Mateus 26
Kayabí NT (KYZ_WBT) vs NAA
1 Imome'upaw ire Jejui 'ga 'jau wemimu'eramũ oree:
1 Quando Jesus acabou de proferir estas palavras, disse aos seus discípulos:
2 —Ikoai'i maraka apoawa 'ara rekoi, Pasikwa 'jawa rekoi. Aipo rupi futat nipo 'gã Pẽneki'yramũ je pyygi je jukaawamũ. Je rekoa futat nipo 'gã ipokutuka je monou je mu'ama 'ypeywar are— 'jau 'ga oree.
2 — Vocês sabem que, daqui a dois dias, será celebrada a Páscoa, e o Filho do Homem será entregue para ser crucificado.
3 A'e pe a'eramũ peramũ mainana 'wyriara 'gã 'upa ajatykau judeu 'gã 'wyria'ri 'gã netee. Mainana 'wyriararete 'ga rog ipe 'gã 'upa, Kaifasi 'ga rog ipe 'gã ajatykau 'upa.
3 Então os principais sacerdotes e os anciãos do povo se reuniram no palácio do sumo sacerdote, chamado Caifás,
4 —Maran te jane Jejui 'ga rerekoi? Jemime te jane 'ga pyygi?— 'jau 'gã ajaupe 'upa. —Jerusareg ipewara 'gã iporomutat 'ga ree. A'eramũ jane 'gã nowase jarekowe'em 'ga ree maraka apoaw ipe— 'jau 'gã ajaupe. —Kasi a'e pe wowase 'ga rerekoramũ 'ga remiayuwa 'gã jane apisi ne. Jemime te sireko 'ga 'jau. 'Gã nowase atywi te jane 'ga jukai— 'jau 'gã 'upa ajaupe.
4 e deliberaram prender Jesus, à traição, e matá-lo.
5 — ausente —
5 Mas diziam: — Não durante a festa, para que não haja tumulto entre o povo.
6 Petani pe Jejui 'ga akou, Simão 'ga rog ipe, ipito'om ma'efera 'ga 'wyr ipe.
6 Quando Jesus estava em Betânia, na casa de Simão, o leproso,
7 Poje kũjã ẽẽ mũ 'ua 'ga rerowyka. Jany kasiga ryrũa ẽẽ erua. Itasiga apopyra aipo yrũnamũ, aripasi 'jawa apopyra. Jany kasig epy epy ete poromũ. 'Ga jemi'wat 'ga renamũ ẽẽ ojany kasiga rerua eko'woka 'ga akag are.
7 aproximou-se dele uma mulher, trazendo um frasco feito de alabastro com um perfume precioso, que ela derramou sobre a cabeça de Jesus, estando ele à mesa.
8 Ẽẽ remiapo resakawe ore Jejui 'ga remimu'eramũ aramara'neramũ ee. A'eramũ ore 'jau arajaupe: —Ma'eramũ sipo ẽẽ imomy ekoetei 'wei?
8 Vendo isto, os discípulos ficaram indignados e disseram: — Para que este desperdício?
9 Epy te 'ã 'aga jany kasiga a'i kũi. A'eramũ amunipo 'ã ẽẽ ime'ega ka'aranũũ are janee. A'eramũ amunipo 'ã ẽẽ epyfera mua janee. A'eramũ amunipo 'ã jane imojo'oka ikaraemãe'ema 'gã nupe 'jau kũi— 'jau ore arajaupe.
9 Este perfume poderia ter sido vendido por muito dinheiro, para ser dado aos pobres.
10 A'ere Jejui 'ga arajaupe ore'eawera kwaawi. A'eramũ 'ga 'jau oree: —Ma'eramũ pejemara'neramũ ẽẽ ree 'ũ? Mama'e esagea te ẽẽ wapo jee— 'jau 'ga oree.
10 Mas Jesus, sabendo disto, lhes disse:
11 —Ikaraemãe'ema 'gã nooa'uweri futari pẽ nui. A'eramũ pẽẽ anure mama'e monou 'gã nupe. A'ere je te nako fukui futari pẽ pype— 'jau 'ga oree.
11 Porque os pobres estarão sempre com vocês, mas a mim vocês nem sempre terão.
12 —Je tymaw ipe je ree eko'wogipyrama futat jany kasiga numiamũ. A'ere ẽẽ 'awauwe eko'wogi je ree, je manũe'emauwe. Tene ẽẽ iapoi jee— 'jau Jejui 'ga oree.
