Lucas 8

Kayabí NT (KYZ_WBT) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Anure Jejui 'ga awau akou watau amunawa moyka 'gã mu'jau: —Pejetywer awi pẽpoiriweramũ Janeruwarete 'ga imoiri pẽ nui. A'eramũ 'ga pẽ mogyau wemiayuwamũ— 'jau 'ga awau akou 'gã nupe oporogytau. —Pejemogy esage ki Jarejuwarete 'ga remifutar imũ etee futat— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe akou. 'Ga remimu'e 'gã awau 'ga rupi. Tusi 'gã awau 'ga rupi. Tusi 'gã etee 'ga amũ'ẽ wemiayuwamũ rakue. A'eramũ 'gã akou 'ga rewiri etee futat.
1 Logo depois disso, andava Jesus de cidade em cidade, e de aldeia em aldeia, pregando e anunciando o evangelho do reino de Deus; e iam com ele os doze,
2 Kũjãmera 'gã nanẽ awau 'ga rewiri nũ. Kũjãmera 'gã nanẽ 'ga ikatu'oka rakue nũ. Ojero'wu ma'e 'gã nanẽ 'ga ikatu'oka rakue, mama'eukwaawa rerekwara ẽẽ retee rakue. A'eramũ 'gã awau 'ga rupi. Okatu'og ire 'gã awau 'ga rupi, mama'e apoawamũ akou 'ga upe, 'ga poaa akou. Ajepeja ẽẽ rera Maria. Mari ẽẽ rera mukũi. Matarena 'jau ẽẽ upe. Janeruwarete 'ga okatu'oge'emamũ ẽẽ pirewara kwaiwete ẽẽ ree rakue, sete ẽẽ tywera rakue. A'ere Jejui 'ga imoia ẽẽ wi. A'eramũ ẽẽ awau 'ga rewiri.
2 bem como algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e de enfermidades: Maria, chamada Madalena, da qual tinham saído sete demônios.
3 Ajepeja ẽẽ rera Juana. Ẽẽ mena 'ga rera Kusa. Erote 'ga roga raarana 'ga poromũ Kusaramũ. Jejui 'ga okatu'og ire Juana ẽẽ awau 'ga rupi. Ajepeja ẽẽ rera Susana. 'Gã pytuna 'gã awau 'gã nupi. Kwaiwete futat kũjãmera 'gã pytuna awau 'gã nupi. Okaraemã 'gã imonou Jejui 'ga upe. Ka'aranũũ, taity, temi'uram. Mĩnamũ kũjãmera 'gã imonou 'ga upe 'ga poaa.
3 Joana, mulher de Cuza, procurador de Herodes, Susana, e muitas outras que os serviam com os seus bens.
4 Kwaiwete 'gã 'ua ajatykau Jejui 'ga resaka. Amunap tesirũmer awi 'gã 'ua ajatykau 'ga ree. 'Gã jatykapaw ire Jejui 'ga mama'e mũ mome'wau 'gã nupe 'gã mu'jawamũ:
4 Ora, ajuntando-se uma grande multidão, e vindo ter com ele gente de todas as cidades, disse Jesus por parábola:
5 —Kũima'e 'ga amũ juowuuran a'ỹja momopoa oko pe. A'eramũ a'ỹja mũ u'aa pe pe 'ga wi. A'eramũ pe rupi oo ma'e 'gã a'e are opyruga 'ga wi. Wyra'ia nanẽ futat 'ua ojypa i'wau 'ga wi nũ.
5 Saiu o semeador a semear a sua semente. E quando semeava, uma parte da semente caiu à beira do caminho; e foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Amumera ywy a'wyre'ema pype u'aa 'ga wi. A'eramũ nipo opopoa futat numiamũ. A'ere nipo ita rakuwa ijukai etee. Nitywi wejue 'yja jupe. A'eramũ awau owaẽma kamẽsĩetei ita upe. A'eramũ ita rakuwa ijukau etee.
