Mateus 14

Kayabí NT (KYZ_WBT) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Anure Erote 'ga, Garireja ywy pewara 'gã 'wyriara 'ga, Jejui 'ga rera renupa. 'Ga amũ Jejui 'ga remiapofera mome'wau 'ga upe.
1 Naquele tempo ouviu Herodes, o tetrarca, a fama de Jesus,
2 A'eramũ 'ga 'jau wemiayuwa 'gã nupe: —Juã Batista 'ga nipo 'ut oferapa rai'i nũ. A'eramũ nipo a'e 'ga aeremiapoe'em apou— 'jau 'ga 'gã nupe. Erote 'ga Juã 'ga jukaukaa 'gã nupe rakue. A'eramũ 'ga wea'aramũ 'ga ree, Jejui 'ga remiapofera renupawe.
2 E disse aos seus criados: Este é João o Batista; ressuscitou dos mortos, e por isso estas maravilhas operam nele.
3 Ymã te Erote 'ga wewirera 'ga remireko ẽẽ pojekai 'ga wi rakue. Erotiasi ẽẽ pojekau 'ga wi rakue, Filipe 'ga wi rakue. A'eramũ 'ga ẽẽ rerekou katu rakue. A'eramũ Juã 'ga 'jau 'ga upe: “Nia'wyri nanuara. Ejewirera remireko 'ã erepojeka 'ga wi. Ymã 'ã Janeruwarete 'ga oje'ega kwasiarukari Moisesi 'ga upe rakue: ‘Peko awi pejejuemireko are’, 'jau 'ga 'ã ikwasiarukaa 'ga upe rakue. A'etea 'ã ereapo nanuara. A'eramũ ene etywereteramũ ekou Jarejuwarete 'ga upe” 'jau Juã 'ga Erote 'ga upe rakue. A'eramũ Erote 'ga amara'neramũ Juã 'ga ree, 'ga pofaa, 'ga munewukaa moromunepawa pype rakue.
3 Porque Herodes tinha prendido João, e tinha-o maniatado e encerrado no cárcere, por causa de Herodias, mulher de seu irmão Filipe;
4 — ausente —
4 Porque João lhe dissera: Não te é lícito possuí-la.
5 'Ga jukaa 'ga ifutaa numiamũ. A'ere 'ga kyjei judeu 'gã nui. “Juã 'ga 'ã Janeruwarete 'ga je'ega mome'wara futat”, e'i te 'ã judeu 'gã ajaupe jepi. A'eramũ Erote 'ga okyjau Juã 'ga juka awi.
5 E, querendo matá-lo, temia o povo; porque o tinham como profeta.
6 Anure Erote 'ga maraka apou. U'aawera 'ara rupi 'ga maraka apoi. A'eramũ Erotiasi ẽẽ ra'yra ẽẽ ojerokyau maraka are ajatyka ma'e 'gã nowase. A'eramũ Erote 'ga aku'iramũ ẽẽ jeroky are.
6 Festejando-se, porém, o dia natalício de Herodes, dançou a filha de Herodias diante dele, e agradou a Herodes.
7 A'eramũ 'ga 'jau ẽẽ upe: —Ma'ja te erefutat? Tamono eneremifutara enee 'jau— 'jau 'ga ẽẽ upe. —Ma'ja te erefutat? Na'e ekoetei je enee. “Tamono eneremifutara enee 'jau”, a'e te je enee— 'jau 'ga ẽẽ upe rakue.
7 Por isso prometeu, com juramento, dar-lhe tudo o que pedisse;
8 A'erauwe ẽẽ awau ujãna oy ẽẽ upe 'jau: —“Ma'ja te erefutat?” e'i kĩã jee. “Tomono eneremifutara enee 'jau”, e'i kĩã jee. Ma'ja te je aenũi kĩã upe?— 'jau ẽẽ oy ẽẽ upe rakue. —“Juã Batista kĩã akagera erurukat imonogukaa paratu pype jee”, ere kĩã upe kyn— 'jau ẽẽ wa'yra ẽẽ upe rakue. A'eramũ ẽẽ awau ojewya 'jau 'ga upe: —Juã Batista kĩã akagera erurukat paratu pype imonogukaa wã nupe jee kĩ'ĩ— 'jau ẽẽ 'ga upe rakue.
