Marcos 5

Kayabí NT (KYZ_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Garireja ypiauu raapaw ire 'gã awau ojekoka Gerasa ywy are.
1 Entrementes, chegaram à outra margem do mar, à terra dos gerasenos.
2 A'e pe Jejui 'ga uẽma yaruu awi. Yar awi 'ga ẽm ypyrauwe kũima'e 'ga amũ 'ua 'ga repejãna. Mama'eukwaawa rerekwara 'ga poromũ.
2 Ao desembarcar, logo veio dos sepulcros, ao seu encontro, um homem possesso de espírito imundo,
3 Tywy 'arimũ ete futat 'ga rekoi. A'eramũ 'ga 'ua tywy awi Jejui 'ga repejãna. Ipojy te 'ga akou. A'eramũ 'ga pyriwara 'gã okyjau 'ga wi 'ga rekoramũ. Apo fat agawewi futat 'gã 'ga, 'ga kupy faa itaju pyu agawewi. A'etea 'ga omonoonoog etee futat. A'eramũ 'gã 'ga pofaa, 'ga pyfaa 'jau itaju pyu. A'ere 'ga imopeni etee. A'ere 'ga nipoje'okawi futari 'gã nupe.
3 o qual vivia nos sepulcros, e nem mesmo com cadeias alguém podia prendê-lo;
4 — ausente —
4 porque, tendo sido muitas vezes preso com grilhões e cadeias, as cadeias foram quebradas por ele, e os grilhões, despedaçados. E ninguém podia subjugá-lo.
5 Ywytyra rupi 'ga awau akou awotywe'eme. Opytawaipa etee peu. A'ere 'ga awau tywy pe nũ. Mama'eukwaawa 'ga maema. Ita pyu 'ga ojekysau.
5 Andava sempre, de noite e de dia, clamando por entre os sepulcros e pelos montes, ferindo-se com pedras.
6 Jejui 'ga resakawe 'ga ujãna u'aa wapyka wenupy'ãu 'ga rowase.
6 Quando, de longe, viu Jesus, correu e o adorou,
7 A'eramũ mama'eukwaawa 'ga muafukaita: —Jejui. Ku'jywa 'ga ra'yra 'ã ene. Maran te ore rereko ape 'awamũ? Ore rereko tywer awi ape— 'jau mama'eukwaawa Jejui 'ga upe.
7 exclamando com alta voz: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Conjuro-te por Deus que não me atormentes!
8 “Ejepe'a 'ga wi”, e'i Jejui 'ga mama'eukwaawa upe ra'e. A'eramũ mama'eukwaawa aipo werekwara 'ga mu'eukaa 'ga upe.
8 Porque Jesus lhe dissera: Espírito imundo, sai desse homem!
9 A'eramũ Jejui 'ga 'jau jupe: —Ma'ja te enerera?— 'jau Jejui 'ga mama'eukwaawa upe. A'erauwe 'jau 'ga upe: —Kwaiwete ore 'ga pirewaramũ. A'eramũ 'gã ore renũina “kwai” 'jau oree— 'jau mama'eukwaawa 'ga upe.
9 E perguntou-lhe: Qual é o teu nome? Respondeu ele: Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 A'ere mama'eukwaawa 'jau Jejui 'ga upe: —'Ga wi ore monou kasi muku ore monoukar ape ne— 'jau mama'eukwaawa 'ga upe.
10 E rogou-lhe encarecidamente que os não mandasse para fora do país.
11 Mama'eukwaawa rerekwara 'ga upe Jejui 'ga porogyta 'ga 'amamũ tajaurana ojemi'waa 'upa ywyty'rarimũ.
11 Ora, pastava ali pelo monte uma grande manada de porcos.
12 A'eramũ mama'eukwaawa 'jau 'ga upe: —Tajaurana ywyteripe ore mono ape ore mogyau— 'jau 'ga upe.
12 E os espíritos imundos rogaram a Jesus, dizendo: Manda-nos para os porcos, para que entremos neles.
13 A'eramũ Jejui 'ga 'jau jupe: —Pe'je ajee pejewau— 'jau 'ga jupe. Tajaurana pytuna tois miu. A'erauwe mama'eukwaawa ũ'jãu werekwarera 'ga wi awau ojejaga tajaurana pype. A'eramũ tajaurana mama'eukwaawa ojepype ijejagamũ erowawaka erajemogyau. A'eramũ erawau enujãna erojypa ywy'amuku rupi eropopoa erawau eropapa 'y pe.
