Mateus 25

Janeruwarete 'Ga Je'eg (KYZNT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 A'ere Jejui 'ga mama'e mũ mome'wau oree ore mu'jawamũ nũ. 'Wyriaramũ Jarejuwarete 'ga omogo are 'ga ore mu'jau.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Sĩku nipo i'akwaap ma'e 'gã kũjãmuku 'gã. Sĩku wẽjẽmĩ i'akwaawe'ema 'gã 'upa nũ.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 I'akwaawe'ema 'gã arãparĩna pyyka erawau. A'ere 'gã nuerooi miarakawenana tyramũ ojeupe.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 I'akwaap ma'e 'gã te ajee miarakawenana weroo tyramũ ojeupe.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 A'ere nipo akokatu ma'e 'gã poromukuramũ 'ua 'gã nupe. A'eramũ nipo 'gã wopeyjamũ 'upa— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 —A'eramũ nipo ypyaje 'ga amũ 'ua wafukaita 'gã nupe. “Kwe 'gã nuri. Pe'je pejejua pejepaka pejewau 'gã nowosõu”, 'jau nipo 'ga 'ua 'gã nupe.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 A'erauwe nipo kũjãmuku 'gã opaka arãparĩna monyka.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 A'eramũ nipo i'akwaawe'ema 'gã 'jau: “Miarakawenana pemut ara oree. Orema'ea owep ja'wyja'wy ore wi”, 'jau nipo 'gã miarakawenana rerekwara 'gã nupe.
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 A'ere nipo miarakawenana rerekwara 'gã 'i etee 'gã nupe: “Naani. Pẽ nupe ore imono re orema'e wewi ne. Pekwap ara mua pejejeupe”, 'jau etee nipo 'gã 'gã nupe— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 —A'eramũ nipo i'akwaawe'ema 'gã awau miarakawenana mua. A'ere nipo miarakawenana muaw awi 'gã jewyra'ne'emauwe akokatu ma'e 'gã nuri. A'eramũ nipo miarakawenana ojeupe erawarera 'gã etee awau akokatu ma'e 'ga rowosõu. A'eramũ nipo 'gã osou maraka apoaw ipe 'gã nupi. 'Gã nesepaw ire nipo maraka'ywa 'ga 'okwara motypa 'gã nee.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 —A'ere'ere'i nipo miarakawenana muaw awi ojewyt ma'efera 'gã 'ua owaẽma. A'eramũ nipo 'gã 'upa wafukaita ukupepe 'ga upe. “Ku'jyp. 'Okwara eawopytymo'wok oree. Torose orosou ore nanẽ 'jau nũ”, 'jau nipo 'gã 'upa 'ga upe.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 —A'ere nipo akokatu ma'e 'ga 'i etee 'gã nupe: “Pe'je pejewau ore wi. Najepytuna rũi pẽẽ”, 'jau etee nipo 'ga 'gã nupe— 'jau Jejui 'ga oree imome'wau.
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Imome'upaw ire Jejui 'ga 'jau oree:
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 A'ere Jejui 'ga mama'e mũ mome'wau oree, ore mu'jawamũ nũ, 'wyriaramũ Jarejuwarete 'ga omogoram are wẽjẽmĩ nũ.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 A'eramũ nipo 'ga ka'aranũũ ywope'i monou 'gã nupe. I'akwaap ma'e 'ga upe nipo 'ga imonou kwaiwete. Sĩku ka'aranũũ ywope'i monou 'ga upe. Mukũi tee nipo 'ga ka'aranũũ ywope'i monou i'akwaa'wi ma'e 'ga upe. I'akwaawe'ema 'ga upe 'ga majepei tee imonou. “Pemomytun jeka'aranũũa jee”, 'jau nipo 'ga 'gã nupe. 'Gã nupe imonopaw ire nipo 'ga awau watau 'gã nui.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 —'Ga o ypyrauwe sĩku ka'aranũũ ywope'i rerekwara 'ga ojeupe 'ga remimurera rerawau mama'e mua ipyu. A'ere 'ga imuripyrera rerawau kwe pe ime'ega. Epyfera apyraapa ime'ega 'gã nupe. Aipo aporamũ 'ga o'wyriara 'ga ka'aranũũ ywope'i momytuna 'ga upe.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Mukũi ka'aranũũ ywope'i rerekwara 'ga nanẽ nãnẽwẽjẽmĩ futat iapou nũ. Ojeupe 'ga remimurera momytuna 'ga upe nũ.