12 Porque, derramando este perfume sobre o meu corpo, ela o fez para o meu sepultamento.
13 —A'jea futat je 'i. Anure nipo 'gã je mome'ui kwe pewara 'gã nupe. Amunawa tesirũmera moyka nipo 'gã awau je mome'wau kwe pewara 'gã nupe. Je mome'uramũ nipo 'gã ẽẽ remiapofera nanẽ imome'wau 'gã nupe nũ. A'eramũ nipo 'gã anure najuejue etee futat wea'aramũ ẽẽ remiapofer are— 'jau Jejui 'ga oree.
13 Em verdade lhes digo que, onde for pregado em todo o mundo este evangelho, também será contado o que ela fez, para memória dela.
14 A'ere Jejui 'ga remimu'eramũ ore mũ oi oporogytau mainana 'wyriara 'gã nupe. Judas Iskariote 'ga futat poromũ oo oporogytau 'gã nupe:
14 Então um dos doze, chamado Judas Iscariotes, foi falar com os principais sacerdotes.
15 —Taesaukat Jejui 'ga pẽ nupe 'jau. A'eramũ sipo pẽẽ ma'ja mua jee 'ga resaukara repyramũ?— 'jau 'ga awau 'gã nupe. —Trĩta prata apopyrera ka'aranũũ ywope'ia simono enee 'jau— 'jau 'gã 'ga upe. —Nai'i— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'gã trĩta ka'aranũũ ywope'ia monou 'ga upe, Jejui 'ga ojeupe esaukaawamũ.
15 Ele disse: — Quanto me darão para que eu o entregue a vocês? E pagaram-lhe trinta moedas de prata.
16 A'eramũ Judas 'ga wea'aramũ akou ee. “Ojetee 'ga rekoramũ tomono 'ga 'gã nupe 'jau kwy”, 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga Jejui 'ga rerekou weape.
16 E, desse momento em diante, Judas buscava uma boa ocasião para entregar Jesus.
17 Awau owaẽma mani'oko'o jopype'ema 'wawa upe, Pasikwa 'jawa apoawa upe. A'eramũ Jejui 'ga remimu'eramũ ore 'jau 'ga upe: —Ma'ape te jane jemi'wari? karupa'mĩ ro'o reyri jarejee?— 'jau ore 'ga upe. —Awỹja rog ipe ore erawau eya ki 'ei?— 'jau ore 'ga upe.
17 No primeiro dia da Festa dos Pães sem Fermento, os discípulos vieram a Jesus e lhe perguntaram: — Onde quer que façamos os preparativos para que o senhor possa comer a Páscoa?
18 A'eramũ Jejui 'ga 'jau oree: —Pe'je pejewau Jerusareg ipe jarejekoty'aawa 'ga rog ipe. A'e futat je 'ga upe ai'i. A'eramũ pẽẽ pejewau 'jau 'ga upe: “Ku'jywa 'ga ore mut 'au. ‘Nako fukui je 'gã nupe. A'eramũ je enerog ipe tejemi'wariweramũ tejemimu'e 'gã netee. Karupa'mĩ eyr are jeporo'uweramũ tejemimu'e 'gã netee enerog ipe’, e'i 'ga enee”, pe'je ki 'ga upe— 'jau Jejui 'ga oree.
18 E ele lhes respondeu:
19 A'eramũ ore arawau iapou Jejui 'ga 'eawer imũ etee futat. Maraka are ore iapou, Pasikwa 'jawa maraka are.
19 E eles fizeram como Jesus lhes havia ordenado e prepararam a Páscoa.
20 Kaaruwamũ Jejui 'ga awau ojemi'waa wemimu'eramũ ore retee.
20 Ao cair da tarde, Jesus pôs-se à mesa com os doze discípulos.
21 Orojemi'waaw ipe Jejui 'ga 'jau oree: —A'jea futat je 'i. A'jea futat nipo pẽẽ mũ je mono pejepe je ree iporomutare'ema 'ga nupe je jukaukaa— 'jau 'ga oree.
21 E, enquanto comiam, Jesus disse:
22 Aipo renupawe ore aru'arasigamũ 'ga je'eg are. A'eramũ ore oroporonupa majepeinume ee 'ga upe aipo 'ga 'eramũ: —Je upe te ere poromũ?— 'jau ore 'ga upe. Majepeinumenume ore oroporonupa ee 'ga upe.
