Mateus 9

Kayabí NT (KYZ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 A'eramũ Jejui 'ga awau 'gã nui. Awau u'aa yaruu pype, awau oyaapa nũ. Oje'wyr ipe 'ga awau ojewya nũ.
1 Jesus entrou num barco, voltou para o lado oeste do lago e chegou à sua cidade .
2 A'eramũ peuwara 'gã teewi iteu ma'e 'ga rerua Jejui 'ga upe nũ. 'Ga rerua 'ga rupia 'ga rupawa reewe Jejui 'ga upe. “Je rerowiat pa 'gã ajemogyau ra'e”, 'jau Jejui 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga 'jau iteu ma'e 'ga upe: —Erekyje awi je wi kũi. Enetywera je amoit ene wi— 'jau Jejui 'ga 'ga upe.
2 Então algumas pessoas trouxeram um paralítico deitado numa cama. Jesus viu que eles tinham fé e disse ao paralítico:
3 A'eramũ Moisesi 'ga remikwasiarer are moromu'jara 'gã 'ga rerowiare'ema ajemogyau. A'eramũ 'gã 'jau ajaupe: —Awỹja 'agamũ 'ũ? Janeruwarete 'ga etee te janetywera omoit jane wi— 'jau 'gã ajaupe. —Enetywera je amoit ene wi 'eramũ 'ga Jarejuwarete 'ga 'jawe je rekoi 'ga 'i te janee— 'jau 'gã ajaupe 'upa.
3 Aí alguns mestres da Lei começaram a pensar: — Este homem está
4 A'ere Jejui 'ga 'gã kwaawi ojee. A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe: —Ma'eramũ pẽẽ poromũ 'jau pejejeupe 'ũ?— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
4 Porém Jesus sabia o que eles estavam pensando e disse:
5 —Je upe naayi. Iteu ma'e mafu'amaramũ ae nanẽ ojotywera moiri ajaui nũ kũi— 'jau 'ga 'gã nupe.
5 O que é mais fácil dizer ao paralítico: “Os seus pecados estão perdoados” ou “Levante-se e ande”?
6 —Pẽneki'yra je 'ã. A'eramũ je tepãjẽ resaukaa pẽ nupe. Iteu ma'e 'ga je amafu'am pẽ neape— 'jau 'ga 'gã nupe. —'Ga fu'ama resaka taje kwaap pejepe 'jau— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —“Aeteufera 'ga amafu'am. Aetywera 'ga omoit nanẽ ae wi nũ”, tepe'je 'jau. Jeruwarete 'ga te 'ã opãjẽ amut jee. A'eramũ je pẽtywera moia pẽ nui, iteu ma'e mafu'ama nanẽ nũ— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'ga 'jau iteu ma'e 'ga upe: —Ere efu'ama jui. Ejupawa pyyka erawau eje'wyr ipe— 'jau 'ga 'ga upe.
6 Pois vou mostrar a vocês que eu, o Então disse ao paralítico:
7 Aipo ojeupe 'erauwe iteu ma'e 'ga afu'ama 'gã neape. A'eramũ 'ga wupawa pyyka erawau oje'wyr ipe.
7 O homem se levantou e foi para casa.
8 A'eramũ esakarera 'gã ajemogyau okyjau, oporesagamũ 'ga ree. A'e pype 'gã aku'iramũ 'ga ree. A'eramũ 'gã 'jau ajaupe. —Kuu. Namafu'ami sipo 'ga 'ga pa, a'e ako je ko re'ã— 'jau 'gã ajaupe. —Ku'jywa 'ga 'ga amafu'amukat 'ga upe— 'jau 'gã ajaupe. A'eramũ 'gã 'jau Jarejuwarete 'ga upe: —Ene te 'ã esage ma'eramũ, ki Ku'jyp. Ene 'ã eremafu'amukat 'ga 'ga upe. Epãjẽa 'ã eremut 'ga upe rai'i— 'jau 'gã Jarejuwarete 'ga upe, 'ga muorypa ee.
8 Quando o povo viu isso, ficou com medo e louvou a Deus por dar esse poder a seres humanos.
9 A'eramũ Jejui 'ga awau watau nũ. Awaw ipe 'ga Mateuramũ je resaka. 'Wyriararete upe ka'aranũũ pyykarera je. Jeporowyky je renamũ Jejui 'ga 'ua oje'ega jee: —Ere ejua je rupi— 'jau 'ga jee, je mo'wya ojeupi. A'erauwe je tepoia teporowyky awi ejaa inuga a'e pe te futat. A'eramũ futat je tewau 'ga rupi, 'ga remimu'eramũ.