13 Jesus o permitiu. Então, saindo os espíritos imundos, entraram nos porcos; e a manada, que era cerca de dois mil, precipitou-se despenhadeiro abaixo, para dentro do mar, onde se afogaram.
14 A'eramũ tajauran are omaenun ma'e 'gã awau imome'wau amunaw ipewara 'gã nupe, jũ mewara 'gã nupe. Mĩmera 'gã nupe 'gã 'ga rera mokwasi'wau. A'eramũ kwaiwete 'gã 'ua 'ga resaka.
14 Os porqueiros fugiram e o anunciaram na cidade e pelos campos. Então, saiu o povo para ver o que sucedera.
15 Jejui 'ga pyri 'uawe 'gã mama'eukwaawa rerekwarera 'ga resaka. 'Ga resakawe 'gã oporesagamũ etee 'ga ree ajemogyau. Jejui 'ga pyri 'ga reni wapyka. Mama'e tywera ojewi iẽm ire 'ga 'ũina wapyka ojeyrũwunepa. I'akwaap 'ga a'eramũ futat. A'eramũ amunaw awi 'ut ma'efera 'gã oporesagamũ etee 'ga ree.
15 Indo ter com Jesus, viram o endemoninhado, o que tivera a legião, assentado, vestido, em perfeito juízo; e temeram.
16 A'erauwe 'ga katu'oga resakarera 'gã imome'wau 'gã nupe: —Jejui 'ga mama'eukwaawa ope'a 'ga wi ko. A'eramũ 'ga imonoukaa tajaurana pype ko. Ojepype mama'eukwaawa reseramũ tajaurana awau opopoa wypy'awygamũ 'y pe ko— 'jau 'gã imome'wau 'ut ma'efera 'gã nupe.
16 Os que haviam presenciado os fatos contaram-lhes o que acontecera ao endemoninhado e acerca dos porcos.
17 Weymawa manũ re 'gã 'jau Jejui 'ga upe: —Ere ejepe'au ore wi kũi. Ene nenea'wyri ra'e kũi— 'jau 'gã 'ga upe.
17 E entraram a rogar-lhe que se retirasse da terra deles.
18 A'erauwe 'ga awau u'aa yaruu pype nũ. A'e pype mama'eukwaawa rerekwarera 'ga 'jau Jejui 'ga upe: —Tene je oi ene rupi, ki Ku'jyp— 'jau 'ga 'ga upe.
18 Ao entrar Jesus no barco, suplicava-lhe o que fora endemoninhado que o deixasse estar com ele.
19 A'ere Jejui 'ga 'i etee 'ga upe: —Naani. Eje'wyr ipe te ekwap ejemome'wau epytuna 'gã nupe. Janeruwarete 'ga ajemuaẽm ene ree. A'eramũ 'ga mama'e esage apou ene upe. A'eramũ ene ewau imome'wau epytuna 'gã nupe— 'jau Jejui 'ga 'ga upe.
19 Jesus, porém, não lho permitiu, mas ordenou-lhe: Vai para tua casa, para os teus. Anuncia-lhes tudo o que o Senhor te fez e como teve compaixão de ti.
20 A'ere mama'eukwaawa rerekwarera 'ga awau amunawa moymoyka okatu'okawera mome'wau kwe pewara 'gã nupe. Tekapuru ywy pe 'ga awau Jejui 'ga remiapofera mome'wau. A'eramũ enuparera 'gã oporesagamũ 'ga ree, okatu'okawera 'ga imome'uramũ.
20 Então, ele foi e começou a proclamar em Decápolis tudo o que Jesus lhe fizera; e todos se admiravam.
21 A'ere Jejui 'ga awau ypiauu raapa wemimu'e 'gã nupi nũ. 'Gã jekog ire mytuna 'gã 'ua ajatykau 'ga ree 'yisiga pype.
21 Tendo Jesus voltado no barco, para o outro lado, afluiu para ele grande multidão; e ele estava junto do mar.
22 A'eramũ Jairo 'ga 'ua oporogytau Jejui 'ga upe. Aipo 'ga judeu 'gã jatykaawa raarana 'ga. 'Ga 'ut wapyka wenupy'ãu Jejui 'ga rowase.
22 Eis que se chegou a ele um dos principais da sinagoga, chamado Jairo, e, vendo-o, prostrou-se a seus pés
23 —Jera'jyra ẽẽ amanũ ja'wyja'wy 'upa ki 'ei. A'eramũ je ene poreawua kũi. Teresak ẽẽ jui 'jau, 'jau je tejua enee kũi— 'jau 'ga Jejui 'ga upe.
