João 9
AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs NAA
1 Na Iesu kalapo pasal aliu, na kala arai ani mang igenen mataba le si taun i ingus le ania.
1 Enquanto Jesus caminhava, viu um homem cego de nascença.
2 Au kana keve nat i akalit kila sui ia ta, “Rabi, ke si ta rikek na igenen ke kalapo mataba? Kakana akorong ta rikek vo ke rinana ve tamana ta rikek?”
2 E os seus discípulos perguntaram: — Mestre, quem pecou para que este homem nascesse cego? Ele ou os pais dele?
3 Na Iesu kala ngenget ta, “Tauan ke parik katapa abis a rikek, na ngono taukuna kapa parik kilongtapa abis ia, sikei mataba ang kata serei asi akalit ta kana abis a God si kana to.
3 Jesus respondeu:
4 Tara uli teng ani kana avibisan a vo asok ang anig, si kapo tenei ias lak. Ka tenei vong nganing, na parik kalapa anguan angkoai si abis an.
4 É necessário que façamos as obras daquele que me enviou enquanto é dia; a noite vem, quando ninguém pode trabalhar.
5 Taun napo ago lak e kuli rina, nau a malangas ani kuli rina.”
5 Enquanto estou no mundo, sou a luz do mundo.
6 Taun kala kamus ta mengen, kala kanus ane vunep na kala tol kuvul a kanus ang ve roe na kala amatung ia e ngono matana i igenen ba ang.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu na terra, fez lama com a saliva e com a lama untou os olhos do cego.
7 Na kala antok ia, “Pasal na kuanla galui a ngono matam nei dim suke e Siloam.” Supsupai ina ta asok. Au, igenen ang kala pasal na kanla daus le na kamela serei pok ta mata tapalas aro.
7 Então disse ao cego: Siloé quer dizer “Enviado”. O cego foi, lavou-se e voltou vendo.
8 Na keve tungana, kuvul ve ria kitapo uli arai ania anangan sipo uli aikut, kila sui ta, “Au si igenen ke palau kana voiang katapo uli sinong i aikut?”
8 Então os vizinhos e os que antes o conheciam de vista, como mendigo, perguntavam: — Não é este o que ficava sentado pedindo esmolas?
9 Mang matan kipo antok ta nia palau, sikei mang matan kipo antok ta, “I, parik. Kapo bil val nia palau.” Sikei igenen ang kala antok ta, “Nau palau a igenen ke.”
9 Uns diziam: — É ele. Outros: — Não, mas se parece com ele. O homem dizia: — Sou eu.
10 Na kila sui ia ta, “Au, kuta sa na kula mata arai?”
10 Então lhe perguntaram: — Como foram abertos os seus olhos?
11 Na kala ngenget iria ta, “Igenen ang kipo posong ia ta Iesu kata vil a roe na kala amatung ia e ngono matag. Na kala asok iau ta, ‘Kuan daus e Siloam.’ Au, nala pasal na nanla galui na matag na kala tapalas.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez lama, passou nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave-se.” Então fui, lavei-me e estou vendo.
12 Na kila sui ia, “Nei a igenen ang e voi?” Na kala antok ta, “Parik napa nas.”
12 Eles perguntaram: — Onde está ele? Respondeu: — Não sei.
13 Na kila serei ta igenen mata ba ang si ri Parisaio.
13 Levaram aos fariseus aquele que antes era cego.
14 Taun ke katapo taun i atailai voiang a Iesu kata vil a roe na ka vil ato na mataba ke singina.
14 E era sábado o dia em que Jesus fez a lama e lhe abriu os olhos.
15 Asukang a ri Parisaio kila kun sui ania ta kata vil sa ani matana na kala tapalas. Na kala antok iria ta, “Igenen ke kata amatung a roe e ngono matag na nanla daus na kana nalapo arai korong.”
15 Então os fariseus lhe perguntaram outra vez como podia ver. Ele respondeu: — Ele pôs lama sobre os meus olhos, lavei-me e estou vendo.
16 Na mang keve Parisaio kila antok ta, “Igenen ke parik katapa pasal le si God using kapo tav suai ani taun i atailai.” Na mang matan kila antok ta, “Igenen rikek kapo tav angkoai si vil ani abis i vilvil ataping asukang.” Au na kalapo atogon a tapagal nei liuan iria.
16 Por isso, alguns dos fariseus diziam: — Esse homem não é de Deus, porque não guarda o sábado. Mas outros diziam: — Como pode um homem pecador fazer sinais como estes? E houve divisão entre eles.
17 Au le na kila anguan sui pok an ani igenen vopo mataba aino ang ta, “Kupo atogon a saka mengen ani vo vil atapalas ang ani ngono matam?” Na kala antok ta, “Kapo katakai i kus amalangas nang.”
17 De novo perguntaram ao cego: — O que você diz a respeito dele, uma vez que lhe abriu os olhos? Ele respondeu: — É um profeta.
18 Ri Iudaia parik kitapa lomlomon ta katapo mata ba na kana kalapo arai korong, tung si kila asok tapai ani rinana ve tamana asi karilong me serei.
18 Os judeus não acreditaram que ele tinha sido cego e que agora podia ver, enquanto não chamaram os pais dele
19 Na kila sui irilong ta, “Au, kakamilong kana ta nat? Ninia palau nang a nat ang, mitapo antok ta kita ingus ia velai ani mataba, ingko? Au na kata saka bil an vanang, na kana kalapo arai korong pok?”
19 e lhes perguntaram: — É este o filho de vocês, que vocês dizem que nasceu cego? Como é que agora ele está vendo?
20 Na kilongla polpol ta, “Namemlongpo nas ta kakamemlong ta nat na namemlongpo nas ta katapo mata ba si taun i ingus ania.