8 E ela, instruída previamente por sua mãe, disse: Dá-me aqui, num prato, a cabeça de João o Batista.
9 Aipo ojeupe ẽẽ 'eramũ Erote 'ga u'arasigamũ 'ũina ẽẽ 'e are. “Ma'eramũ je 'jau ẽẽ upe ra'e 'ũ: ‘Eneremifutara tomono enee 'jau’, 'jau ẽẽ upe ra'e 'ũ”, 'jau 'ga ojeupe, u'arasigamũ 'ũina. A'ere 'ga wemimo'wy'wyrera 'gã nemianuwamũ aipo 'ga 'i ẽẽ upe. A'eramũ 'ga ojenosõu iapoe'em are. “Kasi a'e pe je'me are 'gã nekoi ajaupe ne kwy”, 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga ẽẽ remienũiwera apoukaa ojeupe.
9 E o rei afligiu-se, mas, por causa do juramento, e dos que estavam à mesa com ele, ordenou que se lhe desse.
10 A'eramũ 'ga wemiayuwa 'gã amũ monou Juã 'ga ajuwonogukaa rakue. —Moromunepawa pype Juã 'ga 'ami. Pe'je pejewau 'ga ajuwonoka. A'eramũ pẽẽ 'ga akagera rerua paratu pype ẽẽ upe— 'jau 'ga 'gã nupe rakue.
10 E mandou degolar João no cárcere.
11 A'eramũ 'gã iapou, ojeupe 'ga 'eawer imũ etee futat. A'eramũ 'gã paratu pype Juã 'ga akagera rerua 'ga upe. A'eramũ Erote 'ga imonou Erotiasi ẽẽ ra'yra ẽẽ upe. Ojeupe 'gã imurauwe ẽẽ imonou oy ẽẽ upe. —Kweramũ, a'ni— 'jau ẽẽ oy upe rakue.
11 E a sua cabeça foi trazida num prato, e dada à jovem, e ela a levou a sua mãe.
12 “Erote 'ga 'ga jukaukat 'gã nupe” 'e renupawe Juã 'ga remiayuwa 'gã awau 'ga reumera upe erawau imonou inuga ita kwara pype. A'eramũ 'gã awau imome'wau Jejui 'ga upe.
12 E chegaram os seus discípulos, e levaram o corpo, e o sepultaram; e foram anunciá-lo a Jesus.
13 Ojeupe Juã 'ga jukaawera mome'urauwe Jejui 'ga 'jau wemimu'eramũ oree: —Awotywe'eme soo ra'ne 'jau— 'jau 'ga oree. A'eramũ ore arawau oroyaapa yaruu pype. A'ere 'gã kwaiwete oreo kwaawi. —Soo 'ga rewiri 'ga porogyta renupa 'jau— 'jau 'gã ajaupe. A'eramũ 'gã awau ypia ywyri.
13 E Jesus, ouvindo isto, retirou-se dali num barco, para um lugar deserto, apartado; e, sabendo-o o povo, seguiu-o a pé desde as cidades.
14 Ojekog ire Jejui 'ga uẽma yaruu awi. Ko'iko'i ete mytuna 'gã 'ua owaẽma oree. 'Gã nesakawe Jejui 'ga ajemuaẽma 'gã nee. Ojero'wu ma'e 'gã 'gã erua 'ga upe. A'eramũ 'ga 'gã katu'oka.
14 E, Jesus, saindo, viu uma grande multidão, e possuído de íntima compaixão para com ela, curou os seus enfermos.
15 Kaaruwamũ ore 'ga remimu'eramũ 'jau 'ga upe: —Kaarup, ki 'ei. A'ere nitywi mama'ea 'au 'gã nemi'uramũ ki 'ei— 'jau ore 'ga upe. —Emono 'gã jarejewi. Too 'gã amunawa mũ pype wemi'urama mua ojeupe 'jau— 'jau ore 'ga upe.
15 E, sendo chegada a tarde, os seus discípulos aproximaram-se dele, dizendo: O lugar é deserto, e a hora é já avançada; despede a multidão, para que vão pelas aldeias, e comprem comida para si.
