis using ia, arai, naka akalit imi ta nia kapo saka pok an.
47 Qualquer que vem a mim, e ouve as minhas palavras, e as observa, eu vos mostrarei a quem é semelhante.
48 Kapo pok val igenen abis lu na kata tep alulungai luai na ka atung kana kelkelai kuli iat. Taun a molong kata serei na kamela tavap a lu ang, parik katapa angkoai asi aruk ania using kata kelai aro luai ania.
48 É semelhante ao homem que edificou uma casa, e cavou, e abriu bem fundo, e pôs os alicerces sobre rocha; e, vindo a enchente, bateu com ímpeto a corrente naquela casa e não a pôde abalar, porque estava fundada sobre rocha.
49 Sikei man a sikei ka longong palau kag mengen sikei parik kapa abis using ia, kapo pok val igenen vopo abis ang ani kana lu kuli vunep palau na kapo kovek i kelkelai roron. Na taun a molong kata tavap a lu ang, kala uak sumasuma palau na kala tagalang aongos.”
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante ao homem que edificou uma casa sobre terra, sem alicerces, na qual bateu com ímpeto a corrente, e logo caiu; e foi grande a ruína daquela casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.