6 Outra caiu sobre pedra; e, nascida, secou-se porque não havia umidade.
7 Amumera u'aa juemy pype. A'eramũ jua imoteu etee 'ga wi. Ikaapire'ema pype u'aa 'ũina. A'eramũ jawaiwa iapisau etee.
7 E outra caiu no meio dos espinhos; e crescendo com ela os espinhos, sufocaram-na.
8 Amumera a'ỹja te aje u'aa ywy katurama pype. A'eramũ opopoa. A'eramũ futat nipo awau u'aramũ. Kwaiwete u'aramũ. Aipo 'ywa sẽg i'aa 'ga upe— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe imome'wau. —Ee pejejeapyoweramũ ki peapyaka katu jeje'eg are— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
8 Mas outra caiu em boa terra; e, nascida, produziu fruto, cem por um. Dizendo ele estas coisas, clamava: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
9 A'eramũ Jejui 'ga remimu'e 'gã 'jau 'ga upe: —Norokwaawi ore. Ma'ja are te ore mu'e ape poromũ?— 'jau 'gã 'ga upe.
9 Perguntaram-lhe então seus discípulos o que significava essa parábola.
10 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Jeruwarete 'ga je mut pẽ mu'jau morogyta yau are. 'Awamũ Jeruwa 'ga pẽ mogyi wemiayuwamũ jeje'ega renupa katu katuaramũ, a'e je pẽ nupe. A'ere je morogytai etee imome'ui pẽ nupe pẽ mu'jaawamũ ee. Kasi a'e pe tesirũmera 'gã we, ikwaawi erujewi ne, a'e je. Jeje'eg are eapyowere'ema 'gã wanup futat jeje'ega numiamũ. A'ere 'gã naeapyoi futari ee. Amã'jãu agawewi 'gã jeremiapofer are. A'etea 'gã naeapyoi ee. Ma'eramũ je 'ã morogytau etee imome'ui pẽ nupe pẽ mu'jawamũ. Imome'u esage re 'gã neapyo ekoeteramũ ajemogyau ee ne— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
10 Respondeu ele: A vós é dado conhecer os mistérios do reino de Deus; mas aos outros se fala por parábolas; para que vendo, não vejam, e ouvindo, não entendam.
11 —Peapyaka jeje'eg are. Tamueapyo pẽẽ teje'eg are 'jau. Sã'ã y'wa a'ỹja mũ 'ara pe pe 'ga wi. A'ea 'ã wyra'ia 'ua i'wau etee.
11 É, pois, esta a parábola: A semente é a palavra de Deus.
12 Nan tee futat Janeruwarete 'ga je'ega renupara 'gã amũ. 'Ga je'ega renuwi futari numiamũ. A'ere nipo 'gã naeapyoi ee. A'eramũ mama'eukwaawa 'wyriara 'ua erowiarukare'ema 'gã nupe. “Perowiar awi”, 'jau nipo 'ua 'gã nupe. A'eramũ nipo 'gã momoirukaa je rerowiar awi— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe.
12 Os que estão à beira do caminho são os que ouvem; mas logo vem o Diabo e tira-lhe do coração a palavra, para que não suceda que, crendo, sejam salvos.
13 —Sã'ã amumera y'wa a'ỹja 'ara ywy a'wyre'ema pype ipopora numiamũ. A'eramũ 'ã jawaiwa ijukau etee nũ. Nan tee futat nipo 'gã amũ je rerowiaa numiamũ. A'ere nipo amumera 'gã nuri, “Iro ererowiat aipoa?” 'jau nipo 'ga 'ua 'gã nupe. A'erauwe nipo 'gã poiri je rerowiar awi, je upe oporogyta awi. “Nia'wyri 'ga porogyta ra'e”, ojeupe 'erauwe nipo 'ga poiri je rerowiar awi— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama imome'wau.
13 Os que estão sobre a pedra são os que, ouvindo a palavra, a recebem com alegria; mas estes não têm raiz, apenas crêem por algum tempo, mas na hora da provação se desviam.
14 —Amumera y'wa a'ỹja u'aa ju pype. A'eramũ opopoa futat numiamũ. A'ere jua imoteu etee. Nan tee futat nipo 'gã amũ jeje'ega renuwaiwi etee. A'ere nipo 'gã wemifutar are etee wea'aramũ akou nũ. Wea'aru'jawe'emamũ nipo 'gã jeje'eg are. Ojemuorypaw are etee nipo 'gã wea'aramũ akou. Okaraemã momytun are etee nanẽ nipo 'gã wea'aramũ akou nũ. A'eramũ futat 'gã wea'aru'jawe'emamũ nipo 'gã jeje'eg are. Jeremifutar imũ nipo mama'e apowe'em futat— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama imome'wau.
