Gênesis 1
AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs BKJ
1 Aino luai God kata asinong na mete kuku na kuli rina.
1 No princípio criou Deus o céu e a terra.
2 Katapo kovek luai ta bil e kuli rina. Keve bil aongos kitapo kovek i pukun. Vong lava katapo pakut a keve bil aongos. Malanganto i God katapo ngoi angpok palau e kuli laman.
2 E a terra era sem forma e vazia; e havia trevas sobre a face do abismo. E o Espírito de Deus se movia sobre a face das águas.
3 Au na God kala antok, “Malangas, ku tu aserei.” Na kala malangas.
3 E disse Deus: Haja luz; e houve luz.
4 Na God kala arai ta malangas vola roron na kala posong angtaliungai ani malangas pelek a vong.
4 E viu Deus a luz, que isto era bom; e Deus separou a luz das trevas.
5 Na God kala atuk a malangas ang ta tenei ias, na kala atuk a vong ang ta tenei vong. Au, vong kala serei le na kala tenei vauk pok. Asukang na ainoai i taun kala pasal suai.
5 E chamou Deus à luz Dia, e às trevas ele chamou Noite. E houve a tarde e a manhã, o primeiro dia.
6 — ausente —
6 E disse Deus: Haja um firmamento no meio das águas, e deixe que separe as águas das águas.
7 — ausente —
7 E fez Deus o firmamento, e separou as águas que estavam debaixo do firmamento das águas que estavam acima do firmamento. E assim foi.
8 Na God kala atuk a pangau ang ta kuku. Au, vong kala serei le na kala tenei vauk pok. Asukang na vapongua i taun kala pasal suai.
8 E Deus chamou ao firmamento Céu. E houve a tarde e a manhã, o segundo dia.
9 Au, na God kala antok, “Laman ang e kevkev i mete kuku, ku ago kuvul si sikei a oring na numai kuli roe, ku tu aserei.” Na kala asukang.
9 E disse Deus: Deixe as águas sob o céu em um lugar, e apareça o solo seco. E assim foi.
10 Na God kala atuk a laman po ago kuvul ang ta nei laman, na kala atuk a ring kolo ang ta kuli roe. God kala arai ania ta vola roron.
10 E chamou Deus ao solo seco de Terra; e ao ajuntamento das águas ele chamou Mares. E Deus viu que isto era bom.
11 Na God kala antok, “Kuli roe, ku apolokai ani mamain ta sukal atogon katui na mamain ta ei atogon uai na katui neiria ani mi uai asereai ani manik imi akorong ta matan uai.” Na kala asukang.
11 E disse Deus: Deixe a terra trazer a relva, a erva produzindo semente, e a árvore frutífera produzindo fruto segundo a sua espécie; cuja semente esteja em si mesma, sobre a terra. E assim foi.
12 Ri sukal angpetpetekai na ri ei angpetpetekai kila polok kuli vunep. Kita uai asereai akorong ani kari keve mamain ta uai. Keve katui iria kita apolokai akorong pok ani keve tukulai iria. Na God kala arai ania ta vola roron.
12 E a terra produziu a relva, e a erva que dava semente segundo a sua espécie, e a árvore frutífera, cuja semente estava nela, segundo a sua espécie. E Deus viu que isto era bom.
13 Au, vong kala serei le na kala tenei vauk pok. Asukang na vapotol i taun kala pasal suai.
13 E houve a tarde e a manhã, o terceiro dia.
14 Na God kala antok, “Keve malangas, mi tu aserei e mete kuku ani mi akalit ta angpetpetekai i tenei ias ve tenei vong. Keve malangas ke kapa ki akanangai ani angpetpetekai i keve taun na keve ulen na keve matas.
14 E disse Deus: Haja luzes no firmamento do céu para dividir o dia da noite; e que sejam por sinais, e para estações, e para dias, e anos;
15 Ani keve malangas ke e metekuku ki mang amalangasai ani kuli rina aongos.” Na kala asukang.
15 e que eles sejam por luzes no firmamento do céu para dar luz sobre a terra. E assim foi.
16 God kata asinong a pongua na malangas lava. Ri makarap ve ulen. Makarap vo tavirimok ang, ani nia ka saupai ani tenei ias, na ulen ani ka saupai ani tenei vong. Kata asinong kapa ri kalto.
16 E fez Deus duas grandes luzes; a luz maior para governar o dia, e a luz menor para governar a noite; ele também fez as estrelas.
17 God kata asinong a keve malangas ang asi mang ani kuli rina.
17 E Deus os colocou no firmamento do céu para dar luz sobre a terra;
18 Ani ki saupai ani tenei ias na tenei vong, na ki pagal akipai ani malangas na vong. Na God kala arai ania ta vola roron.
18 e para governar sobre o dia e sobre a noite, e para separar a luz das trevas, e Deus viu que isto era bom.
19 Au, vong kala serei le na kala tenei vauk pok. Asukang na vapuat i taun kala pasal suai.
19 E houve a tarde e a manhã, o quarto dia.
20 Na God kala antok, “Nei laman, mi duk ta mamain ta manmanik to. Na ri mani, mi ngoi angpok neite kuku e pangkul i kuli roe.
