Romanos 2
Janeruwarete 'Ga Je'eg (KYZNT) vs NAA
1 'Gã nemiapofera mama'e tywera renuw ire pẽẽ mũ 'jau: “A'jea futat 'gã nemiapofera mama'e tywera futat”, 'jau nipo pẽẽ pejejaupe. “Aipo apoa 'gã ojemotywea Jarejuwarete 'ga upe”, 'jau nipo pẽẽ pejejaupe. A'ere aipo 'e reewi mama'e apou 'ga 'jawerimũ etee futat nũ 'eramũ pẽẽ nanẽ pejejekwau Jarejuwarete 'ga upe.
1 Por isso, você é indesculpável quando julga os outros, não importando quem você é. Pois, naquilo que julga o outro, você está condenando a si mesmo, porque pratica as mesmas coisas que condena.
2 “Mama'e tywera apoara 'gã Janeruwarete 'ga wereko tywet” 'ea jane ikwaapa. Mama'e a'jea etee Janeruwarete 'ga iapou. A'eramũ jane 'jau, “Mama'e tywera apoara 'gã ojereko tywerukat futat”, 'jau jane.
2 Bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade contra os que praticam tais coisas.
3 Ma'eramũ sipo ajee pẽẽ nanẽ mama'e tywera apou 'gã 'jawe etee nũ, “pẽnemiapofera nia'wyri 'ga upe”, 'e re? Pẽẽ sipo Janeruwarete 'ga nepẽ nereko tyweri mama'e tywera pẽẽ iaporamũ? Mama'e tywera pẽẽ iaporamũ 'ga pẽ nerekou tyweaete nanẽ 'gã 'jawe futat.
3 E você, que condena os que praticam tais coisas, mas faz o mesmo que eles fazem, pensa que conseguirá se livrar do juízo de Deus?
4 Pẽẽ mũ nipo 'jau: “Jane ree 'ga jemuaẽmi. Ipota'wa futat 'ga jane ree. Najane rereko tywera'nei 'ga”, 'jau nipo pẽẽ. Aipoa a'jea futat. A'ere pẽẽ nepẽneapyoi 'ga ree. Ajemuaẽm futat 'ga pẽ nee pẽtywer awi pẽ momoirukaawamũ pẽ nupe. Ma'eramũ 'ã 'ga nepẽ motesirũgatua'nei. “Otywer awi 'gã poir ire je 'gã nerekou tywere'em”, 'jau 'ga ojeupe.
4 Ou será que você despreza a riqueza da bondade, da tolerância e da paciência de Deus, ignorando que a bondade de Deus é que leva você ao arrependimento?
5 A'ere nipo 'ã nepepoiri futari pejetywer awi. Pejejero'waro'wau etee futat 'ã 'ga je'ega renupe'ema. A'eramũ nipo pẽẽ 'ga mamara'neukaa etee te pejejee. A'eramũ nipo 'ga pẽ nerekou tyweaete wowase ae majatykaawa 'ara rupi. Aipoa 'ara rupi 'ga mama'e tywera apoara 'gã nerekou tyweaete 'gã nemiapo tywer are etee futat. A'eramũ nipo 'ga, mama'e tywera pẽẽ iapo re, pẽẽ nanẽ pẽ nerekou tyweaete, pẽnemiapofer are.
5 Mas, por ser teimoso e ter um coração impenitente, você acumula contra si mesmo ira para o dia da ira e da revelação do justo juízo de Deus,
6 Akwaap 'ga janeremiapofera. A'eramũ 'ga jane mepyau janeremiapofer are etee futat.
6 que retribuirá a cada um segundo as suas obras:
7 Jane mũ mama'e esage apou jarejemogyau. Jarejuwarete 'ga je'ega jane enupa. “Tejeupe 'ga je'eg are jeporenuwiweramũ tekou. ‘Ene 'ã je renupa ekou. A'eramũ ene eneresage futat jee’ 'e are jeporenuwiweramũ”, 'jau jane. 'Ga pyri jareoa jane ifutaa. 'Ga pyriwara 'gã jarepojeuwa jane ifutaa jarejemogyau. Nan jane iaporamũ 'ga jane mogyau ojepyri nakwaparimũ ete rũi futat.