14 A parte que caiu entre os espinhos são os que ouviram e, indo seu caminho, são sufocados pelos cuidados, riquezas, e deleites desta vida e não dão fruto com perfeição.
15 —Amumera y'wa a'ỹja mũ nipo u'aa ywy katurama pype. A'ea nipo awau waranupa u'aramũ. Nan tee futat nipo Ku'jywa 'ga je'ega renupara 'gã neapyoramũ ajemogyau ee. Wago'oramũ miamũ 'gã nopoira'uweri futari je rerowiar awi. Ojemogypyyka etee futat nipo 'gã ajemogyau je ree. Jarejuwarete 'ga pãjẽ mũ etee futat nipo 'gã mama'e esage apou ajemogyau— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama imome'wau, 'gã mu'jau 'Uwarete 'ga je'ega renuw are.
15 Mas a que caiu em boa terra são os que, ouvindo a palavra com coração reto e bom, a retêm e dão fruto com perseverança.
16 A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe nũ: —Peenup katu katu ki je'ea. Nomonyga'uweri ae arãparĩna mũ imỹina imima mama'e 'ag are. Imonyg ire ae imonoi jakatupe te imỹina ajuesawamũ te. A'eramũ ose ma'e 'gã esaka tenamũ. Nan tee futat kasi jeje'ega pemim ine.
16 Ninguém, pois, acende uma candeia e a cobre com algum vaso, ou a põe debaixo da cama; mas põe-na no velador, para que os que entram vejam a luz.
17 Mama'e jemima 'ã nepekwaawi. A'ere nipo anure te pekwaap. Sã'ã ae mama'e monoa imima imỹina. A'eramũ 'ã ae mũ esake'ema. A'ere 'ã ae anure esaka ajaupe. Nan tee futat pẽẽ. 'Awamũ jeje'ega nepekwaawi. A'ere anure te nipo pekwaap ikwaapare'emamũ.
17 Porque não há coisa encoberta que não haja de manifestar-se, nem coisa secreta que não haja de saber-se e vir à luz.
18 Peenup katu katu ki je'ea. Jeje'eg are eapyowet ma'eramũ Janeruwarete 'ga pẽ mueapyoi ee. A'ere 'ga jeje'eg are eapyowere'ema 'gã namueapyoi ee. Ee 'gã neapyoweramũ etee te 'ga 'gã mueapyoi ee— 'jau 'ga 'gã nupe. —A'ere ee eapyowere'ema 'gã amu'eawera moka'jamawi etee— 'jau Jejui 'ga 'gã nupe u'ama imome'wau.
18 Vede, pois, como ouvis; porque a qualquer que tiver lhe será dado, e a qualquer que não tiver, até o que parece ter lhe será tirado.
19 'Ga porogyta 'ga 'amamũ 'ga y ẽẽ 'ua, 'ga rewirera 'gã netee 'ua owaẽma 'ga upe. A'ere mytuna 'gã nuwi 'ga porogyta renupa. A'eramũ 'ga y ẽẽ 'ure'ema 'ga rerowyka.
19 Vieram, então, ter com ele sua mãe e seus irmãos, e não podiam aproximar-se dele por causa da multidão.
20 A'eramũ 'ga amũ 'jau Jejui 'ga upe: —Eney ẽẽ 'ut owaẽma janee. “Taporogyta kĩã upe 'jau”, e'i eneya. Enerewirera 'gã netee ẽẽ ruri ra'e— 'jau 'ga Jejui 'ga upe. Aipo ojeupe 'eramũ Jejui 'ga 'jau 'ga upe: —A'jea— 'jau 'ga 'ga upe.
20 Foi-lhe dito: Tua mãe e teus irmãos estão lá fora, e querem ver-te.
21 A'eramũ 'ga 'jau ojepyriwara 'gã nupe: —Jeruwarete 'ga je'ega renuparamũ jerewirera 'jawe futat pejemogy jee— 'jau 'ga 'gã nupe. —Kũjãmeramũ nanẽ Jeruwarete 'ga je'ega renuparamũ jey 'jawe pejejemogyau jee nũ— 'jau Jejui 'ga u'ama 'gã nupe.
21 Ele, porém, lhes respondeu: Minha mãe e meus irmãos são estes que ouvem a palavra de Deus e a observam.
22 Jejui 'ga wemimu'e 'gã neru'aa erawau erekou eroyaapa yaruu pype. —Soo jareyaapa 'jau— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ futat 'gã awau oyaapa.