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 A'ere majepei tee erekwara 'ga nanarũi iapoi. Uẽma ypy we 'ga ywy rywykaita 'ga poroywera mimawamũ. A'ere 'ga ityma imonou imỹina— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree ikue.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 —Anure wata ma'efera 'ga 'ua ojewya 'gã nupe nũ. A'eramũ 'ga wemiayuwa 'gã nenũina. “Maran sipo 'gã jeka'aranũũ rerekoi rai'i? Ome'yi sipo 'gã nai'i?” 'jau 'ga ojeupe.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 —A'eramũ 'ga wemiayuwa 'gã nenũina. A'eramũ 'ga remiayuwa 'gã 'ua ajatykau 'ga ree, 'ga ka'aranũũ mome'wau 'ga upe. Sĩku rerekwara 'ga tãmẽjẽ 'ua 'jau 'ga upe: “Sĩku ako ka'aranũũ ywope'i eremut jee ikue. A'eramũ je erawau imomytuna enee ikue kũi. 'Awamũ teis eneka'aranũũ ywope'ia”, 'jau nipo 'ga erua 'ga upe.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 —A'eramũ nipo 'ga 'jau wemiayuwa 'ga upe: “A'jea futat. Ene 'ã jeremiayuw esagea futat”, 'jau nipo 'ga 'ga upe. “Inãinãnĩ'ĩ agawewi je ako imonoi enee ikue. A'ere 'ã ereme'yi jee rai'i. A'eramũ je ene mogou teka'aranũũ pyykaramũ tejeupe. Ere ejua eku'iramũ je pyri”, 'jau nipo 'ga 'ga upe— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 —A'ere mukũja rerekwara 'ga 'ua nũ: “Mukũi ako ka'aranũũ ywope'ia eremut jee ikue. A'eramũ je ime'yita enee ikue. 'Awamũ irũpãwẽ eneka'aranũũ ywope'ia”, 'jau 'ga 'ga upe imome'wau.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 —A'eramũ 'ga 'jau aipo 'ga wemiayuwa 'ga upe: “A'jea futat. Ene 'ã jeremiayuw esagea futat ra'e”, 'jau 'ga 'ga upe. “Mukũi agawewi ako je imonoi enee ikue. A'ere 'ã ereme'yi jee rai'i. A'eramũ je ene mogou teka'aranũũ pyykaramũ tejeupe. Ere ejua eku'iramũ je pyri”, 'jau nipo 'ga 'ga upe— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 — ausente —
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 — ausente —
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 —A'eramũ nipo ka'aranũũ jara 'ga amara'neramũ 'ga ree. “Nenea'wyri futari te 'ã ene. Nenepokagi tãmẽjẽ futat te 'ã ene”, 'jau nipo 'ga 'ga upe. “Erekwaap futat te 'ã jemara'nea jepi. A'jea futat ere aipo 'jau jee. ‘Emepya te 'ã erefutat ka'aranũũ pyu. A'eramũ 'ã ene eporowyky are jẽmĩ ejea'are'emamũ’, ere ako jee ko. A'jea futat ere jee. Ka'aranũũa etee je afutat”, 'jau 'wyriararete 'ga aipo 'ga upe.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 “Ma'eramũ sipo ene imomytune'ema jee rai'i? Je upe imomytun are efuewere'emamũ amunipo 'ã eremono ka'aranũũ rerekwara 'gã nupe rai'i kũi? A'eramũ amunipo 'ã 'gã jeka'aranũũ momyawera mepyau enee jee rai'i kũi”, 'jau 'wyriararete 'ga aipoa kũima'e 'ga upe.
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 —A'eramũ 'ga 'jau ajepeja wemiayuwa 'gã nupe: “Pe'je jeka'aranũũ pyyka 'ga wi. Imonou teis ka'aranũũ ywope'i rerekwara 'ga upe.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 'Ga je'eg imũ ereko esageara 'gã opyygu'jap futat”, 'jau 'ga 'gã nupe. “'Ga je'eg imũ ereko esageare'ema 'gã te ajee wemirerekofera miamũ futat nopyygu'jawi”, 'jau 'ga 'gã nupe.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 “Nia'wyri futari 'ga. A'eramũ pẽẽ 'ga pyyka 'ga monou imomoa ypytunaiwa pype. Peu futat nipo 'ga 'ũina waemamũ wa'jykãjamũ”, 'jau 'ga wemiayuwa 'gã nupe— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree.