20 Então os pais responderam: — Sabemos que este é o nosso filho e que nasceu cego,
21 Sikei, si kata vil aro na ngono matana na kana kalapo mata arai, parik vang namemlongpa nas. Mi sui ia. Kalapo nat lava nang, kalapo angkoai si polpol akorong pok tatana.”
21 mas não sabemos como agora está vendo. E também não sabemos quem lhe abriu os olhos. Perguntem a ele, pois já tem idade e poderá falar por si mesmo.
22 Ngono angkisnganan ke kilongta polpol asukang ke using kilongtapo leng ani ri Iudaia, using lenginang ri Iudaia kitala angainainakai ta man a si kapo lomlomon ta Iesu nia kapo igenen i akanangai, ki kirikai suai ania pelek kari tutukuvul.
22 Os pais dele disseram isso porque estavam com medo dos judeus, pois estes já tinham combinado que, se alguém confessasse que Jesus era o Cristo, seria expulso da sinagoga.
23 Nang tukulai ina na ngono angkisnganan ke kilongta antok ta, “Kalapo nat lava nang, mi sui ia.”
23 Foi por isso que os pais dele disseram: “Ele já tem idade e poderá falar por si mesmo.”
24 Na kila anguan songo an ani mataba ang na kila antok ia, “Ku atutuman mete God. Namempo malangas ta igenen vopo vil ato ang anim kapo igenen rikek.”
24 Então chamaram, pela segunda vez, o homem que tinha sido cego e lhe disseram: — Diga a verdade diante de Deus; nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Na kala polpol ta, “Iau? Vei kavpo igenen rikek nganing vo parik. Parik napa nas. Sikei napo nas aro luai ta aino natapo mata ba, sikei kana nalapo mata arai!”
25 Ele respondeu: — Se é pecador, não sei. Uma coisa sei: eu era cego e agora vejo.
26 Na kila sui ia, “Kata vil sa anim? Kata saka vil apara an ani matam?”
26 Perguntaram-lhe outra vez: — O que ele fez a você? Como lhe abriu os olhos?
27 Na kala polpol ta, “Natala mengen imi lenginang na parik mipa longong. Marai sa na mipo anguan buk longong an ania? Mipo buk ani mi kun nat i akalit kapa singina?”
27 Ele respondeu: — Já lhes disse, mas vocês não ouviram. Por que querem ouvir outra vez? Por acaso vocês também querem se tornar discípulos dele?
28 Na kila ki arikek ia na kila antok ta, “Numai apok kana nat i akalit, sikei namem, namempo nat i akalit si Moses!
28 Então o insultaram e lhe disseram: — Discípulo dele é você! Nós somos discípulos de Moisés.
29 Namempo nas ta God katapo mengen taun a Moses, sikei igenen ke, parik namempa nas ta kata pasal le voi?”
29 Sabemos que Deus falou a Moisés, mas este nem sabemos de onde é.
30 Na igenen ke kala antok ta, “Au, saka mengen an nang? Parik mipa nas ta kata pasal le voi, sikei kata vil atapalas kag mata ba.
30 O homem respondeu: — É estranho que vocês não saibam de onde ele é, mas ele me abriu os olhos.
31 Tarapo malangas ta God parik kapa naung ani ri vap rikek. Kapo naung aniria vap po mamaila ania na kipo usiusing kana vubuk.
31 Sabemos que Deus não atende a pecadores. Pelo contrário, se alguém teme a Deus e pratica a sua vontade, a este atende.
32 Le kabang le kapo kovek i akus ta mangsikei katala vil ato na mang igenen i ingus amataba.
32 Desde que o mundo existe, jamais se ouviu que alguém tenha aberto os olhos a um cego de nascença.
33 Si man a igenen ke parik katapa pasal le si God, ka vil nem palau luai.”
33 Se este homem não fosse de Deus, não poderia ter feito nada.
34 E iang kila antok ta, “Numai, kita ingus ua na ku polok alak nei lau rikek. Sa, kupo buk me akalkalit kana animem?” Au, na kila kirikai suai ania.
34 Mas eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e quer nos ensinar? E o expulsaram.
35 Na Iesu kala longong ta kitala kirikai ania, na taun kanla sabonai ania na kala sui ia ta, “Kupo lomlomon kana ta igenen i pukun?”
35 Jesus ouviu que eles tinham expulsado o homem. Ao encontrá-lo, perguntou:
36 Na igenen ang kala antok ta, “Volava, nei nia? Ku atai iau asi kag lomlomon tatana.”
36 Ele respondeu: — Quem é, Senhor, para que eu creia nele?
37 Na Iesu kala antok, “Lenginang kutala arai ania. Ninia vang kana, voike kupo angmemengenai ve nia.”
37 E Jesus lhe disse:
38 Na igenen ang kala antok ta, “Volava, nalapo lomlomon.” Au na kala soturungai singina.
38 Então ele afirmou: — Eu creio, Senhor! E o adorou.
39 Na Iesu kala antok, “Nata pasiang asi me saupai ani kuli rina. Ani vap mata ba ki mata arai, na vap mata arai ki mata ba.”
39 Jesus continuou: —
40 Na mang keve Parisaio voiang kitapo ago ve nia kila longong ia na kila sui ta, “Au sa, namem kapa nang, namempo kun mata ba?”
40 Alguns dos fariseus que estavam perto dele perguntaram-lhe: — Por acaso também nós somos cegos?
41 Na Iesu kala antok ta, “Man mita mata ba, parik mipa nas a rikek. Sikei kana mipo antok ta mipo mata arai, asukang mamaiten i kami rikek kapo gon lak singimi.
41 Jesus respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.