9 Jesus saiu dali e, no caminho, viu um cobrador de impostos, chamado Mateus, sentado no lugar onde os impostos eram pagos. Jesus lhe disse: Mateus se levantou e foi com ele.
10 A'ere je 'ga mo'wya teje'wyr ipe: —Ere ejua ejemi'waa je pyri. Ere ejemiayuwa 'gã nenũina erua erojemi'waa jerog ipe— 'jau je 'ga upe. A'eramũ 'gã 'ua ojemi'waa jerog ipe. Orojemi'waaw ipe kwaiwete 'wyriararete 'ga upe ka'aranũũ pyykara 'gã 'ua ojemi'waa ore pyri. Mama'e tywera apoara 'gã nanẽ 'ua ojemi'waa ore pyri nũ.
10 Mais tarde, enquanto Jesus estava jantando na casa de Mateus, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram e sentaram-se à mesa com Jesus e os seus discípulos.
11 Poje fariseu 'gã amũ 'ua ore resaka. A'eramũ 'gã 'jau Jejui 'ga remiayuwa 'gã nupe: —Kuu. Ma'eramũ pẽmu'jara 'ga ojemi'waa 'wyriararete 'ga upe ka'aranũũ pyykara 'gã pyri 'ũ? Nia'wyri 'gã kũi. Mama'e tywera apoara 'gã pype nanẽ 'ga reni ojemi'waa kũi. Nojemi'wari noko ae 'gã pyri 'ja. Nia'wyri 'gã ajemogyau kũi— 'jau 'gã 'gã nupe.
11 Alguns fariseus viram isso e perguntaram aos discípulos: — Por que é que o mestre de vocês come com os cobradores de impostos e com outras pessoas de má fama?
12 Aipo 'gã 'e renupawe Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —'Gã pyri je rekoi 'gã poaawamũ te nũ'ũ. Je 'ã morofuanugara 'jawewara te ako 'gã nupe. Sã'ã morofuanugara 'ga muaga monoa ojero'wu ma'e 'gã nupe etee. Nomono ekoetei futari 'ga ijero'wue'ema 'gã nupe muaga. Nan tee futat je. Ia'wyre'ema 'gã katu'okawamũ te je ruri. “Je jeresage”, pe'je 'ã. A'ere je naesage ma'eramũ rũi je ruri pẽ katu'oka. Itywet ma'e katu'oka tee je ruri. Pe'je pejewau pejejemu'jau Jarejuwarete 'ga 'eawer are— 'jau 'ga 'gã nupe. —Ymã te Janeruwarete 'ga oje'ega kwasiarukari Oseja 'ga upe rakue:'jau 'ga ikwasiarukaa 'ga upe rakue— 'jau Jejui 'ga fariseu 'gã nupe.
12 Jesus ouviu a pergunta e respondeu:
13 — ausente —
13 Vão e procurem entender o que quer dizer este trecho das
14 Anure Juã Batista 'ga remiayuwa 'gã amũ 'ua oje'ega Jejui 'ga upe: —Juã Batista 'ga remiayuwamũ ore orojemi'ware'ema futat oroje'ega monou Jarejuwarete 'ga upe jepi. Fariseu 'gã nemiayuwa 'gã nanẽ ojemi'ware'ema futat oje'ega 'ga upe jepi nũ. 'Ga upe oporogytaawa upe iwaẽmauwe ore orojemi'ware'ema Jarejuwarete 'ga upe oroporogytau jepi. A'ere 'ã eneremiayuwa 'gã nanarũi. Niojeri agawewi 'gã 'ã ojemi'war awi. A'etea 'ã 'gã oje'ega omono Jarejuwarete 'ga upe— 'jau 'gã Jejui 'ga upe.