7 a vida eterna aos que, perseverando em fazer o bem, procuram glória, honra e incorruptibilidade;
8 A'ere ojee ea'are'ema 'gã nee Janeruwarete 'ga mara'neramũ. Morogyta a'jea renupare'ema 'gã nee, mama'e tywera apoara 'gã nee, ojee ojerowiaraip ma'e 'gã nee. Mĩmera 'gã nee 'ga amara'neramũ. A'eramũ 'ga 'gã nerekou tyweaete.
8 mas ira e indignação para os egoístas, que desobedecem à verdade e obedecem à injustiça.
9 Mama'e tywera apoara 'gã juejue futat nipo 'ga erekou tyweaete. Judeu, judeue'em. Mĩmera 'gã nipo 'ga 'gã nerekou tyweaete.
9 Tribulação e angústia virão sobre todo aquele que faz o mal, ao judeu primeiro e também ao grego;
10 Mama'e esage apoareramũ te nipo ajee 'ga 'i janee: “Pẽẽ pẽnesage jee”, 'jau nipo 'ga janee. Jane mopy'ata'wau ojepyriwara 'gã nowase. Aipo 'ga wapo mama'e esage apoara upe. Judeuramũ oree 'ga iapoi, judeue'emamũ pẽ nupe nanẽ 'gã iapou nũ.
10 mas haverá glória, honra e paz a todo aquele que pratica o bem, ao judeu primeiro e também ao grego.
11 Janeruwarete 'ga ojejuka pãwẽ pãwẽ jane ree. A'eramũ 'ga mama'e tywera apoara 'gã juejue 'ga erekou tyweaete. Mama'e esage apoara 'gã juejue 'ga erekou esage.
11 Porque Deus não trata as pessoas com parcialidade.
12 Ymã te 'ã Janeruwarete 'ga oje'ega kwasiarukari oreypy 'ga upe rakue, Moisesi 'ga upe rakue. A'eramũ judeuramũ ore 'ga remikwasiarera rerekou. A'ere judeue'emamũ pẽẽ nepẽtywi futari 'ga je'ega pyu. Janeruwarete 'ga nomonoi pẽ nupe rakue. A'etea Janeruwarete 'ga pẽ nerekou tyweaete mama'e tywera aporamũ. A'eramũ nipo 'ga judeuramũ oree 'jau: “Nepeenuwi jeje'ega. A'eramũ je pẽ nerekou tyweaete”, 'jau nipo 'ga oreypy 'gã nupe rakue.
12 Assim, todos os que pecaram sem lei também sem lei perecerão; e todos os que pecaram sob a lei serão julgados pela lei.
13 NaMoisesi 'ga remikwasiarera kwaapara 'gã tee rũi esage Janeruwarete 'ga upe. 'Ga je'eg imũ mama'e apoara 'gã etee te esage 'ga upe.
13 Porque justos diante de Deus não são aqueles que somente ouvem a lei, mas os que praticam a lei é que serão justificados.
14 Judeue'emamũ pẽypy 'gã nitywi futari 'ga je'ega rerekwara ka'arana pyu rakue. Nomonoi 'ga 'gã nupe. A'ere 'gã 'ga remifutara kwaawi ojee. A'eramũ 'gã amũ mama'e apou 'ga remifutar imũ.
14 Quando, pois, os gentios, que não têm a lei, fazem, por natureza, o que a lei ordena, eles se tornam lei para si mesmos, embora não tenham a lei.
15 A'eramũ 'gã nesakara 'gã nipo 'jau: “Nitywi futari 'gã Janeruwarete 'ga je'ega rerekwara ka'arana pyu. A'etea 'gã 'ga remifutara kwaapa ojee. Sã'ã 'gã mama'e apoa 'ga je'eg imũ”, 'jau nipo 'gã nesakara 'gã. Akwaap futat 'gã mama'e esagea. Akwaap futat 'gã mama'e tywera. A'eramũ 'gã mama'e tywera aporamũ 'jau ojeupe: “Aipoa nia'wyri”, 'jau ojeupe. Mama'e esage aporamũ 'gã 'jau: “Aipoa esage”, 'jau 'gã ojeupe.