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 A'ere Jejui 'ga 'uawa mome'wau oree:
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 A'eramũ nipo 'awa ywy pewarera 'gã najuejue etee futat 'ua ajatykau je rowase. A'eramũ nipo je tejerowiaara 'gã mojo'oka tejerowiaare'ema 'gã nui. Sã'ã wyra jara 'ga weymawa mojo'oga. Karupa'mĩ mojo'oga karupana'nĩ awi. Nan tee futat nipo je ywy pewarera 'gã mojo'ogi ajaui.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Tejerowiaaramũ pẽ nupe nipo je 'i: “Ko katy pekwap, jejakwatawa katy”, 'jau nipo je tejerowiaaramũ pẽ nupe. A'eramũ nipo je tejerowiaare'ema 'gã nupe nipo je 'jau: “Kwe katy pekwap je wi”, 'jau nipo je 'gã nupe.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 —A'eramũ nipo je 'jau tejerowiaaramũ pẽ nupe: “Je rerowiaara pejemogy. A'eramũ Jeruwarete 'ga pẽ maku'iu. A'eramũ pẽẽ 'awamũ pejejua 'au je pyri. Ymã te 'ã, ywy apoe'ẽwe, Janeruwarete 'ga 'i jee ikue: ‘Anure nipo je ene rerowiaara 'gã mogyi 'wyriaramũ ene pyri’, 'jau 'ga jee ikue. A'eramũ pẽẽ 'awamũ pejeapyka 'au je pyri. 'Ga 'ã pẽ mogy 'wyriaramũ je pyri”, 'jau nipo je tejerowiaaramũ pẽ nupe.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 “Jepy'arayparamũ ako pẽẽ je mojemi'waa ai'i. Je'yuwejamũ ako pẽẽ 'y mua jee ai'i. Napẽpytuna rũi agawewi futat je. A'etea ako pẽẽ je mua pejeje'wyr ipe ai'i.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Jeraitye'emamũ ako pẽẽ taity mua jee ai'i. Jekaruaramũ ako pẽẽ je fuanuga ai'i. Moromunepawa pype je renamũ ako pẽẽ pejewau je pyri ai'i”, 'jau nipo je tejerowiaaramũ pẽ nupe.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 —A'eramũ nipo pẽẽ pejeporonupa ee jee: “Maranime sipo ore ene mojemi'wari rai'i? Maranime sipo ore 'y monoi enee nanẽ rai'i nũ?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Maranime sipo ore ene muri oroje'wyr ipe rai'i nũ? Maranime sipo ore taity monoi enee rai'i?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Maranime sipo ore ene fuanugi rai'i? Maranime sipo ore arawau ene resaka moromunepawa pype ene renamũ rai'i?” 'jau nipo pẽẽ pejeporonupa ee jee— 'jau Jejui 'ga oree.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 —A'eramũ nipo je 'wyriarareteramũ te'ỹina 'jau pẽ nupe: “A'jea futat je 'i. Je rerowiaara 'gã amũ ako okaraemãe'emamũ ikue. A'eramũ ako pẽẽ mama'e monou 'gã nupe ikue. Je rerowiaara 'gã nupe mama'e mono re pẽẽ je upe mama'e muara 'jawe futat jee”, 'jau nipo je tejerowiaaramũ pẽ nupe— 'jau Jejui 'ga oree ikue.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 —A'eramũ nipo je 'jau tejerowiare'ema 'gã nupe: “Pe'je pejewau je wi. Janeruwarete 'ga pẽ mono pẽ mogyau mama'eukwaawa rapyaw ipe. Aipoa tata 'ga wapo mama'eukwaawa 'wyriara upe tee rakue numiamũ, emiayuwa reewe numiamũ. A'ere 'ã pẽẽ je rerowiare'emamũ mama'eukwaawa remiayuwamũ futat pejemogy. A'eramũ Janeruwarete 'ga pẽ monou pẽ mogyau eewe futat iapyaw ipe”, 'jau nipo je 'gã nupe.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 “Nepemuri 'ã mama'ea jee. Naje mojemi'wari nanẽ ako pejepe jepy'arayparamũ ai'i. Je'yuwejamũ nanẽ ako pẽẽ 'y mure'ema jee ai'i.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Naje muri nanẽ ako pejepe pejeje'wyr ipe ai'i, pejejepyri je ruramũ ai'i. Jeraitye'emamũ nanẽ ako pẽẽ taity pe mure'ema jee ai'i. Jekaruaramũ nanẽ ako pẽẽ je fuanuge'ema ai'i. Moromunepawa pype je renamũ nanẽ ako pẽẽ pejewawe'em je pyri ai'i”, 'jau nipo je 'gã nupe.
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 —A'eramũ nipo 'gã oporonupa ee jee: “Maranime sipo ore ene resagi enepy'arayparamũ rai'i? Maranime sipo ore ene resagi ene'yuwejamũ rai'i nũ? Maranime sipo ore ene mure'ema oroje'wyr ipe rai'i? Maranime sipo ore ene resagi eneraitye'emamũ rai'i? Maranime sipo ore ene resagi enekaruaramũ rai'i? Maranime sipo ore ene resagi moromunepawa pype ene renamũ rai'i?” 'jau nipo 'gã oporonupa ee jee.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 —A'eramũ nipo je 'wyriarareteramũ te'ỹina 'jau 'gã nupe: “A'jea futat je 'i. Je rerowiaara 'gã ikaraemãe'ema 'gã nupe mama'e monoe'em ire pẽẽ je upe mama'e muare'ema 'jawe futat”, 'jau nipo je 'gã nupe.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 —A'eramũ nipo aipo 'gã awau ajemogyau mama'eukwaawa rapyaw ipe. Je rerowiaara 'gã etee te nipo oo osou ywag ipe Jarejuwarete 'ga pyri nakwaparimũ rũi— 'jau Jejui 'ga imome'wau oree ikue.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.