22 E eles, muito entristecidos, começaram um por um a perguntar-lhe: — Por acaso seria eu, Senhor?
23 A'eramũ Jejui 'ga 'jau oree: —Je pyri ojemi'wat ma'eramũ futat nipo pẽẽ mũ je monou 'gã nupe— 'jau 'ga oree.
23 Jesus respondeu:
24 —Ymã te Janeruwarete 'ga ka'arana kwasiarukari 'gã amũ nupe rakue, jemanũ are rakue. Pẽneki'yra agawewi je 'ã. A'etea je ree iporomutare'ema 'gã je jukaukat 'gã nemikwasiarer imũ etee futat. A'ere 'gã nupe je monoara 'ga tywereteramũ te akou. Iporiay'i 'gã po pe je monoara 'ga numiamũ. A'ere nipo Janeruwarete 'ga rereko tyweretei. Ma'eramũ gatu nipo 'ã 'ga jeuwi rakue 'ja— 'jau Jejui 'ga oree.
24 O Filho do Homem vai, como está escrito a seu respeito; mas ai daquele por quem o Filho do Homem está sendo traído! Melhor seria para ele se nunca tivesse nascido!
25 A'eramũ ae a'wyre'ema 'gã po pe 'ga monoarama 'ga, Judas 'ga, oporonupa ee 'ga upe: —Je upe te ere poromũ, ki Ku'jyp?— 'jau futatee Judas 'ga 'ga upe. —Ẽẽ. Ene upe futat je 'i— 'jau Jejui 'ga 'ga upe.
25 Então Judas, que o traía, perguntou: — Por acaso sou eu, Mestre? Jesus respondeu:
26 Orojemi'waaw ipe Jejui 'ga mani'oko'o'i pyyka. A'ere 'ga eramã'jãu ywau eroje'ega 'Uwarete 'ga upe: —Au'jete mani'oko'o'ia eremut oree, Kiapi'ni— 'jau Jejui 'ga 'ga upe. A'ere 'ga mani'oko'o'i mowoka imonou oree. —Mani'oko'o'ia pepyyk i'wau. Koromũ jero'oa— 'jau 'ga oree.
26 Enquanto comiam, Jesus pegou um pão, e, abençoando-o, o partiu e deu aos discípulos, dizendo:
27 A'ere 'ga y'way ryrũ pyyka nũ, eramã'jãu ywau nũ. A'eramũ futat 'ga oje'ega monou 'Uwarete 'ga upe nũ: —Au'jete y'waya eremut oree, Kiapi'ni— 'jau Jejui 'ga 'ga upe. A'ere 'ga imua oree. —Pe'je itykua pãwẽ pãwẽ.
27 A seguir, Jesus pegou um cálice e, tendo dado graças, o deu aos seus discípulos, dizendo:
28 Koa y'way jerya futat. A'ere'ere'i nipo 'gã amũ je jukai jery reko'woka. Aipoa jery jeko'woga pẽtywera omepy. Jemanũ are futat Jeruwarete 'ga pẽ katu'ogi kwaiwete. 'Awamũ karupa'mĩa nepejukau'jawi pejetywera mepyawamũ. Poromũ futat ako 'ga je'eg ymanera ai'i. A'ere 'awamũ 'ga je'eg yaua. 'Awamũ jerya tee pẽ pirei pẽtywer awi— 'jau 'ga oree. —Jemanũ are tee Jeruwarete 'ga pẽtywera moia pẽ nui je rerowiaaramũ. 'Awamũ poromũ futat Janeruwarete 'ga je'eg yaua 'awamũ. A'ea 'ga je'ega nimojopy'ruawi futari 'awamũ— 'jau 'ga oree.
28 porque isto é o meu sangue, o sangue da aliança, derramado em favor de muitos, para remissão de pecados.
29 —A'jea futat je 'i. Je natykuru'jawi futari 'aga y'waya pẽ pyri. Anure tãmẽjẽ te nipo je itykuri pẽ pyri, Tejuwarete 'ga pyri pẽ neroo re tãmẽjẽ nũ— 'jau Jejui 'ga oree ikue.
29 E digo a vocês que, desta hora em diante, nunca mais beberei deste fruto da videira, até aquele dia em que beberei com vocês o vinho novo, no Reino de meu Pai.
30 'Ga porogytapaw ire ore aramaraka'aga 'ga retee Jarejuwarete 'ga muorypawamũ. Aramaraka'ag ire ore arawau ywytyr ipe, Oriweira 'jaw ipe.
30 E, tendo cantado um hino, saíram para o monte das Oliveiras.
31 Arawaw ipe Jejui 'ga 'jau oree: —'Awamũ futat nipo pekwasi'o je wi je rejaa je mu'ama ojetee'i— 'jau 'ga oree. —Ymã te 'ã Janeruwarete 'ga ka'arana kwasiarukari 'ga amũ upe ee rakue: “Tajuka karupa'mĩ are omaenun ma'e 'ga 'jau kwy. A'eramũ 'ga reymawera 'gã awau okwasi'wau kwe pe 'jau kwy”, 'jau Janeruwarete 'ga ikwasiarukaa inuga ka'aran are rakue. A'eferupi tee futat nipo pekwasi'o pejewau je wi— 'jau 'ga oree.