16 A'ere Jejui 'ga 'i etee oree: —Naani. Nooi futari 'gã. Pẽẽ te mama'ea pemono 'gã nupe— 'jau etee 'ga oree.
16 Jesus, porém, lhes disse: Não é mister que vão; dai-lhes vós de comer.
17 —Nitywi futari mama'ea— 'jau ore 'ga upe. —Sĩku etee kanape'ia. Mukũi'ĩ etee ipira'ia. A'ea niapoi 'gã nupe— 'jau ore 'ga upe.
17 Então eles lhe disseram: Não temos aqui senão cinco pães e dois peixes.
18 A'eramũ 'ga 'jau oree: —Perut ajee jee— 'jau 'ga oree. A'eramũ ore erawau 'ga upe.
18 E ele disse: Trazei-mos aqui.
19 A'eramũ 'ga ojee ajatyka ma'e 'gã nupe 'jau: —Pe'je pejeapyka juo'wi 'arimũ— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'gã wapyka. A'ere Jejui 'ga kanape'i pyyka opo pe ipira'i reewe. A'ere 'ga eramã'jãu ywau opo pe. A'eramũ 'ga 'jau 'Uwarete 'ga upe: —Au'jete mama'ea eremut oree. Ene te 'ã eneresage oree— 'jau 'ga 'Uwarete 'ga upe. Aipo 'e re 'ga kanape'i mowowoka ipira reewe 'ga imopẽpena imonou wemimu'eramũ oree. Omowowogamũ ojeme'yita oree. A'eramũ ore imonou wapyk ma'efera 'gã nupe.
19 E, tendo mandado que a multidão se assentasse sobre a erva, tomou os cinco pães e os dois peixes, e, erguendo os olhos ao céu, os abençoou, e, partindo os pães, deu-os aos discípulos, e os discípulos à multidão.
20 A'eramũ futat 'gã ojemi'waa. Ojemi'wapaw ire 'gã 'jau: —Niapoi agawewi akiko. A'etea ojeme'yi 'ga upe 'ga omowowogamũ— 'jau 'gã ajaupe. —Janeruwarete 'ga te ome'yi janee. A'eramũ jane jarejewegamũ rẽwẽjẽmĩ jarejemogyau. Janeruwarete 'ga jarejeupe ime'yje'em ire amunipo 'ã jane ty'ara rerekoi— 'jau 'gã ajaupe. 'Gã jemi'wapaw ire ore emyrera mono'oga yrũ pype. Tusi yrupemũũ matyneema.
20 E comeram todos, e saciaramse; e levantaram dos pedaços, que sobejaram, doze alcofas cheias.
21 Kwaiwete 'gã ojemi'waa. Sĩku miu agawewi kũima'efera 'gã pytuna. A'e pe kũjãmera nũ kunumĩmera 'gã netee. A'etea 'gã na'upawi kumia. Wewegamũ 'gã jui.
21 E os que comeram foram quase cinco mil homens, além das mulheres e crianças.
22 A'ere Jejui 'ga wemimu'eramũ ore monou ojewi: —Pe'je iruukwe je renune. Kwe katy pejewau pejeyaapa— 'jau 'ga oree. —Je apyta ra'ne. Tamono 'gã 'gã 'wyr ipe 'jau nũ. A'eramũ pẽẽ pejewau je renune— 'jau 'ga oree. A'eramũ ore arawau 'ga wi 'ga rejaa ojetee'i.
22 E logo ordenou Jesus que os seus discípulos entrassem no barco, e fossem adiante para o outro lado, enquanto despedia a multidão.
23 Ojewi mytuna 'gã mono re Jejui 'ga awau ojeupia ywytyra rupi. Ojetee futat 'ga 'ũina oporogytau 'Uwarete 'ga upe ypytunimũ.
23 E, despedida a multidão, subiu ao monte para orar, à parte. E, chegada já a tarde, estava ali só.
24 A'e pe ore arawau arakou oroyaapa. Mukuu te ore oi. Poje ywytuua 'ua oree, 'y ryjuapi retee.
24 E o barco estava já no meio do mar, açoitado pelas ondas; porque o vento era contrário;
25 Ku'em ja'wyja'wyramũ Jejui 'ga 'ua ore rewiri. 'Y rajape 'arimũ etee futat 'ga 'ua watau akou. 'Ua 'ga ore rupisika.
25 Mas, à quarta vigília da noite, dirigiu-se Jesus para eles, andan-do por cima do mar.
26 'Y rajape 'arimũ 'ga ata resakawe ore orokyjau 'ga wi. Orekyjea ore pifuaka'roka. —Ajaga nipo kwe 'ut owaẽma janee kũi— 'jau ore aruafukaita arajaupe.
