João 1
AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs ARC
1 Mengen kata to le si tutapongai, na mengen kilongta ago kuvul ve God, na mengen nang nia na God.
1 No princípio, era o Verbo, e o Verbo estava com Deus, e o Verbo era Deus.
2 Ninia kata ago kuvul ve God le kabang le si tutapongai ina.
2 Ele estava no princípio com Deus.
3 Ninia kata abis si keve avibisan ke si asisinong ani keve bil aongos. Parik luai katapa atogon saka bil an kata serei, na nia parik katapa ago neina.
3 Todas as coisas foram feitas por ele, e sem ele nada do que foi feito se fez.
4 Na to kata ago singina, na to ang nang ninia na malangas ani ri vap.
4 Nele, estava a vida e a vida era a luz dos homens;
5 Na malangas ke kapo alimang a vong, sikei vong parik katapa kinle korong ia.
5 e a luz resplandece nas trevas, e as trevas não a compreenderam.
6 Mangsikei a igenen kata serei, God kata asok ia, kana asan ta Ioanes.
6 Houve um homem enviado de Deus, cujo nome era João.
7 Kata serei asi kana me mengen amalangas atutuman ta malangas ang, au na kana amalmalangasai, ani ri vap aongos asi kari lomlomon.
7 Este veio para testemunho para que testificasse da luz, para que todos cressem por ele.
8 Ninia akorong, parik katapa malangas ang, parik. Sikei, kata serei asi kana me mengen amalangas atutuman ta malangas ang,
8 Não era ele a luz, mas veio para que testificasse da luz.
9 asukang ke. Malangas tutuman vome alis malangas ke ani ri vap aongos, kalapo angasungai ani ka serei kuli rina.
9 Ali estava a luz verdadeira, que alumia a todo homem que vem ao mundo,
10 Io, malangas ang katala ago e kuli rina, na kata asinong a kuli rina, sikei kuli rina kata tav kinle korong ania.
10 estava no mundo, e o mundo foi feito por ele e o mundo não o conheceu.
11 Kata serei akorong taun kana matan vap, na kana vap parik kitapa ainainak ania.
11 Veio para o que era seu, e os seus não o receberam.
12 Sikei, vap ang kita ainainak ania, vo kita lomlomon ta asan ina, katala lis iria ta roron ani ki serei val inatus si God.
12 Mas a todos quantos o receberam deu-lhes o poder de serem feitos filhos de Deus: aos que creem no seu nome,
13 Inatus ke nang, parik kitapa serei le si vubuk i pukun, na parik ta si lomlomonai si ri vap, na asukang kapa si tauan ve aina, parik. Sikei ke God papalik ta bil.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do varão, mas de Deus.
14 Mengen kamela igenen atogon pukun, na kamela ago tapai nei liuan imem. Namemtala arai ani urmaus ina, na urmaus ang, ke ring sikei palau a nat ke, kata pasal le si tamana, na kapo duk ta roron na tutuman kapa.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, e vimos a sua glória, como a glória do Unigênito do Pai, cheio de graça e de verdade.
15 Ioanes kapo amalangasai atutuman tatana. Kapo songosongo tatana asukang ke, “Ninia vang kana, natapo mengen tatana ta, ninia ka aimung ig. Sikei kapo ainoai luai animemlong, using nia nang kata aino anig.”
15 João testificou dele e clamou, dizendo: Este era aquele de quem eu dizia: o que vem depois de mim é antes de mim, porque foi primeiro do que eu.
16 Au na le si duk luai i kana roron, tara aongos taratala luk a atautauia roron luai.
16 E todos nós recebemos também da sua plenitude, com graça sobre graça.
17 Sausaupai, God kata alis ia si Moses. Sikei, roron na tutuman kata serei si Iesu Karisto.
17 Porque a lei foi dada por Moisés; a graça e a verdade vieram por Jesus Cristo.
18 Kapo kovek ta ring sikei a igenen katala arai korong ani God. Sikei, ninia palau na ring sikei a nat ke, voiang kapo God na kapo sinong e ngere tamana, nia kata mela asereiai atutuman ani God.
18 Deus nunca foi visto por alguém. O Filho unigênito, que está no seio do Pai, este o fez conhecer.
19 Kana vang a akus tutuman si Ioanes, taun ri Iudaia le Ierusalem kita asok a mang matan katakai i sula ve mang matan i ri Levi, asi an susui ania ta ninia nang a si.
19 E este é o testemunho de João, quando os judeus mandaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para que lhe perguntassem: Quem és tu?
20 Parik katapa lolokovo, kata mengen amalangas iria ta, “Nau parik ta igenen i akanangai.”
20 E confessou e não negou; confessou: Eu não sou o Cristo.
21 Na kila sui ta, “Au na numai akorong vang kana na si? Numai a Elias?” Na kala antok iria ta “Parik.” Na kila sui, “Au numai kana na katakai i kus amalangas ke?” Na kala ngenget iria, “Parik.”