31 Então Jesus disse aos discípulos:
32 —A'ere je temanũ re je ferawi nũ. Teferaw ire nipo je oi Garireja ywy pe pẽ nenune— 'jau 'ga oree.
32 Mas, depois da minha ressurreição, irei adiante de vocês para a Galileia.
33 A'eramũ Pedro 'ga 'jau 'ga upe: —'Me te pa 'ga poromũ 'jau nũ. Je naejara'uweri futari ene mogou ojetee'i kũi. 'Gã te nipo opyamũ ene wi ene rejaa ojetee'i kũi. A'ere je naejara'uweri ene kũi— 'jau Pedro 'ga 'ga upe.
33 Mas Pedro, tomando a palavra, disse a Jesus: — Ainda que o senhor venha a ser um tropeço para todos, nunca o será para mim.
34 —A'jea futat sipo ere— 'jau Jejui 'ga 'ga upe. —Je te a'jea futat a'e enee nũ'ũ: 'Awa ypytuna rupi nipo je kwakuw ape muapyapyt katu 'gã nupe. “Nakwaawi je 'ga”, 'jau nipo ene wyrasokwẽ je'ege'emauwe— 'jau 'ga Pedro 'ga upe.
34 Mas Jesus lhe disse:
35 A'ere Pedro 'ga fuakaramũ 'ga upe: —Naani futari nũ'ũ. Na'ea'uweri futari je aipo 'jau nũ'ũ. “Nakwaawi je 'ga”, na'ea'uweri je. “Tene 'gã je jukai 'ga reewe futat”, a'e ete nipo je. Nakwakuwa'uweri futari je ene— 'jau Pedro 'ga Jejui 'ga upe. Ore juejue nanẽ Pedro 'ga 'eawera rupi etee futat 'jau 'ga upe.
35 Pedro insistiu: — Ainda que me seja necessário morrer com o senhor, de modo nenhum o negarei. E todos os discípulos disseram o mesmo.
36 Jejui 'ga awau owaẽma Getsemani 'jaw ipe, wemimu'eramũ ore retee. A'eramũ Jejui 'ga 'jau oree: —'Au ete pejup ra'ne. Iruupeu'i je oi teporogytau Tejuwarete 'ga upe ra'ne— 'jau 'ga oree.
36 Em seguida, Jesus foi com eles a um lugar chamado Getsêmani. E disse aos discípulos:
37 A'ere 'ga muapyra 'gã etee erooi ojeupi. Pedro 'ga, Tiago 'ga, Juã 'ga. Mĩmera 'gã etee 'ga erawau ojeupi. Tiago 'ga, Juã 'ga retee Sepeteu 'ga ra'yra 'gã. Jejui 'ga 'arasiga 'ga mopy'aywyrafenayau 'ga mogou.
37 E, levando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a sentir-se tomado de tristeza e de angústia.
38 A'eramũ 'ga 'jau muapyra 'gã nupe: —Je'arasiga nipo 'ã je juka. Peser awi ete pejejupa. Peporogyta Jarejuwarete 'ga upe je pyri— 'jau 'ga 'gã nupe.
38 Então lhes disse:
39 A'eramũ 'ga ojepe'au'i 'gã nui. Awau 'ũina peu'i wenupy'ãu wapyka weakwara rerawau enũina ywy are futat erujaa oporogytau 'Uwarete 'ga upe: —Kiapi'ni. 'Wyria'ri 'gã imara'ne je ree. 'Gã nipo 'ã je rereko tywerete 'ja. Ojeupe ene iapoukare'em ire amunipo 'ã 'gã nuapoa'uweri nanuara je ree. A'ere 'ã najeremifutar imũ rũi te ereapoukat. Ejemifutar imũ etee te 'ã ereapoukat 'gã nupe jee— 'jau 'ga 'Uwarete 'ga upe.
39 E, adiantando-se um pouco, prostrou-se sobre o seu rosto, orando e dizendo:
40 Oporogytapaw ire 'ga afu'ama awau muapyra 'gã pyri. A'ere 'gã seri 'upa. A'eramũ 'ga 'jau Pedro 'ga upe: —Peset te pejejupa? Pejeje'ega te nepemonoi'i Jarejuwarete 'ga upe je pyri? A'e'ja'wiramũ miamũ sipo nepeporogytai Jarejuwarete 'ga upe?— 'jau 'ga 'ga upe.
