Atos 13

AKUS RO NA PALATUNG TANGINANG ANI IESU KARISTO (LCM) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Au, nei liuan i kuvkuvulan i vap lomlomon ang e Antiokeia katapo atogon a keve katakai i akus ve keve katakai i akalit. Barnabas, Simeon voiang kipo kin kapa ia ta Niger, na Lukio le Kurene, Manaen igenen vopo ago ke nei vainagoan si tulava Erodes, na Saulo.
1 Havia então na Igreja de Antioquia profetas e doutores, entre eles Barnabé, Simão, apelidado o Negro, Lúcio de Cirene, Manaém, companheiro de infância do tetrarca Herodes, e Saulo.
2 Taun ang kipo ago i alal ve soturungai ane si Volava, na Malanganto Gogoai kala antok iria ta, “Mi atung a ri Barnabas ve Saulo anig, asi karilong sunguk ani abis ke nau natala songo irilong asi karilong abis ania.”
2 Enquanto celebravam o culto do Senhor, depois de terem jejuado, disse-lhes o Espírito Santo: Separai-me Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho destinado.
3 Na kila apunuk kari alal ve sokotuk na kila amatung kunga singirilong le na kila atatung irilong na kilongla pasal.
3 Então, jejuando e orando, impuseram-lhes as mãos e os despediram.
4 Au, kilongla pasal si asok si Malanganto Gogoai na kilongla pasiang ane Seleukeia na kilongla kokos aputuk ane Kuporo,
4 Enviados assim pelo Espírito Santo, foram a Selêucia e dali navegaram para a ilha de Chipre.
5 na kianla ung e Salamis. Na kilongla palak nei keve lu i kivung si ri Iudaia na kilongla akuskus iria ta akus i God. Ioanes katapo auai ve rilong val karilong igenen asi pakangai anirilong.
5 Chegados a Salamina, pregavam a palavra de Deus nas sinagogas dos judeus. Tinham com eles João para auxiliá-los.
6 Au, kilongla pasal a kulenusa aongos ang tung si kilonganla serei e Papo, na e iang kilongla duai a mangsikei a igenen Iudaia kana asan ta Bariesu, kapo igenen teng rikek na kapo mangsikei a katakai i kus amalangas kapau.
6 Percorreram toda a ilha até Pafos e acharam um judeu chamado Barjesus, mago e falso profeta,
7 Katapo ago kuvul ve ainoinoai i rina ang kana asan ta Sergio Paulo, kapo mangsikei a igenen malangas. Na kala asok tapai ani ri Barnabas ve Saulo using katapo buk longong ani akus i God.
7 que vivia na companhia do procônsul Sérgio Paulo, homem sensato. Este chamou Barnabé e Saulo, e exprimiu-lhes o desejo de ouvir a palavra de Deus.
8 Au na Elumas, igenen vopo teng rikek ang, nang nia na supsupai i kana asan, kala tu talang iritol using kapo misag ani ainoinoai ke ka lomlomon.
8 Mas Élimas, o Mago - pois assim é interpretado o seu nome -, se lhes opunha, procurando desviar da fé o procônsul.
9 Sikei Saulo, voiang kipo kin kapa ia ta Paulo, kala sung pukun ta Malanganto Gogoai na kala tun akit ia
9 Então Saulo, chamado também Paulo, cheio do Espírito Santo, cravou nele os olhos e disse-lhe:
10 na kala antok ta, “Numai a natnat i vo petau Ingua! Kupo petau i mamain ta bil korong aongos na kam to kapo duk ta kapau. Angisan ku kamus ta vilvil bat ani kana keve selen a Volava?
10 Filho do demônio, cheio de todo engano e de toda astúcia, inimigo de toda justiça, não cessas de perverter os caminhos retos do Senhor!
11 Longong! Volava ka amiming ua asukang ke. Matam ka ba ani mang vuk pangau na ku tav arai ani malangas i makarap.” Akorong palau na vong kala pakut ia. Matana kala ba, asukang a kalapo gulegule ta sikei asi takai ania.
11 Eis que agora está sobre ti a mão do Senhor e ficarás cego. Não verás o sol até nova ordem! Caíram logo sobre ele a escuridão e as trevas, e, andando à roda, buscava quem lhe desse a mão.
