Lucas 18
AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs NTLH
1 Au na kala alis iria ta kankanuai i mengen asi akalit aniria asi kari uli sokotuk na ki ago ta marangan an.
1 Jesus contou a seguinte parábola , mostrando aos discípulos que deviam orar sempre e nunca desanimar:
2 Asukang ke. “Si mangsikei a rina katapo atogon a mangsikei a katakai i saupai parik katapa leng ani God na parik kapa lomlomon alava ta ri vap.
2 — Em certa cidade havia um juiz que não
3 Na katapo atogon a mainang nei rina ang katapo uli serei singina ta kana sokotuk asukang ke, ‘Vo petau ang anig kapo buk vil arikek anig. Napo sokotuk ta ku pakangai anig mete saupai.’
3 Nessa cidade morava uma viúva que sempre o procurava para pedir justiça, dizendo: “Ajude-me e julgue o meu caso contra o meu adversário!”
4 Si mang matan taun katapo misag. Sikei e mung kala lomlomonai ta, ‘Kantanem napo tav leng ani God na napo tav lomlomon alava ta ri vap kipo laba,
4 — Durante muito tempo o juiz não quis julgar o caso da viúva, mas afinal pensou assim: “É verdade que eu não temo a Deus e também não respeito ninguém.
5 sikei, using a mainang ke kapo uli amasmasik anig, kapo ro naka pakangai ania vei ka amarengreng iau ta me uli serei!’”
5 Porém, como esta viúva continua me aborrecendo, vou dar a sentença a favor dela. Se eu não fizer isso, ela não vai parar de vir me amolar até acabar comigo.”
6 Na Volava kala antok asukang ke, “Longong a akuskus i katakai i saupai rikek.
6 E o Senhor continuou:
7 Au kapo sa? God parik kapa pakangai ani kana vap i songo, kipo tangis ia tenei ias na tenei vong? Sa, ka uli amomole?
7 Será, então, que Deus não vai fazer justiça a favor do seu próprio povo, que grita por socorro dia e noite? Será que ele vai demorar para ajudá-lo?
8 Napo antok imi, ka pakangai sumasuma nang aniria. Sikei, man a igenen i pukun ka serei pok, sa? Vei nganing kame arai ani ri vap kipo lomlomon, vo parik?”
8 Eu afirmo a vocês que ele julgará a favor do seu povo e fará isso bem depressa. Mas, quando o
9 Na kala alis kapa na mang kankanuai i mengen ani vap ang kipo atogon a lomlomonai lava aniria pok ta kipo korong na kipo gelep a mang matan vap ane kevkev luai.
9 Jesus também contou esta parábola para os que achavam que eram muito bons e desprezavam os outros:
10 Asukang ke. Pongua na igenen kilongta palak nei rina i atailai asi an sokotuk. Mangsikei a Parisaio na mangsikei a katakai i luk takis.
10 — Dois homens foram ao Templo para orar. Um era
11 Au, Parisaio kala tapasuk asi kana sokotuk na kala posong aro pok ia asukang ke, “God, napo posong ro ua using parik napa angkoai ve ri vap. Kipo vap tainau, vap katakai i bil arikek na vap putuk osongon, na rikek luai ina kana na katakai i luk takis ke.
11 O fariseu ficou de pé e orou sozinho, assim: “Ó Deus, eu te agradeço porque não sou avarento, nem desonesto, nem imoral como as outras pessoas. Agradeço-te também porque não sou como este cobrador de impostos.
12 Nau napo alal a matan pongua nei sikei a vik, na napo uli alis ta keve vasangauli i kag seupok.”
12 Jejuo duas vezes por semana e te dou a décima parte de tudo o que ganho.”
13 Sikei, katakai i luk takis ang kapo tung avunga na kapo mamaila ani tarak ane metekuku na kapo makus alava luai, na kala sokotuk asukang ke, “God, ku ngorem iau. Nau a katakai i bil arikek.”
13 — Mas o cobrador de impostos ficou de longe e nem levantava o rosto para o céu. Batia no peito e dizia: “Ó Deus, tem pena de mim, pois sou pecador!”
14 Napo antok imi, igenen ke kala papok ane rina, na God kapo kin ia ta igenen korong e matana, na mang anu ang, parik. Io, nia kapo vil alava pok ia, ki vil alik ia, na nia kapo vil alik pok ia, ki sunguk alakat ia.
14 E Jesus terminou, dizendo:
15 Na kimela serei ve kari inatus lik kapa taun ia, ani kame amatung kunga singiria. Na kana keve nat i akalit kila arai ani oring ke na kila ki suak iria.
15 Depois disso, algumas pessoas levaram as suas crianças a Jesus para que ele as abençoasse, mas os discípulos viram isso e repreenderam aquelas pessoas.
16 Sikei Iesu kala songo iria ane singina na kala antok, “Mi lomon suai ani ri nat lik ane singig. Ago ta atakun an aniria, using a matan vap val riria, kakaria na sinsinong si kana vainagoan a God.
16 Então Jesus chamou as crianças para perto de si e disse:
17 Napo mengen atutuman imi ta man a sikei parik kapa ainak val nat lik ani songo ang si God asi kana palak si kana vainagoan, parik luai kapa palak.”
17 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem não receber o Reino de Deus como uma criança nunca entrará nele.
18 Na mangsikei a ainoinoai kala sui ia ta, “Katakai i akalit ro, sa naka vil ia ani kakag a to asikei?”
18 Certo líder judeu perguntou a Jesus: — Bom Mestre, o que devo fazer para conseguir a vida eterna?
19 Na Iesu kala atai ia ta, “Sa tukulai ina na kupo kin iau ta napo ro? Using God papalik nia kapo ro.
19 Jesus respondeu:
20 Kupo malangas a keve asok tapai ang ta Ku ago ta putuk osongon an, ku ago ta daung an, ku ago ta ainau an, ku ago ta posposo kapau an mete saupai, ku mamaila aro ani tamam ve rinam.”