20 E disse Deus: Produzam as águas abundantemente criaturas viventes que se movem, e aves que possam voar acima da terra, no vasto firmamento do céu.
21 Asukang na God kala asinong ri ie lava kuvul ve mamain ta manmanik aongos kipo to na kipo duk na kipo sang angpok nei laman val si kari keve laulauan angpetpetekai. Na ani ri mani vap po ngoi korong ang, asukang palau val kari keve laulauan angpetpetekai. Na God kala arai ania ta vola roron.
21 E Deus criou grandes baleias, e toda criatura vivente que se move, que as águas produziram abundantemente, segundo a sua espécie, e toda ave alada segundo a sua espécie; e Deus viu que isto era bom.
22 God kala poso atauia iria ta mengen asukang ke, “Mi apitus na mi serei aduk si kami tataot ani nei laman ka duk tatami. Ri mani, mi kun apolokai pok animi ani mi duk si kuli rina ke.”
22 E Deus os abençoou, dizendo: Sede frutíferos e multiplicai-vos, e enchei as águas nos mares, e multipliquem-se as aves sobre a terra.
23 Au, vong kala serei le na kala tenei vauk pok. Asukang na vapalpalima i taun kala pasal suai.
23 E houve a tarde e a manhã, o quinto dia.
24 Na God kala antok, “Ri manmanik anglok i kuli roe, mi serei aduk e kuli rina, na mi apitus asereai pok animi si kami keve kuvkuvulan angpetpetekai. Ri vongo asi aiveven, ri manmanik palis e kuli roe na ri kei i nei uten, mi apitus angkokoai singimi pok. Na kala asukang.
24 E disse Deus: Produza a terra criaturas viventes segundo as suas espécies, gado, e seres rastejantes, e animais da terra segundo a sua espécie. E assim foi.
25 God kata asinong a ri kei, ri vongo asi aiveven e rina na ri manmanik po palis e kuli roe. Kata asereai aniria ani ki apolokai pok aniria akorong. Na God kala arai ta vola roron.
25 E fez Deus os animais da terra segundo a sua espécie, e o gado segundo a sua espécie e tudo que rasteja sobre a terra segundo a sua espécie; e Deus viu que isto era bom.
26 Na God kala antok, “Tara asinong a ri vap si lilinau na kankanuai ira. Tara alis iria ta kitmat si saupai aongos ani mamain ta ien i nei laman na mamain ta mani i nei pangau ke. Ki saupai kapa ani mamain ta vongo ipo aiveven na ani kuli rina aongos ke na ki saupai kapa ani mamain ta manmanik ipo palis na pasal anglok kuli rina.
26 E disse Deus: Façamos um homem à nossa imagem, conforme a nossa semelhança; e que eles tenham domínio sobre os peixes do mar, e sobre as aves do céu, e sobre o gado, e sobre toda a terra, e sobre toda a coisa rastejante que rasteja sobre a terra.
27 Asukang vanang na God kata asinong ri vap si kankanuai ina akorong pok. Io, si kankanuai ina pok God kata asinong ri vap. Kata asinong ri vap ani ki tauan na aina.
27 Assim Deus criou o homem a sua própria imagem, à imagem de Deus o criou; macho e fêmea ele os criou.
28 Na God kala poso atauia iria ta mengen asukang ke, “Mi apolokai pok animi. Kami inatus ki aduk na kuli rina ke na ki saupai ania. Mi saupai aongos ani ri ien nei laman na ri mani nei pangau na ani ri manmanik aongos kipo ago kuli roe.
28 E Deus os abençoou, e Deus lhes disse: Sede frutíferos e multiplicai-vos, e reabasteça a terra e subjugai-a; e tende domínio sobre os peixes do mar, e sobre as aves do céu, e sobre toda a coisa vivente que se move sobre a terra.
29 Na God kala antok, “Nalapo alis vang imi ta ri sukal aongos i kuli rina vopo atogon katui kuvul ve ri ei aongos vopo uai ang. Kilapo kakami ani mi angan singiria.
29 E disse Deus: Eis que vos tenho dado toda erva que dá semente, que está sobre a face de toda a terra, e toda árvore na qual está o fruto de uma árvore que produz semente; para vós será para alimento.
30 Na ani ri mani i nei pangau na ri manmanik aongos po to kuli vunep, riria kapa ki angan pan na uai i mamain ta ei na uriuri aongos.” Na kala asukang.
30 E a todo animal da terra, e a toda ave do céu, e a cada coisa que rasteja sobre a terra, em que há vida, eu tenho dado toda erva verde para alimento. E assim foi.
31 God kala arai ani keve bil aongos i kana la asinong ang, na vola roron luai. Au, vong kala serei le na kala tenei vauk pok. Asukang na valimalesikei i taun kala pasal suai.
31 E Deus viu todas as coisas que ele havia feito; e eis que era muito bom. E houve a tarde e a manhã, o sexto dia
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gênesis 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.