12 Na ainoinoai ang kala lomlomon taun kala arai ani sa kata serei, using kala taping si akalkalit i Volava.
12 À vista deste prodígio, o procônsul abraçou a fé, admirando vivamente a doutrina do Senhor.
13 Au, ri Paulo ve keve vap ipo auai ang ve nia kila sang pelek a Papo ane palpal Pampulia na kianla ung e Perge. Na Ioanes kala papelek iria asi kana papok ane Ierusalem.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram de Pafos e chegaram a Perge, na Panfília, de onde João, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Au na ria kila papelek a Perge na kila palak luai ane Antiokeia e palpal Pisidia. Na si taun i atailai kila palak nei lu i kivung na kianla sinong.
14 Mas eles, deixando Perge, foram para Antioquia da Pisídia. Ali entraram em dia de sábado na sinagoga, e sentaram-se.
15 Au, taun kala kamus a tataot si buk i saupai na buk si ri kus amalangas, keve ainoinoai i lu ang kila ali mengen ane singiria asukang ke, “Keve tungamem, si man mipo atogon mengen si papakangai ani ri vap, kapo ro mi mengen.”
15 Depois da leitura da lei e dos profetas, mandaram-lhes dizer os chefes da sinagoga: Irmãos, se tendes alguma palavra de exortação ao povo, falai-a.
16 Au Paulo kala tapasuk na kala atung alakat a kungana asi kana mengen, “Ri vap i Israel, na ri vap i ngising vap po mamaila ang ani God, mi longong!
16 Paulo levantou-se, fez um sinal com a mão e falou: Homens de Israel e vós que temeis a Deus, ouvi.
17 God ke singira ri vap i Israel kata pilak na keve tivura, na kata apolok alava iria si taun ang kitapo ago e Aigipto, le na kala songo suai aniria le iang ta kitmat ina.
17 O Deus do povo de Israel escolheu nossos pais e exaltou este povo no tempo em que habitava na terra do Egito, de onde os tirou com o poder de seu braço.
18 Na si taun kita pasal nei ring varasai palau ang, God kata sunguk a maiten i kari keve lau rikek nei pangau i 40 na matas aongos.
18 Por espaço de quarenta anos alimentou-os no deserto.
19 Taun ang kilapo buk palak e Kanan, kata ngi suai ani limalengua na matan vap ang na kala alis iria ta roe ang, asi kari tauk ina. Keve bil ke kata pasal asukang ta 450 na matas aongos.
19 Destruiu sete nações na terra de Canaã e distribuiu-lhes por sorte aquela terra durante quase quatrocentos e cinqüenta anos.
20 Au, na e mung ina God kala atung kari keve ainoinoai asi angusiusingai tung si taun si Samuel katakai i kus amalangas.
20 Em seguida, lhes deu juízes até o profeta Samuel.
21 Na ri vap kila sokotuk ta kari tulava na God kala alis iria ta Saul, kana nat ke Kis i patvap ang si Beniamin. Kata tu ainoinoai aniria si 40 na matas aongos.
21 Pediram então um rei, e Deus lhes deu, por quarenta anos, Saul, filho de Cis, da tribo de Benjamim.
22 Au le na kala luk suai ania na kala akanangai ani David asukang ta tulava. Kata mengen amalangas tatana asukang ke, ‘Nata arai ani David, nat ke si Iesai, ta kapo mangsikei a nat voiang napo buk alava ia, na ka using kag keve vubuk.’
22 Depois, Deus o rejeitou e mandou-lhes Davi como rei, de quem deu este testemunho: Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará todas as minhas vontades.
23 Na le si keve tivuna i igenen ke David, kala asereiai ani Iesu asukang val kana palapalatung ani ka teng ato ri Israel.
23 De sua descendência, conforme a promessa, Deus fez sair para Israel o Salvador Jesus.
24 Aino le ani Iesu ka serei, Ioanes kata akus ri vap aongos i Israel ta ki lomon pokai na ki luk a asising asi akanangai ani kari sasakol.
24 João tinha pregado, desde antes da sua vinda, o batismo do arrependimento a todo o povo de Israel.
25 Na taun ang a Ioanes kalapo akamusai ani kana abis na kalapo uli antok asukang ke, ‘Mi ago ta sekpat an ta nau kana na igenen ang mipo kokoai ania, parik. Sikei mangsikei ka aimung ig, napo tav ro angkoai luai ve asosokai palau vopo kunis ani pauk i kakina.’