20 Você conhece os mandamentos: “Não cometa adultério, não mate, não roube, não dê falso testemunho contra ninguém, respeite o seu pai e a sua mãe.”
21 Na kala antok ta, “Riria aongos nata using arukup iria le si taun natapo liklik lak tung kana.”
21 O homem respondeu: — Desde criança eu tenho obedecido a todos esses mandamentos.
22 Na Iesu kala longong ia na kala antok ia ta, “Mangsikei a bil lak kupo inongos asi kam abis ania asukang ke. Ku atos ta kam keve togtogon, na ku alis ani ri vap logo, ani kakam a togtogon roron metekuku. Na kume using iau.”
22 Quando Jesus ouviu isso, disse:
23 Taun kala longong a mengen ang na kalapo mamakus, using kapo igenen tauia luai.
23 Quando o homem ouviu isso, ficou muito triste, pois era riquíssimo.
24 Na Iesu kala tun ia na kala antok, “Vola kitmat luai ani igenen tauia asi kana palak nei kana vainagoan a God.
24 Vendo a tristeza dele, Jesus disse:
25 Arai, palak ang si igenen tauia ane nei vainagoan ang si God, ka kitmat luai ani papalakan si kamel nei malang i sangum.”
25 É mais difícil um rico entrar no Reino de Deus do que um camelo passar pelo fundo de uma agulha.
26 Na vap po longong ang ani mengen ke kila sui, “Au, man asukang, si kala sapang?”
26 Os que ouviram isso perguntaram: — Então, quem é que pode se salvar?
27 Au na kala antok ta, “Man kapo kitmat ani ri vap, sikei God, kapo remrem palau ania.”
27 Jesus respondeu:
28 Na Petero kala antok ta, “Arai, namem namemtala papelek kamem keve lu asi kamem using anim.”
28 Aí Pedro disse: — Veja! Nós deixamos a nossa família e seguimos o senhor.
29 Na kala antok iria ta, “Napo antok atutuman imi. Man a si ka pasal suai ani kana lu, na kisngana, na keve tasina na tamana ve rinana na kana inatus kapa, using a vainagoan si God,
29 Jesus respondeu:
30 io tutuman luai, si to ke ka luk lak a seupok kapo tavirimok ani keve nem ang katala papelek ia. Na si taun e mung, ka teng a to asikei.”
30 receberá ainda nesta vida muito mais e, no futuro, receberá a vida eterna.
31 Au, kala songo na sangauli na pongua na nat na kala antok iria, “Arai, taralapo palak vang ane Ierusalem, na keve mengen aongos ang ri katakai i kus amalangas kita salik ia ani igenen i pukun ka serei atutuman.
31 Jesus levou os doze discípulos para um lado e disse:
32 Ki alis ia e kungaria i ri vap i ngising na ki kurek ia, ki nau varas ia, ki kanus ia,
32 Ele será entregue aos não judeus, e estes vão zombar dele, insultá-lo, cuspir nele
33 ki sasaup ia na kian vil punuk ia. Na si vapotol i taun ka tadut pok.”
33 e bater nele; e depois o matarão. Mas no terceiro dia ele ressuscitará.
34 Na parik kitapa malangas a keve mengen ke. Supsupai ina katapo ago mumun aniria na parik kitapa nas a sa kapo mengen tatana.
34 Os discípulos não entenderam nada do que Jesus disse. O que essas palavras queriam dizer estava escondido deles, e eles não sabiam do que Jesus estava falando.
35 Au, kan lapo serei angasungai i Ieriko na mangsikei a igenen mata ba katapo sinong ngere selen na katapo aikut papakangai.
35 Jesus já estava chegando perto da cidade de Jericó. Acontece que um cego estava sentado na beira do caminho, pedindo esmola.
36 Na kala longong a petau lava sipo paliu na kala sui ta, “Sa nang?”
36 Quando ouviu a multidão passando, ele perguntou o que era aquilo.
37 Na kila antok ia ta Iesu le Nasaret nang kapo paliu.
37 — É Jesus de Nazaré que está passando! — responderam.
38 Na kala songosongo, “Iesu, nat i David, ku ngorem iau!”
38 Aí o cego começou a gritar: — Jesus,
39 Na vap po pasal aino ang kila atakun ia ani ka ago ta mengen an. Sikei kala songosongo alava luai ta, “Nat i David, ku ngorem iau!”
39 As pessoas que iam na frente o repreenderam e mandaram que ele calasse a boca. Mas ele gritava ainda mais: — Filho de Davi, tenha pena de mim!
40 Na Iesu kamela tung na kala asok asi songo ania ane singina. Na kamela pasal asung na kala sui ia ta,
40 Jesus parou e mandou que trouxessem o cego. Quando ele chegou perto, Jesus perguntou:
41 “Au, kupo buk ani naka vil sa anim?” Na kala antok ta, “Volava, napo buk asi kag mata arai.”
41 — O que é que você quer que eu faça? — Senhor, eu quero ver de novo! — respondeu ele.
42 Na Iesu kala antok ia ta, “Kana vang kula ararai. Kam lomlomon katala vil ato ua.”
42 Então Jesus disse:
43 Akorong palau na kala ararai aro na kalapo using ia velai ani alatun ani God. Ri vap aongos kila arai ani bil ke na kila alatun a God.
43 No mesmo instante o homem começou a ver e, dando glória a Deus, foi seguindo Jesus. E todos os que viram isso começaram a louvar a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.