40 E, voltando para os discípulos, achou-os dormindo. E disse a Pedro:
41 —Peser awi. Peporogyta Jarejuwarete 'ga upe. A'eramũ pẽẽ pejefuakaramũ mama'e tywera apowe'em. Kasi a'e pe nepẽfuakari ne. A'eramũ pẽẽ mama'e tywera etee iapou 'ga upe ne. Nepẽparuapoweri agawewi nipo mama'e tywer are. A'etea nipo peapo. 'Ga upe pejeporogytawe'em 'eramũ mama'e tywera etee futat peapo pejekou— 'jau 'ga 'ga upe.
41 Vigiem e orem, para que não caiam em tentação; o espírito, na verdade, está pronto, mas a carne é fraca.
42 Aipo 'ga upe 'e re Jejui 'ga awau 'gã nui nũ oje'ega monou 'Uwarete 'ga upe nũ: —Kiapi'ni. Je ree iporomutare'ema 'gã ifuewet je ree. 'Gã te nipo 'ã je rereko tywerete 'ja. Ojeupe ene iapoukare'em ire amunipo 'ã 'gã nuapoi. A'ere 'ã najeremifutar imũ rũi te ereapoukat. Ejemifutar imũ etee te 'ã ereapoukat 'gã nupe jee— 'jau 'ga 'Uwarete 'ga upe.
42 Retirando-se pela segunda vez, orou de novo, dizendo:
43 A'ere 'ga awau ojewya wemimu'e 'gã pyri nũ. Nãnẽwẽjẽmĩ 'gã 'upa nũ. Osea etee 'gã 'upa nũ. Wopeypeyjamũ etee 'gã ajemogyau. A'eramũ 'gã osea 'upa 'ga ruramũ nũ.
43 E, voltando, achou-os outra vez dormindo; porque os olhos deles estavam pesados.
44 A'eramũ Jejui 'ga awau oporogytau'japa 'Uwarete 'ga upe nũ.
44 Deixando-os novamente, foi orar pela terceira vez, repetindo as mesmas palavras.
45 'Uwarete 'ga upe oporogyta re 'ga 'ua nũ. Nãnẽwẽjẽmĩ 'gã osea 'upa nũ. A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe nũ: —Peser etee futat nipo pejejupa nũ ki sa? Au'je pejeser ire. 'Awamũ futat 'gã Pẽneki'yramũ je monoi ae a'wyre'ema 'gã po pe.
45 Então voltou para os discípulos e lhes disse:
46 Pe'je iruukwe soo 'gã nekoaa 'jau. Kweramũ ae a'wyre'ema 'gã po pe je monoara 'ga ruri— 'jau 'ga oree.
46 Levantem-se, vamos embora! Eis que o traidor se aproxima.
47 Jejui 'ga porogytapawe'emauwe Judas Iskariote 'ga 'ua. Jejui 'ga remimu'eferamũ ore mũ poromũ. Kwaiwete 'gã nerua erojemorypa Jejui 'ga ree. A'eramũ mainana 'wyriara 'gã kwaiwete 'gã mua Judas 'ga rupi. Judeu 'gã 'wyria'ri 'gã nanẽ kwaiwete 'gã mua 'ga rupi. Jyuua 'gã erua muap. Mĩmera 'gã erua erojemorypa 'ga ree.
47 E enquanto Jesus ainda falava, eis que chegou Judas, um dos doze, e, com ele, grande multidão com espadas e porretes, vinda da parte dos principais sacerdotes e dos anciãos do povo.
48 Mainana 'wyriara 'gã nupe oporogytau Judas 'ga 'jau 'gã nupe rai'i: “Oo nipo je Jejui 'ga retywape pytea pẽ neape. A'eramũ pẽẽ a'e are 'ga kwaapa 'ga retywape pyteramũ. A'erauwe futar iki pẽẽ pejewau 'ga pyyka 'ga rerawau”, 'jau 'ga 'gã nupe rai'i.
48 Ora, o traidor tinha dado a eles um sinal: “Aquele que eu beijar, é esse; prendam-no.”
49 A'eramũ 'ga owaẽma ypy we awau Jejui 'ga rerowyka 'jau 'ga upe: —'Au te ereko, ki Ku'jyp?— 'jau 'ga 'ga upe. A'eramũ futat 'ga 'ga retywape pytea.