14 Então os discípulos de João Batista chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Por que é que nós e os
15 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Akokatu ma'e 'gã nekokaturamũ sipo 'gã nekokatu resakara 'gã ty'ara rerajemogyi maraka are? Naani. Maraka teepaw ire tãmẽjẽ te 'gã py'arayparamũ nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —'Gã nui akokatu ma'e 'gã jepe'aramũ tee esakara 'gã poiri ojemi'war awi oporogytau Jarejuwarete 'ga upe— 'jau Jejui 'ga oje'ega 'gã nupe u'ama. —Nan tee futat jeremiayuwa 'gã wojere'emamũ ojemi'war awi ojepyri je rekoramũ. Ojewi je o re te nipo 'gã nojemi'wari ajemogyau. Je o re te nipo 'gã 'arasigamũ ajemogyau je ree. A'eramũ te nipo 'gã nojemi'wari ajemogyau wea'aramũ etee je ree— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
15 Jesus respondeu:
16 —Ymã te 'ã aeypy 'gã pẽ mu'ei mama'e are rakue. A'ere je 'ã 'awamũ pẽ mu'ei nũ. Amutee are je 'awamũ pẽ mu'ei nũ. A'ere nepemojopypea'uweri jeporogyta aeypy 'gã nemimome'ufer are. Jeporogyta are ojemu'e ma'eramũ ki a'ea etee futat pejemu'e. Pemojopype kasi morogyta ymaner are ne. Morogyta ymaner are ojemu'e ma'e 'gã nuapoi jeporogytau mama'ea— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe. —Naperugi ae taity ymanera taity yau pyu. Kasi a'e pe taity yau opoejamũ erojefuapygi etee ne. A'eramũ futat taity ymanera otoroka etee nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe, 'gã mu'jau ee.
16 — Ninguém usa um retalho de pano novo para remendar uma roupa velha; pois o remendo novo encolhe e rasga a roupa velha, aumentando o buraco.
17 —Y'way yau ae nueko'wogi yrũ ymanera pype. Yrũ yau pype te ae eko'wogi. Yrũ ymana pype sieko'wok 'eramũ ajaiwayramũ erujewi. A'eramũ futat opy'apefugamũ wajaiwamũ yrũ pype. A'eramũ futat wyrũ kakau. A'eramũ ojeko'woka— 'jau 'ga 'gã nupe. —Yrũ yau pype eko'wog ire ojeko'woke'ema. Yrũa kawe'em nanẽ nũ— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe 'gã mu'jau ee. —Nan tee futat nepemojopypea'uweri jeporogytafera morogyta ymaner are— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
17 Ninguém põe vinho novo em
18 'Ga porogyta 'ga renamũ kũima'e 'ga amũ 'ua owaẽma Jejui 'ga upe. Judeu 'gã 'wyria'ri 'ga amũ 'ua wapyka wenupy'ãu 'ga rowase. A'eramũ 'ga 'jau 'ga upe: —Jera'jyr ẽẽ amanũ 'awamue futat ko. A'eramũ ene ejua ẽẽ resaka. Epoa ẽẽ 'arimũ imonoramũ nipo ẽẽ ferawi nũ— 'jau 'ga 'ua 'ga upe. —Ere ajee iruukwe. Taesak ẽẽ enee 'jau— 'jau Jejui 'ga 'ga upe.
18 Enquanto Jesus estava falando ao povo, um chefe religioso chegou perto dele, ajoelhou-se e disse: — A minha filha morreu agora mesmo! Venha e ponha as mãos sobre ela para que viva de novo.
19 A'eramũ Jejui 'ga afu'ama awau 'ga rupi. 'Ga remimu'eramũ ore nanẽ arawau 'gã nupi nũ.
19 Então Jesus foi com ele, e os seus discípulos também foram.
20 Orewaw ipe kũjã ẽẽ mũ 'ua Jejui 'ga rupisika, 'ga raity pypireme'ywa pyyka. Ojero'wu ma'e ẽẽ. Tusi kwara ẽẽ imu'aa akou ojero'wau. Nuogi futari ẽẽ ry ẽẽ wi. Ymã te ẽẽ rekoi rakue.
20 Certa mulher, que fazia doze anos que estava com uma hemorragia, veio por trás de Jesus e tocou na barra da capa dele.
21 A'eramũ ẽẽ 'jau ojeupe etee futat: “Kĩã raity pyygamũ tajekatu'ok 'jau kwy”, 'jau ẽẽ ojeupe etee futat. A'eramũ ẽẽ 'ua 'ga raity pypireme'ywa etee agawewi ipyyka. A'etea ẽẽ ojekatu'ok 'ga raity pypireme'ywa pyyg ypyrauwe futat.