22 Ora, aconteceu certo dia que entrou num barco com seus discípulos, e disse-lhes: Passemos à outra margem do lago. E partiram.
23 Oyaapaw ipe Jejui 'ga osea 'upa yaruu pype. 'Ga set 'ga ruwamũ ywyruua 'ua 'gã nupe. A'eramũ 'y monou yara pype 'gã nupe. Yaruu matyneema werewi 'y pyu 'gã nupe.
23 Enquanto navegavam, ele adormeceu; e desceu uma tempestade de vento sobre o lago; e o barco se enchia de água, de sorte que perigavam.
24 A'eramũ 'gã Jejui 'ga momaka: —Ku'jyp! Ere ejua epaka kũi! Sapap jane kũi— 'jau 'gã 'ga upe. A'erauwe futat 'ga fu'ami oje'ega ywyruu upe, 'y rajapetega upe nanẽ nũ. A'eramũ futat ywyruua wojeramũ. 'Y rajapetega nanẽ wojeramũ nũ.
24 Chegando-se a ele, o despertaram, dizendo: Mestre, Mestre, estamos perecendo. E ele, levantando-se, repreendeu o vento e a fúria da água; e cessaram, e fez-se bonança.
25 A'eramũ 'ga 'jau 'gã nupe: —Ma'eramũ te nepejemogypyygi etee je ree? Nepeesagi nipo pejejepype je rekoa ki sa? Je te 'ã areko pẽẽ— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'gã oporesagamũ etee 'ga ree. —Ma'e pãjẽ 'ga te jane sireko jarejepype nũ'ũ?— 'jau etee 'gã ajaupe. —Ywyruua te 'ã 'ga amuojet erujewi jarejewi a'i kũi. 'Y rajapetega nanẽ 'ga 'ã imuojea nũ— 'jau 'gã ajaupe. —Ma'e pãjẽ 'ga te nũ'ũ? Naesagi pa je 'ga amũ je'ega ywytu upe jepi nũ, ywytu muojera erujewi jepi nũ— 'jau 'gã ajaupe oporesagamũ 'ga ree. —Janeruwarete 'ga te wapoukat 'ga upe nũ'ũ— 'jau 'gã ajaupe.
25 Então lhes perguntou: Onde está a vossa fé? Eles, atemorizados, admiraram-se, dizendo uns aos outros: Quem, pois, é este, que até aos ventos e à água manda, e lhe obedecem?
26 Garireja ypiauu raapa 'gã awau akou. Kwe katywara 'gã 'wyra katy 'gã awau akou. Gerasa 'jau 'gã oje'wyra upe.
26 Apontaram à terra dos gerasenos, que está defronte da Galiléia.
27 Peuwara 'ga amũ 'ua yar awi 'ga ẽm ypyrauwe 'ga repejãna. Mama'eukwaawa rerekwara 'ga 'ua 'ga repejãna. Aipo 'ga akou imara'ne ma'e 'jawe. Waitye'eme 'ga akou. Namutat 'ga akou. Nokoi 'ga 'og ipe. Tywy 'arimũ etee futat 'ga akou.
27 Logo que saltou em terra, saiu-lhe ao encontro um homem da cidade, possesso de demônios, que havia muito tempo não vestia roupa, nem morava em casa, mas nos sepulcros.
28 Mama'eukwaawa 'ga pyyka 'ga rerekou. A'eramũ peuwara 'gã okyjau 'ga wi. A'eramũ 'gã 'ga kupyfaa itajuu pyu. A'ere 'ga imopeni etee. A'eramũ mama'eukwaawa 'ga rerawau ejaa imỹina ae rekwawe'em ipe. A'e 'ga poromũ 'ut Jejui 'ga resakawe u'aa 'ga rowase. A'eramũ 'ga pirewara wafukaita Jejui 'ga upe: —Jejui. Ku'jywa 'ga ra'yra 'ã ene. Maran te ore rereko ape? Ore rereko tywet kasi ape ne— 'jau mama'eukwaawa Jejui 'ga upe. Kũima'e 'ga wi uẽme'emawe 'jau poromũ 'ga upe, “ore rereko tywet kasi ape ne”, 'jau 'ga upe.
28 Quando ele viu a Jesus, gritou, prostrou-se diante dele, e com grande voz exclamou: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Rogo-te que não me atormentes.