21 E perguntaram-lhe: Então, quem és, pois? És tu Elias? E disse: Não sou. És tu o profeta? E respondeu: Não.
22 Kila anguan sui ania ta, “Numai a si, asi kamem an pege amalangas pok ani vap ang kita asok imem. Kupo saka mengen an pok tatam?”
22 Disseram-lhe, pois: Quem és, para que demos resposta àqueles que nos enviaram? Que dizes de ti mesmo?
23 Kala antok ta, “Nau a kalinga i vopo songosongo nei ring varasai palau ta koros akorong kana selen a Volava, asukang val Esias katakai i kus amalangas kata antok.
23 Disse: Eu sou a voz do que clama no deserto: Endireitai o caminho do Senhor, como disse o profeta Isaías.
24 Vap ke, ri Parisaio kita asok iria.”
24 E os que tinham sido enviados eram dos fariseus,
25 Au, kila sui ia ta, “Man vanang numai parik ta igenen i akanangai, na parik ta Elias, na parik kapa ta katakai i kus amalangas, marai sa kupo asing tauia ri vap?”
25 e perguntaram-lhe, e disseram-lhe: Por que batizas, pois, se tu não és o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Na Ioanes kala ngenget iria asukang ke, “Napo asing tauia ri vap ta laman, sikei mangsikei nang kapo tung nei liuan imi, parik mipa nas ia.
26 João respondeu-lhes, dizendo: Eu batizo com água, mas, no meio de vós, está um a quem vós não conheceis.
27 Nia vanang a igenen ang ka aimung ig, na nau napo tav ro angkoai ve asosokai palau vopo luk suai ani pauk i kakina.”
27 Este é aquele que vem após mim, que foi antes de mim, do qual eu não sou digno de desatar as correias das sandálias.
28 Keve bil aongos ke kata serei e Betania si mang palpal i Iordanes si ring ang a Ioanes katapo asing tauia ri vap singina.
28 Essas coisas aconteceram em Betânia, do outro lado do Jordão, onde João estava batizando.
29 Si taun using ina, kala arai ani Iesu sipo pakasang taun ania, na kala antok, “Arai, nat i sipsip si God. Nia vanang kame luk suai ani rikek si ri vap i kuli rina.
29 No dia seguinte, João viu a Jesus, que vinha para ele, e disse: Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo.
30 Ninia vanang a igenen ke natapo mengen tatana ta ka atogon lak a mang igenen ka aimung ig, sikei kapo tavirimok luai anig using kata to aino ig.
30 Este é aquele do qual eu disse: após mim vem um homem que foi antes de mim, porque já era primeiro do que eu.
31 Nau akorong parik natapa nas ia, sikei nata melapo asing tauia ta laman, ani ri Israel si kari nas ania.”
31 E eu não o conhecia, mas, para que ele fosse manifestado a Israel, vim eu, por isso, batizando com água.
32 Le iang na Ioanes kalapo amalmalangasai asukang ke, “Nata arai ani Malanganto kata pasiang le metekuku asukang val uk na kame lapo gon singina.
32 E João testificou, dizendo: Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e repousar sobre ele.
33 Parik lak natapa nas ia, tung si ninia akorong voiang kata asok iau si asing tauia ani ri vap ta laman, kala mengen iau ta, ‘Man ku arai ani Malanganto ka pasiang, na kame gon lakat kuli igenen ang, kula nas vanang ta ninia vome asing tauia ta Malanganto Gogoai.’
33 E eu não o conhecia, mas o que me mandou a batizar com água, esse me disse: Sobre aquele que vires descer o Espírito e sobre ele repousar, esse é o que batiza com o Espírito Santo.
34 Io, natala arai ania na napo mengen atutuman imi ta kana vang nia na nat i God.”
34 E eu vi e tenho testificado que este é o Filho de Deus.
35 Si taun using ina, Ioanes katapo tung, na kana ngono nat i akalit kapa kilong tapo kun tung e iang.
35 No dia seguinte João estava outra vez ali, na companhia de dois dos seus discípulos.
36 Na si taun ang palau kala arai ani Iesu sipo paliu, na kala antok ta, “Arai, nat i sipsip si God.”
36 E, vendo passar a Jesus, disse: Eis aqui o Cordeiro de Deus.
37 Taun a ngono nat i akalit ke kilongla longong a mengen ang, kilongla tapasuk na kilongla using a Iesu.
37 E os dois discípulos ouviram-no dizer isso e seguiram a Jesus.
38 Na Iesu kala tu talang, na kala arai anirilong sipo using ang ania, na kala sui irilong ta, “Au, milongpo buk a sa?” Na kilongla antok ta, “Rabi, kupo ago kana e voi?” Supsupai i mengen suke Rabi ta katakai i akalit.