23 e insistentemente lhe suplicou: Minha filhinha está à morte; vem, impõe as mãos sobre ela, para que seja salva, e viverá.
24 A'erauwe Jejui 'ga awau 'ga rupi. Kwaiwete 'gã awau 'gã newiri. Ojopypypypyk te 'gã awau.
24 Jesus foi com ele. Grande multidão o seguia, comprimindo-o.
25 Poje kũjã ẽẽ mũ 'ua Jejui 'ga rakyfet katy 'ga repejãna. Ojero'wu ma'e ẽẽ. Tusi kwara ẽẽ imu'aa akou ojero'wau. Nuogi futari ẽẽ rya ẽẽ wi. Ymã te 'ã ẽẽ rekoi rakue.
25 Aconteceu que certa mulher, que, havia doze anos, vinha sofrendo de uma hemorragia
26 Morofuanugara upe ojesaukaa numiamũ. A'ere morofuanugara mepyetea ẽẽ ka'aranũũ mateepapa ekoete ẽẽ wi. A'ere ẽẽ nojekatu'ogi futari akou. A'ere ẽẽ jero'wu jerekoetei ẽẽ ree.
26 e muito padecera à mão de vários médicos, tendo despendido tudo quanto possuía, sem, contudo, nada aproveitar, antes, pelo contrário, indo a pior,
27 A'eramũ ẽẽ Jejui 'ga rera renupawe 'jau ojeupe etee futat: “Kĩã raity pyygamũ tajekatu'ok 'jau kwy”, 'jau ẽẽ ojeupe etee futat. A'eramũ ẽẽ 'ua 'ga rewiri. 'Ga rupisikawe ẽẽ 'ga raity pyyka.
27 tendo ouvido a fama de Jesus, vindo por trás dele, por entre a multidão, tocou-lhe a veste.
28 — ausente —
28 Porque, dizia: Se eu apenas lhe tocar as vestes, ficarei curada.
29 A'erauwe ẽẽ ry uoka ẽẽ wi. A'eramũ ẽẽ 'jau ojeupe etee futat: “A'jea futat kĩã pãjẽa ra'e”, 'jau ẽẽ ojeupe. “Jejaruete je 'awamũ nũ”, 'jau ẽẽ ojeupe etee futat akou.
29 E logo se lhe estancou a hemorragia, e sentiu no corpo estar curada do seu flagelo.
30 A'erauwe Jejui 'ga 'jau ojeupe etee futat: “'Ga amũ ijaruete jepãjẽ mũ”, 'jau 'ga ojeupe etee futat. A'eramũ 'ga ojerowaka 'jau mytuna 'gã nupe: —Awỹja te owyk jeraity are ra'e?— 'jau 'ga 'gã nupe. —Tee. Naje rũi— 'jau 'ga rewiri oo ma'e 'gã 'ga upe.
30 Jesus, reconhecendo imediatamente que dele saíra poder, virando-se no meio da multidão, perguntou: Quem me tocou nas vestes?
31 A'eramũ 'ga remimu'e 'gã 'jau 'ga upe: —Kwaiwete agawewi 'gã 'ã. A'etea 'ã ere “Awỹja te owyk jeraity are ra'e?” ere oree— 'jau 'gã Jejui 'ga upe. —Nereesagi nipo 'gã jopypypypyga?— 'jau 'gã 'ga upe.
31 Responderam-lhe seus discípulos: Vês que a multidão te aperta e dizes: Quem me tocou?
32 A'erauwe Jejui 'ga amã'jãu 'gã moyka ojee owyk ma'efera rekaa.
32 Ele, porém, olhava ao redor para ver quem fizera isto.
33 A'erauwe ijaruete ma'efera ẽẽ 'jau ojeupe: “Najemima'uweri je kĩã wi. Okwaap futat kĩã”, 'jau ẽẽ ojeupe. A'eramũ ẽẽ awau wapyka wenupy'ãu 'ga rowase. Oyyita ẽẽ ojemome'wau 'ga upe: —Je ako awyk eneraity are ko. Ymã te jerya nuogi je wi. A'ere eneraity are je wygauwe iogi je wi ko— 'jau ẽẽ 'ga upe.
33 Então, a mulher, atemorizada e tremendo, cônscia do que nela se operara, veio, prostrou-se diante dele e declarou-lhe toda a verdade.
34 A'eramũ Jejui 'ga 'jau ẽẽ upe: —Je rerowiat wejue te ape. A'eramũ je ako ene katu'oka ko— 'jau 'ga ẽẽ upe. —A'eramũ ki ene epy'ata'waramũ ekou. Enejaruete ene ekou— 'jau 'ga ẽẽ upe.