29 — ausente —
29 Porque Jesus ordenara ao espírito imundo que saísse do homem. Pois já havia muito tempo que se apoderara dele; e guardavam-no preso com grilhões e cadeias; mas ele, quebrando as prisões, era impelido pelo demônio para os desertos.
30 —Ma'ja te enerera?— 'jau 'ga mama'eukwaawa upe. —Kwai 'jau 'gã oree— 'jau etee 'ga upe. Kwaiwete 'ga pirewara. A'eramũ 'gã 'ga renũina, Kwai 'jau etee 'gã 'ga upe.
30 Perguntou-lhe Jesus: Qual é o teu nome? Respondeu ele: Legião; porque tinham entrado nele muitos demônios.
31 —Ore monoukat kasi ape ore rereko tyweaw ipe ne— 'jau 'ga pirewara Jejui 'ga upe. —Tajaurana ywyteripe ore mono ape ore mogyau— 'jau 'ga upe.
31 E rogavam-lhe que não os mandasse para o abismo.
32 Aipo 'eramũ tajaurana ajemogyau muku'i te ojemi'waa. “Tajaurana pype ore mono ape ore mogyau” 'erauwe 'ga 'jau jupe: —Pe'je ajee pejewau— 'jau 'ga 'ga pirewara upe. A'erauwe awau.
32 Ora, andava ali pastando no monte uma grande manada de porcos; rogaram-lhe, pois que lhes permitisse entrar neles, e lho permitiu.
33 A'eramũ tajaurana mama'eukwaawa ojepype ijejagamũ erowawaka erajemogyau. A'eramũ erawau enujãna erojypa ywy'amuku rupi eropopoa erawau eropapa 'y pe.
33 E tendo os demônios saído do homem, entraram nos porcos; e a manada precipitou-se pelo despenhadeiro no lago, e afogou-se.
34 A'ere tajauran are omaenun ma'e 'gã awau imome'wau 'gã nupe: —Jejui 'ga 'ga pirewara omono tajaurana pype ko. A'eramũ opapa ko— 'jau 'gã awau imome'wau 'gã nupe 'gã moymoyka.
34 Quando os pastores viram o que acontecera, fugiram, e foram anunciá-lo na cidade e nos campos.
35 A'eramũ 'gã awau esaka. Awau 'gã amã'jãu mama'eukwaawa rerekwarera 'ga ree. Irãã'ã 'ga renamũ 'ga apygamũ. A'eramũ futat 'gã mopy'a'wya etee. —Nanarũi 'ga rekoi jepi— 'jau 'gã ajaupe. —A'ere 'ga 'ã ojewi imoir ire 'ga rekoi ojekatu'oka. Ojeyrũwunepa 'ga 'ã akou 'awamũ— 'jau 'gã ajaupe.
35 Saíram, pois, a ver o que tinha acontecido, e foram ter com Jesus, a cujos pés acharam sentado, vestido e em perfeito juízo, o homem de quem havia saído os demônios; e se atemorizaram.
36 'Ga resakarera 'gã imome'wau tesirũmera 'gã nupe: —Jejui 'ga mama'eukwaawa omoit 'ga wi ai'i. A'eramũ 'ga 'awamũ ojekatu'oka akou— 'jau 'gã 'gã nupe.
36 Os que tinham visto aquilo contaram-lhes como fora curado o endemoninhado.
37 A'eramũ peuwara 'gã okyjau Jejui 'ga wi. Nokwaawi wejue 'gã 'ga porowykya. 'Ga pãjẽa nanẽ 'gã nokwaawi nũ. A'eramũ 'gã okyjau Jejui 'ga wi. A'eramũ 'gã 'ga monou ojewi. —Ere ejepe'au ore wi, ki Ku'jyp— 'jau 'gã Jejui 'ga upe. A'erauwe 'ga awau u'aa yar ipe nũ. A'eramũ futat 'ga awau oyaapa nũ.
37 Então todo o povo da região dos gerasenos rogou-lhe que se retirasse deles; porque estavam possuídos de grande medo. Pelo que ele entrou no barco, e voltou.
38 —Too ene rupi 'jau— 'jau mama'eukwaawa rerekwarera 'ga Jejui 'ga upe. A'ere 'ga nuerooi 'ga.