25 Terminando a sua carreira, dizia: Eu não sou aquele que vós pensais, mas após mim virá aquele de quem não sou digno de desatar o calçado.
26 Keve tungag, mamain ta tivuna i Abaram, kuvul ve mamain ta vap voiang mipo mamaila ani God, akus i vilvil ato ke kapo pasal taun ira akorong.
26 Irmãos, filhos de Abraão, e os que entre vós temem a Deus: a nós é que foi dirigida a mensagem de salvação.
27 Using ri vap i Ierusalem kuvul ve kari keve ainoinoai parik kitapa kinle na Iesu sikei kitapo ba ani mengen ang si ri katakai i kus amalangas nang kipo uli tataot ania si keve taun i atailai ang. Na kitala apunuk ia si kari saupai ania ta ka mat.
27 Com efeito, os habitantes de Jerusalém e os seus magistrados não conheceram Jesus, e, sentenciando-o, cumpriram os oráculos dos profetas, que cada sábado são lidos.
28 Parik kitapa sabonai ani mang sikei a lau rikek singina angkokoai asi kana mat, sikei lak kita sokotuk ainainak si Pilato asi kari raung ania.
28 Embora não achassem nele culpa alguma de morte, pediram a Pilatos que lhe tirasse a vida.
29 Kita abis a keve bil ang asukang val nei salsalik, le na kila kopos asiang ia le kuli ei na kianla asiang ia nei mata i mat.
29 Depois de realizarem todas as coisas que dele estavam escritas, tirando-o do madeiro, puseram-no num sepulcro.
30 Sikei God kala tak atadut pok ia,
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos.
31 na ani keve taun miang, vap po palak ang ve nia le Galilaia ane Ierusalem, kila arai ania, asukang a kilapo akuskus amalangas tatana si kara vap.
31 Durante muitos dias apareceu àqueles que com ele subiram da Galiléia a Jerusalém, os quais até agora são testemunhas dele junto ao povo.
32 Kana namempo akus imi ta akus ro ang God katala palapalatung ve keve tivura tatana.
32 Nós vos anunciamos: a promessa feita a nossos pais,
33 Kana vang kalapo serei atutuman singira mamain ta tivuria ta katala tak ataduk pok a Iesu val kita salik ia si apongua i tangam, Numai kag nat. Kana anginang kalapo punuk luai ta nau a tamam.
33 Deus a tem cumprido diante de nós, seus filhos, suscitando Jesus, como também está escrito no Salmo segundo: Tu és meu Filho, eu hoje te gerei {Sl 2,7}.
34 Arai, kata tak atadut pok ia asi kana ago luai ta anguan mat an. Kapo mengen amalangas ta oring ke si mengen asukang ke. Naka alis imi ta mengen gogoai na keve bil roron ang natala alis a David tatana.
34 Que Deus o ressuscitou dentre os mortos, para nunca mais tornar à corrupção, ele o declarou desta maneira: Eu vos darei as coisas sagradas prometidas a Davi {Is 55,3}.
35 Io, na si mang salsalik kapa kata mengen tatana asukang ke, Parik luai kupa angkokoai asi atolongon ani kam igenen daus asi kana sain vok nei mopong.
35 E diz também noutra passagem: Não permitirás que teu Santo experimente a corrupção {Sl 15,10}.
36 Using David, kata pakangai ani ri vap si kana taun val vubuk si God, le na kala mat, na kianla mo ia ngere keve tivuna na pukun ina kala sain vok.
36 Ora, Davi, depois de ter servido em vida aos desígnios de Deus, morreu. Foi reunido a seus pais e experimentou a corrupção.
37 Sikei igenen ke God kata tak atadut ia parik katapa sain vok.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou não experimentou a corrupção.
38 Asukang a keve tungag, napo buk ani mi nas aro na oring ke ta katala mus suai ani kami keve lau rikek, asukang a namempo buk akus animi tatana,
38 Sabei, pois, irmãos, que por ele se vos anuncia a remissão dos pecados.
39 na le singina, man ta sikei kapo lomlomon tatana, kalapo kalakala, using a saupai si Moses parik kapa angkokoai asi akala animi.