34 E ele lhe disse: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz e fica livre do teu mal.
35 Ẽẽ upe Jejui 'ga porogyta 'ga 'amamũ Jairo 'ga remiayuwa 'gã amũ 'ua 'ga rewiri: —Amanũ katu enera'jyra ẽẽ ki 'ei. Au'je 'ga reruri re— 'jau 'gã 'ua 'ga upe.
35 Falava ele ainda, quando chegaram alguns da casa do chefe da sinagoga, a quem disseram: Tua filha já morreu; por que ainda incomodas o Mestre?
36 A'ere Jejui 'ga 'i etee 'ga upe: —Ene'arasig awi. Je rerowiat ki ape— 'jau ete Jejui 'ga 'ga upe.
36 Mas Jesus, sem acudir a tais palavras, disse ao chefe da sinagoga: Não temas, crê somente.
37 A'ere Jejui 'ga 'jau wewiri oo ma'e 'gã nupe: —'Au etee ki pejup. Ore tee oroo orosou ẽẽ resaka— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'ga muapyra 'gã etee erawau ojeupi. Pedro 'ga, Tiago 'ga, 'ga rewirera Juã 'ga. Mĩmera 'gã etee 'ga erawau ojeupi.
37 Contudo, não permitiu que alguém o acompanhasse, senão Pedro e os irmãos Tiago e João.
38 Jairo 'ga 'wyr ipe owaẽmawe 'gã amanũ ma'efera ẽẽ ree ajatyka ma'e 'gã nesaka. Jairo 'ga ra'jyra ẽẽ rapirũmũ ẽẽ rerekou. Wafukaita 'gã ajemogyau.
38 Chegando à casa do chefe da sinagoga, viu Jesus o alvoroço, os que choravam e os que pranteavam muito.
39 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Ma'eramũ te pejoo'o ẽẽ ree? Namanũi futari ẽẽ. Oset tee ẽẽ 'upa— 'jau 'ga ajatyka ma'efera 'gã nupe.
39 Ao entrar, lhes disse: Por que estais em alvoroço e chorais? A criança não está morta, mas dorme.
40 Aipo ojeupe 'ga 'eramũ 'gã 'ga rerekoemãu etee: —Ene'me awi nũ'ũ. Amanũ futat akiko— 'jau 'gã 'ga upe. “Amoferap je ẽẽ”, 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe “Oset tee ẽẽ 'upa”, 'jau ete 'ga 'gã nupe. A'ere Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Pe'je pejewau peje'jãu ukupepe— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'ga muapyra 'gã nerawau, kũjãmuku'i ẽẽ jara 'gã neewe. A'eramũ 'gã awau osou imy'ja'wi pype.
40 E riam-se dele. Tendo ele, porém, mandado sair a todos, tomou o pai e a mãe da criança e os que vieram com ele e entrou onde ela estava.
41 A'eramũ 'ga amanũ ma'efera ẽẽ popyyka oje'ega ẽẽ upe: —Ere ejua ewya, ky'ri— 'jau 'ga ẽẽ upe. (Oje'eg imũ 'ga 'i: Tarita kumi. Tarita kumi 'ea ere ejua efu'ama jui 'ea poromũ.)
41 Tomando-a pela mão, disse: Talitá cumi!, que quer dizer: Menina, eu te mando, levanta-te!
42 A'erauwe kũjãmuku'i ẽẽ afu'ama okama awi, afu'ama awau watau. Tusi kwara ẽẽ amu'at. A'eramũ ẽẽ watau 'gã neape. A'eramũ 'gã oporesagamũ etee ẽẽ ree. A'eramũ futat ẽẽ ruwa 'ga 'jau ojeupe: “Amanũ ako jera'jyra ako re'ã. A'ere pa 'ga 'ã jera'jyra moferawi jee nũ”, 'jau 'ga ojeupe.
42 Imediatamente, a menina se levantou e pôs-se a andar; pois tinha doze anos. Então, ficaram todos sobremaneira admirados.
43 A'ere Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Je mome'u kasi pejepe kwe pe 'gã nupe ne, 'au je iapoawera ne— 'jau 'ga 'gã nupe. A'ere 'ga 'jau ẽẽ jara 'gã nupe: —Pe'je ẽẽ mojemi'waa— 'jau 'ga ẽẽ jara 'gã nupe.
43 Mas Jesus ordenou-lhes expressamente que ninguém o soubesse; e mandou que dessem de comer à menina.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.