21 Pois ela pensava assim: “Se eu apenas tocar na capa dele, ficarei curada.”
22 A'erauwe Jejui 'ga ojerowaka amã'jãu ẽẽ ree. A'eramũ 'ga 'jau ẽẽ upe: —Erekyje awi kari. Je rerowiar ape ekou ra'e jepi. A'eramũ je ene katu'oka akiko— 'jau 'ga ẽẽ upe. Ẽẽ upe aipo 'ga 'erauwe ẽẽ ojekatu'oka.
22 Jesus virou, viu a mulher e disse: E naquele momento a mulher ficou curada.
23 A'ere Jejui 'ga ore reruatau nũ. “Jera'jyra ẽẽ ree epoa emono” 'jara 'ga 'wyra upe orowaẽm ire orosou. Orosouwe Jejui 'ga ẽẽ ree ajatyka ma'e 'gã nesaka. 'Ga mo'wyarera 'ga ra'jyra ẽẽ rapirũmũ ẽẽ rerekou. Jumi'ara'nĩ moje'egara 'gã nanẽ 'ga esaka nũKwaiwete 'gã 'upa 'oga pype.
23 Depois Jesus foi para a casa do chefe religioso. Quando viu os que tocavam música fúnebre e viu a multidão numa confusão geral,
24 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Pe'je peje'jãu pejewau ukupepe. Namanũi ẽẽ. Oset tee ẽẽ 'upa. Peesag iki je ẽẽ momaga— 'jau 'ga 'gã nupe. Aipo ojeupe 'ga 'eramũ 'gã 'ga rerekoemãu etee. —Ene'me awi nũ'ũ. Amanũ futat akiko— 'jau 'gã 'ga upe. “Amoferap nipo je ẽẽ re'ã”, 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga poromũ 'jau 'gã nupe, “oset tee ẽẽ 'upa”, 'jau etee 'ga 'gã nupe.
24 disse: Então começaram a caçoar dele.
25 'Og awi 'gã mũ'ẽ re 'ga amanũ ma'efera ẽẽ popyyka. —Ere ejua ewya, ky'ri— 'jau Jejui 'ga ẽẽ upe. A'erauwe ẽẽ ferawi owya afu'ama.
25 Logo que a multidão saiu, Jesus entrou no quarto em que a menina estava, pegou-a pela mão, e ela se levantou.
26 A'eramũ 'gã ẽẽ moferapawera mome'wau imuãina ojepyriwara 'gã nupe.
26 E a notícia a respeito disso se espalhou por toda aquela região.
27 Ẽẽ moferaw ire Jejui 'ga awau pe awi nũ. 'Ga remimu'eramũ ore arawau 'ga rupi. Orewaw ipe mukũja eae'ema 'gã 'ua ore rewiri wafukaita Jejui 'ga upe: —Jejui! Ene 'ã Janeruwarete 'ga remimurera! Ore resag ape. Epãjẽ mũ ore katu'og ape— 'jau 'gã wafukaita 'ga upe.
27 Jesus saiu daquele lugar, e no caminho dois cegos começaram a segui-lo, gritando: —
28 'Og ipe ore se re, 'gã nanẽ awau osou nũ, Jejui 'ga rerowyka. A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Je rerowiat te pejepe pejejemogyau jepi? “Ore mamã'ẽ 'ga nũ” 'ea te perowiat pejejemogyau?— 'jau 'ga 'gã nupe. —Aruerowiat futat ore ene— 'jau 'gã 'ga upe.
28 Assim que Jesus entrou em casa, os cegos chegaram perto dele. Então ele perguntou: — Sim, senhor! Nós cremos! — responderam eles.
29 A'eramũ Jejui 'ga opo monou 'gã nea are. —Tejerowiat pejemogyramũ je pẽ mamã'ẽi— 'jau 'ga 'gã nupe.
29 Jesus tocou nos olhos deles e disse:
30 A'erauwe futat 'gã amã'jãu. A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Je mome'u kasi pejepe kwe pewara 'gã nupe kamẽsĩete ne, jerera muãje'ema kamẽsĩete amunawa pype ne— 'jau 'ga 'gã nupe.