15 Estes mostram a obra da lei gravada no seu coração, o que é confirmado pela consciência deles e pelos seus pensamentos conflitantes, que às vezes os acusam e às vezes os defendem,
16 A'eramũ wowase ae majatykaawa 'ara rupi nipo Janeruwarete 'ga jane mojo'ogukaa Jejui Kristu 'ga upe. Janerekwawera 'ga ikwaapa, janerea'aawera nanẽ 'ga ikwaapa nũ. A'eramũ 'ga jane mojo'oka nipo wemiayuwamũ, werowiare'ema 'gã nui. Nan je rekoi morogyta esage mome'waramũ.
16 no dia em que Deus, por meio de Cristo Jesus, julgar os segredos das pessoas, de acordo com o meu evangelho.
17 “Jane 'ã judeua”, 'jau pẽẽ mũ pejejemogyau. “Moisesi 'ga remikwasiarera 'ã jane erekou. A'eramũ jane jarejesageramũ jarejemogyau”, 'jau pẽẽ pejejaupe numiamũ. “Jane 'ã Jarejuwarete 'ga remiayuwaretea”, 'jau pẽẽ pejejerowiaraipa pejejee.
17 Mas, se você diz que é judeu, confia na lei e se gloria em Deus;
18 Jarejuwarete 'ga remifutara pekwaap numiamũ. Moisesi 'ga remikwasiarer are pejejemu'jau mama'e esage kwaapawamũ.
18 se você conhece a vontade de Deus e aprova as coisas excelentes, sendo instruído na lei;
19 Easĩg ma'eramũ ae nuatai futari ojetee. A'eramũ Janeruwarete 'ga kwaapare'ema 'gã eae'ema 'gã 'jawe futat. Mama'e a'jea kwaapare'ema 'gã easĩg ma'e 'jawe. A'eramũ pẽẽ 'jau: “Ore ea ma'e 'jawewara aramueapyo 'gã 'ga ree”, 'jau pẽẽ numiamũ.
19 se você está convencido de que é guia dos cegos, luz dos que se encontram em trevas,
20 “I'akwaawe'ema 'gã ore aramu'e ee. Kunumĩ 'gã nanẽ ore imu'jau ee nũ”, 'jau pẽẽ numiamũ. “Orokwaaw ore Moisesi 'ga remikwasiarera. Moisesi 'ga ore mueapyou mama'e are. Mama'e a'je are 'ga ka'arana kwasiari rakue. A'eramũ ore 'gã mu'jau ee”, 'jau pẽẽ numiamũ.
20 instrutor de insensatos, mestre de crianças, tendo na lei a forma da sabedoria e da verdade —
21 Ma'eramũ sipo ajee pẽẽ pejejemu'jau esage'em ee? Nepeenuwi futari 'ga je'ega. “Pemunarũ awi”, 'jau agawewi pẽẽ 'gã nupe. A'etea pẽẽ aipo 'gã nupe 'e re pẽẽ futat pemunarũ.
21 você, pois, que ensina os outros, não ensina a si mesmo? Você, que prega que não se deve roubar, rouba?
22 “Peko awi pejejuemireko are”, 'jau pẽẽ 'gã nupe. Ma'eramũ sipo ajee aipo 'gã nupe 'e re pejekou pejejuemireko are? “Kũjãmeramũ pejekowe'em pejejomen are”, 'jau pẽẽ 'gã nupe. Ma'eramũ sipo pejekou pejejomen are, aipo 'gã nupe 'e re? Nepẽporomutari pẽẽ maira'me a'agaw are. A'ere pejemunarũmũ mama'e are maira'me a'agawa rog awi. Ymã te Moisesi 'ga jane mu'jau maira'me a'agaw are rakue. “Pemuoryp kasi maira'me a'agawa ne”, 'jau 'ga janee rakue. “Pemunarũ awi mama'e are”, 'jau nanẽ 'ga rakue nũ. A'eramũ pẽẽ pejejemotywea Jarejuwarete 'ga upe pejemunarũmũ mama'e are maira'me a'agawa rog awi.