38 E Jesus, voltando-se e vendo que eles o seguiam, disse-lhes: Que buscais? E eles disseram: Rabi (que, traduzido, quer dizer Mestre), onde moras?
39 Na kala antok irilong ta, “Me na milong an arai.” Au kilongla pasal ve nia ane si kana ring ipo ago, na kilonganla amun aongos a taun ang ve nia. Kata lapo pasal angelik a taun ang.
39 Ele lhes disse: Vinde e vede. Foram, e viram onde morava, e ficaram com ele aquele dia; e era já quase a hora décima.
40 Na Andereas, tasina i Simon Petero, katapo mangsikei i ngono vo longong ani mengen ang si Ioanes na kilongtala using a Iesu.
40 Era André, irmão de Simão Pedro, um dos dois que ouviram aquilo de João e o haviam seguido.
41 Ainoai i bil kata abis ia, katan gule tapai ani tasina ta Simon. Na kanla sabonai ania na kala antok ia ta, “Namemtala sabonai ani Mesia.” Supsupai ina ta igenen i akanangai.
41 Este achou primeiro a seu irmão Simão e disse-lhe: Achamos o Messias (que, traduzido, é o Cristo).
42 Au kala songo na Simon ane si Iesu. Na Iesu kala tun ia na kala antok ia ta, “Numai a Simon, nat si Ioanes. Nala atuk ua ta Kepas.” Supsupai ina kapo kuvul palau val Petero.
42 E levou-o a Jesus. E, olhando Jesus para ele, disse: Tu és Simão, filho de Jonas; tu serás chamado Cefas (que quer dizer Pedro).
43 Si taun ang e mung ina, Iesu kalapo usausa si kana pasal ane Galilaia. Kala arai ani Pilipo na kala antok ia, “Using iau.”
43 No dia seguinte, quis Jesus ir à Galileia, e achou a Filipe, e disse-lhe: Segue-me.
44 Pilipo katapo mangsikei i ri Andereas ve Petero voiang kari rina ipo ago e Betsaida.
44 E Filipe era de Betsaida, cidade de André e de Pedro.
45 Na Pilipo kala sabonai ani Natanael na kala antok ia ta, “Namemtala sabonai ani igenen ang voiang a Moses nei salsalik i sausaupai kuvul ve ri katakai i kus amalangas kita mengen amalangas ta Iesu le Nasaret, nat si Iosep.”
45 Filipe achou Natanael e disse-lhe: Havemos achado aquele de quem Moisés escreveu na Lei e de quem escreveram os Profetas: Jesus de Nazaré, filho de José.
46 Na Natanael kala sui ta, “Sa, ka togon ta mang bil roron ka serei le Nasaret?” Na Pilipo kala ngenget ia, “Me na kume arai.”
46 Disse-lhe Natanael: Pode vir alguma coisa boa de Nazaré? Disse-lhe Filipe: Vem e vê.
47 Taun a Iesu kala arai ani Natanael sipo pakasang na kala antok, “Igenen ke kapo igenen i Israel, tutuman luai. Kapo kovek i kapau kapo ago singina.”
47 Jesus viu Natanael vir ter com ele e disse dele: Eis aqui um verdadeiro israelita, em quem não há dolo.
48 Na Natanael kala sui ia ta, “Au, kupo saka nas an anig?” Na Iesu kala ngenget ia, “Taun a Pilipo parik lak katapa songo ua, nata arai anim si po sinong neite ei.”
48 Disse-lhe Natanael: De onde me conheces tu? Jesus respondeu e disse-lhe: Antes que Filipe te chamasse, te vi eu estando tu debaixo da figueira.
49 Na Natanael kala antok ta, “Rabi, numai a nat i God. Numai a tulava i Israel.”
49 Natanael respondeu e disse-lhe: Rabi, tu és o Filho de Deus, tu és o Rei de Israel.
50 Na Iesu kala antok ta, “Au kulapo lomlomon vanang, using nata antok ua ta nata arai anim neite ei suke, ingko? Ku arai korong lak ani mang matan bil lava luai ani bil suke.”
50 Jesus respondeu e disse-lhe: Porque te disse: vi-te debaixo da figueira, crês?
51 Na kala atai pok, “Napo mengen atutuman luai animi, mi arai lak ani metekuku ka tavas na mamain ta angelo si God ki kiklak na kiksiang taun a igenen i pukun.”
51 E disse-lhe: Na verdade, na verdade vos digo que, daqui em diante, vereis o céu aberto e os anjos de Deus subirem e descerem sobre o Filho do Homem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.