30 E os olhos deles ficaram curados. Aí Jesus ordenou com severidade:
31 A'ere 'gã naani. Nuereko katui 'gã 'ga 'eawera, 'ga rera muãina kamẽsĩete peuwara 'gã nupe.
31 Porém eles foram embora e espalharam as notícias a respeito de Jesus por toda aquela região.
32 Jejui 'ga wi 'gã o ypyrauwe 'gã amũ mama'eukwaawa rerekwara 'ga rerua Jejui 'ga upe. —Mama'eukwaawa mũ 'upa 'ga pir are. A'eramũ 'ga oje'ege'ema akou. Mama'eukwaawa 'ga nomoje'egukari imogou— 'jau 'gã Jejui 'ga upe. A'erauwe Jejui 'ga imoia 'ga wi.
32 Quando eles foram embora, algumas pessoas levaram a Jesus um homem que não podia falar porque estava dominado por um demônio.
33 Ojewi Jejui 'ga imoir ire 'ga oje'ega nũ. A'eramũ 'ga resakara 'gã oporesagamũ 'ga ree ajemogyau. —Niesagi pa jane nanuara Israeu juapyreramũ jareywy pe jepi nũ— 'jau 'gã ajaupe, oporesagamũ 'ga ree ajemogyau.
33 Logo que o demônio foi expulso, o homem começou a falar. Todos ficaram admirados e afirmavam: — Nunca vimos em Israel uma coisa assim!
34 A'ere fariseu 'gã nuerowiari 'ga. A'eramũ 'gã 'jau: —Naani nũ'ũ. Mama'eukwaawa 'wyriara je'eg imũ tee 'ga 'ga pirewara moiri 'ga wi nũ'ũ— 'jau futatee 'gã 'gã nupe.
34 Mas os fariseus diziam: — O chefe dos demônios é quem dá a esse homem poder para expulsar demônios.
35 Pe awi Jejui 'ga awau nũ. Awau 'ga amunawa moymoyka akou. 'Ga remimu'eramũ ore arakou 'ga retee te futat. Judeu 'gã jatykaaw ipe 'ga awau 'gã mu'jau 'Uwarete 'ga ree: —Pejetywer awi pẽpoiriweramũ Janeruwarete 'ga pẽtywera moiri pẽ nui. A'eramũ 'ga pẽ mogyau wemiayuwamũ— 'jau 'ga 'gã nupe akou, 'gã mu'jau 'Uwarete 'ga ree. Ojero'wu ma'e 'gã 'ga ikatu'oka akou.
35 Jesus andava visitando todas as cidades e povoados. Ele ensinava nas sinagogas , anunciava a boa notícia sobre o Reino e curava todo tipo de enfermidades e doenças graves das pessoas.
36 Kwaiwete 'gã jatykai 'ga ree, 'ga porogyta renupa. 'Gã nesakawe Jejui 'ga ajemuaẽma 'gã nee. “Karupa'mĩ jare'ema 'jawe 'gã jemogyi. Ojejukawe'emamũ nanẽ nũ. Worypawamũ 'gã ajemogyau. Nitywi futari 'gã poara 'ga amũ”, 'jau Jejui 'ga ojeupe.
36 Quando Jesus viu a multidão, ficou com muita pena daquela gente porque eles estavam aflitos e abandonados, como ovelhas sem pastor.
37 A'eramũ 'ga 'jau wemimu'eramũ oree: —Inãinãnĩ'ĩ etee Janeruwarete 'ga je'ega mome'wara 'gã jemogyi. A'ere 'ã kwaiwete je te 'gã jemogyi Janeruwarete 'ga kwaape'ema— 'jau 'ga oree.
37 Então disse aos discípulos:
38 —A'eramũ ki pẽẽ pejeje'ega monou Jarejuwarete 'ga upe aipo are: “Emonou'jau'jap ejemiayuwa 'gã emome'waramũ kwe pewara 'gã nupe”, pe'je ki 'ga upe aipo are— 'jau Jejui 'ga oree. —Sã'ã juowuurana. Omonookara ae mũ tywe'emamũ 'ã ototokapaw ekoete. Nan tee futat nipo 'gã 'ga je'ega ojeupe 'gã imome'ue'emamũ 'gã pawi etee mama'eukwaawa rapyaw ipe— 'jau Jejui 'ga oree.
38 Peçam ao dono da plantação que mande mais trabalhadores para fazerem a colheita.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.