22 Você, que diz que não se deve cometer adultério, adultera? Você, que detesta ídolos, rouba os templos?
23 “Janeruwarete 'ga oje'ega kwasiarukaa Moisesi 'ga upe, inuga oree rakue”, 'jau pẽẽ, pejejerowiaa ee. Ma'eramũ sipo ajee pẽẽ erowiare'ema? 'Ga je'ega renuwe'emamũ pẽẽ 'ga rerowiarukare'ema judeue'ema 'gã nupe.
23 Você, que se gloria na lei, desonra a Deus pela transgressão da lei?
24 Ymã te 'ã 'ga amũ ka'arana kwasiaa pẽ nee rakue. “Judeuramũ pẽ nekoarũe'em are judeue'ema 'gã Janeruwarete 'ga akurap”, 'jau 'ga ikwasiaa rakue.
24 Pois, como está escrito: “O nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vocês.”
25 Je nanẽ judeua, pẽ 'jawe. Ymã te Janeruwarete 'ga 'jau janeypy 'gã nupe rakue: “Pẽẽ 'ã jeremiayuwaretea. A'eramũ pẽẽ pejejomojewaka 'gã nupe pẽ kwaawukaawamũ. A'eramũ 'gã 'jau: ‘Aipo 'gã Ku'jywa 'ga remiayuwaretea’, 'jau nipo 'gã pẽ nupe, pejewaga resag ire”, 'jau Janeruwarete 'ga janeypy 'gã nupe rakue. A'ere pẽẽ mũ 'jau: “Ore 'ã judeua. A'eramũ ore Jarejuwarete 'ga remiayuwaretea. Sã'ã orejemojewaga”, 'jau nipo pẽẽ. A'ere jane 'ga je'ega renuparamũ etee janejewaga resageramũ 'ga upe. Pejejerowiaraipa etee pejejewag are pejejemogyau. A'ere 'ga je'ega renupare'emamũ pẽẽ ojewagipyre'ema 'jawe etee pejemogy 'ga upe. Pejejewagamũ futat numiamũ. A'ere 'ga je'ega nepeenuwi. Judeue'ema 'gã 'jawe futat pejejemogyau.
25 A circuncisão tem valor se você pratica a lei; mas, se você é transgressor da lei, a sua circuncisão já se tornou incircuncisão.
26 Judeue'ema 'gã nojemojewagi futari. A'ere amumera 'gã amũ mama'e apoi Jarejuwarete 'ga remifutar imũ. Aipo 'gã judeu 'jawe futat Jarejuwarete 'ga upe, imojewagipyrera 'jawe. Aipo 'gã Jarejuwarete 'ga remiayuwa futat.
26 Portanto, se a incircuncisão observa os preceitos da lei, não será essa incircuncisão considerada como circuncisão?
27 Jane 'ã judeuramũ jareja'yra kũima'e mojewaka jarejemiapou. Jane 'ã Jarejuwarete 'ga je'ega rerekwara ka'arana rerekou. A'etea 'ã pẽẽ mũ nepeenuwi futari 'ga je'ega. A'eramũ 'ã judeue'ema 'gã jẽmĩ ajemogyau esage Janeruwarete 'ga remifutar imũ. Nitywi 'gã 'ga je'ega rerekwara. Nomojewagi 'gã wa'yra 'gã. A'etea 'gã mama'e apou 'ga remifutar imũ. A'eramũ nipo 'gã 'jau pẽ nupe: “Pẽẽ 'ã judeuramũ pejewak futatee. Pẽ nupe 'ã 'ga oje'ega rerekwara monou. A'etea nepeenuwi 'ga je'ega. Ore 'ã noretywi agawewi futat ipyu. A'etea ore mama'e apou 'ga remifutar imũ etee”, 'jau nipo 'gã pẽ nupe.
27 E, se aquele que é incircunciso por natureza cumpre a lei, certamente ele julgará você, que, embora tenha a letra da lei e a circuncisão, é transgressor da lei.
28 — ausente —
28 Porque não é judeu quem o é apenas exteriormente, nem é circuncisão a que é somente na carne.
29 — ausente —
29 Porém judeu é aquele que o é interiormente, e circuncisão é a do coração, pelo Espírito, não segundo a letra, e cujo louvor não procede de seres humanos, mas de Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.