26 E os discípulos, vendo-o an-dando sobre o mar, assustaram-se, dizendo: É um fantasma. E gritaram com medo.
27 A'erauwe Jejui 'ga 'jau oree: —Pekyje awi je wi. Je te ojot pẽ newiri— 'jau 'ga oree.
27 Jesus, porém, lhes falou logo, dizendo: Tende bom ânimo, sou eu, não temais.
28 A'erauwe Pedro 'ga 'jau 'ga upe: —Ene futat nipo ereko, ki Ku'jyp? Je futat 'jau, je mono ape je muatau 'y rajape 'arimũ eje'jawe— 'jau Pedro 'ga 'ga upe.
28 E respondeu-lhe Pedro, e disse: Senhor, se és tu, manda-me ir ter contigo por cima das águas.
29 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'ga upe: —Ere ajee ejua— 'jau 'ga 'ga upe. A'erauwe Pedro 'ga awau ojypa yaruu awi. A'eramũ futat 'ga awau watau 'y rajape 'arimũ Jejui 'ga repejãna.
29 E ele disse: Vem. E Pedro, descendo do barco, andou sobre as águas para ir ter com Jesus.
30 Poje 'ga wea'aramũ erujewi ywytu are. A'erauwe 'ga kyjei. A'eramũ 'ga awau wypywygamũ. A'eramũ 'ga wafukaita Jejui 'ga upe: —Je poar ape, ki Ku'jyp! Jerypywyk je tekou— 'jau 'ga wafukaita, Jejui 'ga upe.
30 Mas, sentindo o vento forte, teve medo; e, começando a ir para o fundo, clamou, dizendo: Senhor, salva-me!
31 A'eramũ Jejui 'ga 'ga popyyka oje'ega 'ga upe: —Ma'eramũ ene ekyjau ete 'ũ? Ma'eramũ te ene nerejemogypyygi etee je ree? Je rerowia'ri'i tãmẽjẽ 'ã ape— 'jau 'ga Pedro 'ga upe.
31 E logo Jesus, estendendo a mão, segurou-o, e disse-lhe: Homem de pouca fé, por que duvidaste?
32 A'eramũ 'ga 'ga rerua eru'aa yaruu pype. Ore pype 'gã 'arauwe ywytu wojeramũ.
32 E, quando subiram para o barco, acalmou o vento.
33 A'erauwe ore 'jau Jejui 'ga upe, yaruu pype ajemogy ma'eramũ: —A'jea futat. Ene te 'ã Jarejuwarete 'ga ra'yraretea— 'jau ore 'ga upe, 'ga muorypa.
33 Então aproximaram-se os que estavam no barco, e adoraram-no, dizendo: És verdadeiramente o Filho de Deus.
34 A'eramũ ore arawau oroyaapa orojekoka Genesare ywy are.
34 E, tendo passado para o outro lado, chegaram à terra de Genesaré.
35 Jejui 'ga kwaaw ire peuwara 'gã oje'ega monou kwe pewara 'gã nupe: —Pe'je pejejua Jejui 'ga resaka. Ojero'wu ma'e 'gã nerua 'ga upe— 'jau 'gã oje'ega monou 'gã nupe. A'eramũ 'gã ojero'wu ma'e 'gã nerua 'ga upe.
35 E, quando os homens daquele lugar o conheceram, mandaram por todas aquelas terras em redor e trouxeram-lhe todos os que estavam enfermos.
36 A'eramũ 'gã 'jau Jejui 'ga upe: —Tene 'gã eneraity pypireme'ywa pyygi etee agawewi— 'jau 'gã 'ga upe. A'eramũ 'ga raity pypireme'ywa pyygarera 'gã ojekatu'okapap najuejue etee futat.
36 E rogavam-lhe que ao menos eles pudessem tocar a orla da sua roupa; e todos os que a tocavam ficavam sãos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.