39 Todo aquele que crê é justificado por ele de tudo aquilo que não pôde ser pela Lei de Moisés.
40 Asukang a mi aiveven vei mengen ang si ri katakai i kus amalangas kala serei atutuman singimi asukang ke.
40 Cuidai, pois, que não venha sobre vós o que foi dito pelos profetas:
41 Vap po kurek ang ani God, mi longong! Nganlak mi taping na mi puka, using naka abis a mangsikei a abis e matami, sikei mi tav lomlomon lak kapa ta kag abis, kantanem kitala antok imi tatana.”
41 Vede, ó desprezadores, pasmai e morrei de espanto. Pois eu vou realizar uma obra em vossos dias, obra a que não creríeis, se alguém vo-la contasse {Hab 1,5}.
42 Au kilonglapo buk soung, na ri vap kila sokotuk irilong ta keve bil ke ki anguan longong an aniria si mang taun i atailai ang e mung.
42 Ao saírem, rogavam que lhes repetissem essas palavras no sábado seguinte.
43 Au, kila soung aongos, na amiang i ri Iudaia kuvul ve ri vap i ngising voiang kitala palak luai nei laulauan si ri Iudaia, kila using ri Paulo ve Barnabas. Kilong anla angmemengenai ve ria na kilongla akikit iria kapa asi kari uli teng akit ani kana roron a God.
43 Depois que a assembléia terminou, muitos judeus e prosélitos devotos seguiram Paulo e Barnabé, os quais com muitas palavras os exortavam a perseverar na graça de Deus.
44 Na si taun i atailai e mung, vap miang luai i nei rina ang kimela serei kuvul asi kari me kokolongong ani akuskus i Volava.
44 No sábado seguinte, afluiu quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Na ri Iudaia kita lapo atogon vinga rikek si taun kita arai ani ri vap si lapo seserei amiang ang. Kita asuai ani keve vuk kalinga rikek ani Paulo katapo tav pakangai ania si kana abis.
45 Os judeus, vendo a multidão, encheram-se de inveja e puseram-se a protestar com injúrias contra o que Paulo falava.
46 Au, ri Paulo ve Barnabas kilongla tapasuk na kilongla mengen amadot iria asukang ke, “Tutuman, namemlong tala mengen aino ta akus i God singimi, sikei using milapo kilis a mengen ke, io milapo mengen amalangas vanang ta parik mipa angkokoai si luk ani to asikei. Asukang a kana namemlonglapo pasal taun a vap i ngising.
46 Então Paulo e Barnabé disseram-lhes resolutamente: Era a vós que em primeiro lugar se devia anunciar a palavra de Deus. Mas, porque a rejeitais e vos julgais indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os pagãos.
47 Using a Volava katala alis imemlong ta vuk mengen ke, Nata asinong ua asi kam mang si ri vap i ngising, na asi kam akus ta kag vilvil ato ane si ri vap i kuli rina aongos ke.”
47 Porque o Senhor assim no-lo mandou: Eu te estabeleci para seres luz das nações, e levares a salvação até os confins da terra {Is 49,6}.
48 Si taun ri vap i ngising kila longong a mengen ang, kila uruk alava velai ani alatun ani Volava si kana mengen roron. Na vap miang iria kila lomlomon, voiang God kata lomlomonai aniria asi kari teng ani to asikei.
48 Estas palavras encheram de alegria os pagãos que glorificavam a palavra do Senhor. Todos os que estavam predispostos para a vida eterna fizeram ato de fé.
49 Io, na akus i Volava kala pasal a nei palpal aongos ang.
49 Divulgava-se, assim, a palavra do Senhor por toda a região.
50 Sikei ri Iudaia kitapo duk ta vinga visuk, asukang a kila songo akuvul na keve aina asasanan kuvul ve keve ainoinoai i rina ang asi vil arikek ani ri Paulo ve Barnabas, na kila lu suai anirilong pelek kari palpal.
50 Mas os judeus instigaram certas mulheres religiosas da aristocracia e os principais da cidade, que excitaram uma perseguição contra Paulo e Barnabé e os expulsaram do seu território.
51 Au na kilongla tap suai ani kaponpon pelek a kakirilong asi akanangai ani kari tav ainainak anirilong. Au le na kilongla pasal ane Ikonion.
51 Estes sacudiram contra eles o pó dos seus pés, e foram a Icônio.
52 Na vap po lomlomon ang, kitapo uli atogon uruk lava velai ani Malanganto Gogoai kapo aol iria.
52 Os discípulos, por sua vez, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.