49 E logo, aproximando-se de Jesus, Judas disse: — Salve, Mestre! E o beijou.
50 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'ga upe: —Ejemifutara eapo etee futat— 'jau Jejui 'ga 'ga upe. A'erauwe Judas Iskariote 'ga remireroofera 'gã 'ua Jejui 'ga pyyka, 'ga pofaa.
50 Jesus, porém, lhe disse: Nisto, aproximando-se eles, agarraram Jesus e o prenderam.
51 A'ere Jejui 'ga remimu'eferamũ ore mũ ojyuu rekyita kũima'e 'ga amũ ree, 'ga namĩ monoka. Furuk. Mainana 'wyriararete 'ga remiayuwa 'ga namĩ yypa.
51 E eis que um dos que estavam com Jesus, estendendo a mão, sacou da espada e, golpeando o servo do sumo sacerdote, cortou-lhe a orelha.
52 Aipo 'ga namĩ yywamũ Jejui 'ga 'jau 'ga upe: —Ereapo awi nanuara. Ere ejy monou imunepa yrũ pype kũi— 'jau 'ga 'ga upe. —Jyuu pyu ajajukaara 'ga te anure 'gã tajuka jyuu pyu 'jau— 'jau 'ga 'ga upe.
52 Então Jesus lhe disse:
53 —“Nopoari nipo 'ga ruwa 'ga 'ga”, pe'je nipo kũi. Ojeupe je enũi re amunipo 'ã Jeruwarete 'ga je poari futari. Kwaiwete amunipo 'ã 'ga ywagipewara 'gã mua je poaa— 'jau 'ga 'ga upe.
53 Ou você acha que não posso pedir a meu Pai, e ele me mandaria neste momento mais de doze legiões de anjos?
54 —A'ere je naenũi 'ga upe. Wemifutar imũ 'ga iapoa etee futat je afutat. Ymã te Jeruwarete 'ga ka'arana kwasiarukari 'gã amũ nupe je pyyg are rakue. A'eramũ je 'gã nemikwasiarer imũ etee futat mama'e jeapo futaa tejee— 'jau 'ga oree.
54 Mas como, então, se cumpririam as Escrituras, que dizem que assim deve acontecer?
55 A'ere 'ga 'jau opyykara 'gã nupe: —Ma'eramũ pẽẽ ma'eramũ pejejua muawa pyu je nupãu ekoete 'ũ? muna'ywa 'jawe 'ũ? Ma'eramũ pẽẽ muawa we erua jyuu reewe jepiara rupi 'ũ? Jarejuwarete 'ga mogytaaw ipe 'gã mu'e je rekoramũ miamũ ako naje pyygi pejepe ai'i— 'jau 'ga 'gã nupe.
55 Naquele momento, Jesus disse às multidões:
56 —Ymã te 'ã Janeruwarete 'ga ka'arana kwasiarukari 'ga amũ upe jemanũ are ikue. A'eramũ 'ã pẽẽ iapou 'ga remikwasiarer imũ etee futat— 'jau 'ga 'gã nupe. A'e renupawe ore Jejui 'ga remimu'eramũ orokwasi'wau 'ga wi, 'ga rejaa, oroka'jama 'gã nui. Orokyjau 'gã oropyyg awi. A'eramũ ore oroka'jama 'gã nui.
56 Tudo isto, porém, aconteceu para que se cumprissem as Escrituras dos profetas. Então todos os discípulos o deixaram e fugiram.
57 A'ere Jejui 'ga pyykara 'gã 'ga rerawau mainana 'wyriararete 'ga rog ipe, Kaifasi 'ga rog ipe. Peu futat judeu 'gã 'wyria'ri 'gã ajatykau Moisesi 'ga remikwasiarer are moromu'jara 'gã netee. A'eramũ 'gã Jejui 'ga rerawau 'gã nupe.
57 E os que prenderam Jesus o levaram à casa de Caifás, o sumo sacerdote, onde se haviam reunido os escribas e os anciãos.
58 Pedro 'ga awau 'gã newiri. A'ere 'ga nuerowygi Jejui 'ga. Mukuu etee futat 'ga akou 'ga wi. Awau 'ga owaẽma mainana 'wyriararete 'ga roga upe. A'ere Pedro 'ga nooi osou. Ukupepe etee futat 'ga awau akou 'oga osoma pype mainana 'ga remiayuwa 'gã pyri, Janeruwarete 'ga mogytaawa raarana 'gã pyri nanẽ nũ. Jejui 'ga rereko renuw are Pedro 'ga oporenuwiweramũ akou. A'eramũ 'ga akou mukuu'i etee futat 'ga rereko renupa.
58 Pedro o seguia de longe até o pátio do sumo sacerdote. E, tendo entrado, assentou-se entre os servos, para ver como aquilo ia terminar.
59 Ojeupe 'gã Jejui 'ga reruramũ mainana 'wyriara 'gã oje'ẽma'e 'gã netee 'ga remiapo tywera mome'waramũ rekaa. Judeu 'gã 'wyria'ri 'gã ajatykau 'gã nee nũ. —Sijuka futat 'ga 'jau— 'jau 'gã ajaupe. —A'ere jane nijuka ekoetei 'ga. Kasi a'e pe mytuna 'gã mara'neramũ jane ree ne. A'eramũ pẽẽ i'me ma'e 'gã amũ nerua. Jejui 'ga remiapo tywera 'gã tomome'u 'me janee 'jau— 'jau 'gã ajaupe.
59 E os principais sacerdotes e todo o Sinédrio procuravam algum testemunho falso contra Jesus, a fim de o condenarem à morte.
60 A'eramũ kwaiwete 'gã 'ua o'meramũ Jejui 'ga ree. A'ere 'gã naju'jaju'jawe rũi imome'ui 'gã nupe.
60 E não acharam, apesar de terem sido apresentadas muitas testemunhas falsas. Mas, afinal, compareceram duas, afirmando:
61 Poje mukũja 'gã 'ua o'meramũ 'gã nupe: —Ore aruenup 'ga je'ega ai'i. “Anure nipo je Jarejuwarete 'ga mogytaawa retygi. A'ere nipo je imuapyra 'ara rupi etee imowyri nũ”, 'jau 'ga oreremianuwamũ ai'i— 'jau 'gã imome'wau mainana 'wyriararete 'ga upe.
61 — Este disse: “Posso destruir o santuário de Deus e reconstruí-lo em três dias.”
62 Aipo ojeupe 'gã 'e renupawe mainana 'wyriararete 'ga afu'ama 'jau Jejui 'ga upe: —Ma'ja ere te 'gã nupe? Nereje'egi te 'ã 'gã nupe aipo 'gã 'eramũ a'i kũi?— 'jau 'ga 'ga upe.
62 E, levantando-se o sumo sacerdote, perguntou a Jesus: — Você não diz nada em resposta ao que estes depõem contra você?
63 A'ere Jejui 'ga pigi etee u'ama. A'eramũ mainana 'wyriararete 'ga 'jau 'ga upe: —Jarejuwarete 'ga remianuwamũ ere jee: Ene te Jarejuwarete 'ga remimurera? Ene futat te 'ga ra'yraretea?— 'jau 'ga 'ga upe.
63 Jesus, porém, guardou silêncio. E o sumo sacerdote lhe disse: — Eu exijo que nos diga, tendo o Deus vivo por testemunha, se você é o Cristo, o Filho de Deus.
64 —A'jea futat ere poromũ. Je te 'ã Pẽneki'yraretea. Anure nipo je apygi Pãjẽrete 'ga yse katy, 'ga jakwatawa katy. Peu je renamũ nipo pẽẽ je resaka. Anure nipo je ruri tejewya ywag awi ywasiga rupi— 'jau Jejui 'ga 'ga upe.
64 Jesus respondeu:
65 A'erauwe mainana 'wyriararete 'ga waity monoroka amara'nea resaukaawamũ. —A'jea futat 'ga Jarejuwarete 'ga kurawi akou ra'e— 'jau 'ga 'gã nupe. —Jane futat te 'ã Jarejuwarete 'ga kurawa sienup 'awamũ jarejemogyau. Na'gã amũ rũi futat 'ã omome'u janee— 'jau 'ga 'gã nupe.
65 Então o sumo sacerdote rasgou as suas vestes e disse: — Blasfemou! Por que ainda precisamos de testemunhas? Eis que agora mesmo vocês ouviram a blasfêmia!
66 —Ma'ja pe'je te 'ga upe?— 'jau 'ga 'gã nupe. —Sijukaukat futat jane 'ga— 'jau 'gã 'ga upe. —Jarejuwarete 'ga te 'ã 'ga akurap.
66 O que vocês acham? E eles responderam: — É réu de morte.
67 A'eramũ futat 'gã onymuna 'ga reakwar are, opo afuapyka erofaa 'ga ree.
67 Então alguns cuspiram no rosto de Jesus e bateram nele. E outros o esbofeteavam, dizendo:
68 Amumera 'gã 'jau 'ga nupã re 'ga upe: —“Je te 'ã Jarejuwarete 'ga remimurera”, ere 'ã oree. A'eramũ ene 'jau oree: Awỹja ene nupãu 'awamũ 'ũ?— 'jau 'gã 'ga upe, 'ga rerekoemãu erekou.
68 — Profetize para nós, ó Cristo! Quem foi que bateu em você?
69 A'e pe Pedro 'ga 'ũina ukupepe. Poje mainana 'wyriararete 'ga remiayuwa ẽẽ mũ 'ua 'ga pyri 'jau 'ga upe: —Ene Garireja ywy awi 'ut ma'efera kĩã rewiri ako ma'eferamũ ene, 'jau je rã, Jejui kĩã rewiri ako ma'eferamũ ene, 'jau je rã— 'jau ẽẽ 'ga upe. Janeruwarete 'ga mogytaawa raarana 'gã pyri 'ga renamũ ẽẽ 'jau 'ga upe.
69 Pedro estava sentado fora no pátio. Uma empregada se aproximou e lhe disse: — Você também estava com Jesus, o galileu.
70 —Tee. Naani nũ ĩ. Nakwaawi je 'ga nũ ĩ. A'eramũ awỹja upe ene 'jau ekou ĩ— 'jau futatee 'ga ẽẽ upe, ojepyriwara 'gã nemianuwamũ. —Nakwaawi je ene'ea nũ ĩ— 'jau 'ga ẽẽ upe.
70 Mas ele negou diante de todos e disse: — Não sei o que você está dizendo.
71 A'erauwe 'ga afu'ama awau 'oga osoma rokwara katy. Poje peu oporowyky ma'e ẽẽ mũ 'ga resaka nũ. A'eramũ ẽẽ 'jau ojepyriwara 'ga upe: —Ko kĩã Jejui kĩã rewiri ako ma'efera kĩã futat. Nasare pe waranup ma'efera kĩã rewiri ako ma'efera kĩã futat— 'jau ẽẽ 'ga upe.
71 Quando se dirigia para a porta, Pedro foi visto por outra empregada, que disse aos que estavam ali: — Este também estava com Jesus, o Nazareno.
72 A'eramũ Pedro 'ga 'jau nũ: —Kuu. Ene'me awi ĩ. Manamũ te je aipoa kũima'e 'ga kwaawi 'i ĩ— 'jau futatee 'ga ẽẽ upe.
72 E ele negou outra vez, com juramento: — Não conheço esse homem.
73 A'ere peu u'am ma'e 'ga amũ 'jau 'ga upe nũ: —A'jea futat ẽẽ 'i enee. Ene futat 'ga rewiri ako ma'eferamũ— 'jau 'ga 'ga upe. —Sã'ã ene Garireja ywy pewara 'gã je'ega rerekoa. A'eramũ ene 'ga rewiri ako ma'efera futat— 'jau 'gã Pedro 'ga upe.
73 Pouco depois, aproximando-se os que estavam ali, disseram a Pedro: — Com certeza você também é um deles, porque o seu modo de falar o denuncia.
74 —“Nakwaawi je 'ga” a'e je akiko. Janeruwarete 'ga remianuwamũ te 'ã je 'eu'jawi. Nakwaawi je 'ga, 'jau. Nakwaawi je aipo pẽ'ea nũ'ũ. A'eramũ pẽẽ ma'ja upe 'jau pejejemogyau 'ũ?— 'jau 'ga 'gã nupe. —Te'me re je Jarejuwarete 'ga tejereko tywera futari tejee nũ'ũ— 'jau 'ga 'gã nupe. A'erauwe wyrasokwẽ je'egi.
74 Então ele começou a praguejar e a jurar: — Não conheço esse homem! E no mesmo instante o galo cantou.
75 A'erauwe Pedro 'ga wea'aramũ Jejui 'ga 'eawer are. “Wyrasokwẽ je'ege'emauwe nipo ‘Nakwaawi je 'ga’ ereu'jau'jap 'gã nupe” 'eawer are Pedro 'ga wea'aramũ. A'eramũ 'ga ojenosõu aipo u'eawera rerawau enujãna pe awi. A'eramũ futat 'ga u'arasigamũ wea'aramũ ee. —Ma'eramũ je aipo 'jau ra'e 'ũ?— 'jau 'ga 'ũina u'arasigamũ. —Mama'e esage na'ga 'ã wapo jee jepi re'ã. A'etea pa je 'ã aipo a'e ekoete 'gã nupe ra'e nũ— 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga ajaa'wau awau u'eawera raykau.
75 Então Pedro se lembrou da palavra que Jesus lhe tinha dito: “Antes que o galo cante, você me negará três vezes.” E Pedro, saindo dali, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.