38 Pedia-lhe, porém, o homem de quem haviam saído os demônios que o deixasse estar com ele; mas Jesus o despediu, dizendo:
39 —Naani. Ere ewau eje'wyr ipe nũ. Ekatu'okawera ekwap imome'wau ekou 'gã nupe— 'jau 'ga 'ga upe. —“Janeruwarete 'ga je katu'ok”, ere ki epytuna 'gã nupe— 'jau 'ga 'ga upe. A'erauwe 'ga ojewya awau oje'wyr ipe nũ. A'eramũ futat 'ga okatu'okawera mome'wau akou 'gã nupe: —Janeruwarete 'ga je katu'ok ai'i. A'eramũ 'ga 'agamũ je katu'oka je mogou— 'jau 'ga 'gã nupe. —A'eramũ je tejua tekou pẽ pype nũ, mama'eukwaawa tejewi enuẽm ire nũ— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'ga awau akou amunawarete pyterimũ imome'wau peuwara 'gã nupe.
39 Volta para tua casa, e conta tudo quanto Deus te fez. E ele se retirou, publicando por toda a cidade tudo quanto Jesus lhe fizera.
40 A'eramũ Jejui 'ga awau ojewya oyaapa nũ. Mytunũũ 'gã ajatykau 'upa 'ga renune. A'eramũ 'gã aku'iramũ 'ga ree, 'ga ruramũ.
40 Quando Jesus voltou, a multidão o recebeu; porque todos o estavam esperando.
41 A'eramũ kũima'e 'ga amũ 'ua owaẽma Jejui 'ga upe. Jairo 'ga 'ua wapyka wenupy'ãu 'ga rowase. Esage ma'e 'ga te Jairo 'ga. Judeu 'gã jatykaawa raarana 'ga. Jejui 'ga porogyta 'ga erowiaa. A'eramũ 'ga 'ua wapyka wenupy'ãu 'ga rowase, oje'ega 'ga upe. —Ejot je'wyr ipe. Jera'jyra nipo 'ã amanũ.
41 E eis que veio um homem chamado Jairo, que era chefe da sinagoga; e prostrando-se aos pés de Jesus, rogava-lhe que fosse a sua casa;
42 Ejot ẽẽ resaka jee. Nirũi jera'jyra ẽẽ. Kũjãmuku'ia ẽẽ— 'jau 'ga Jejui 'ga upe. —Ere ajee iruukwe. Taesak ẽẽ enee 'jau— 'jau Jejui 'ga 'ga upe. A'eramũ 'ga awau 'ga rupi. Kwaiwete 'gã awau 'gã newiri. Ojopypypypyka 'gã awau.
42 porque tinha uma filha única, de cerca de doze anos, que estava à morte. Enquanto, pois, ele ia, apertavam-no as multidões.
43 Nan 'gã waw ipe kũjã ẽẽ mũ 'ua Jejui 'ga rupisika. Ojero'wu ma'e ẽẽ 'ua 'ga rewiri. Tusi kwara ẽẽ imu'aa akou ojero'wau. Nuogi futari ẽẽ rya ẽẽ wi. Ymã te ẽẽ rekoi rakue. Morofuanugara 'gã nupe ojesaukaa rakue numiamũ. A'ere 'gã nokwaawi ẽẽ karuara. Ajepeja 'ga upe ẽẽ awau ojesaukaa nũ. A'ere 'ga nãnẽwẽjẽmĩ nokwaawi ẽẽ wi nũ. A'eramũ morofuanugara mepyetea ẽẽ ka'aranũũ mateepapa ekoete ẽẽ wi. A'ere ẽẽ nojekatu'ogi futari. Nitywi futari muaga ẽẽ upe.
43 E certa mulher, que tinha uma hemorragia havia doze anos {e gastara com os médicos todos os seus haveres} e por ninguém pudera ser curada,
44 A'eramũ ẽẽ 'ua 'gã ata pype Jejui 'ga rewiri. “Kĩã raity pyygamũ tajekatu'ok 'jau kwy”, 'jau ẽẽ ojeupe. A'eramũ ẽẽ 'ua 'ga rupisika, 'ga raity pypireme'ywa pyyka. A'erauwe ẽẽ rya uoka ẽẽ wi.
44 chegando-se por detrás, tocou-lhe a orla do manto, e imediatamente cessou a sua hemorragia.
45 A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Awỹja te owyk jeraity are ra'e?— 'jau 'ga 'gã nupe. —Tee. Naje rũi— 'jau tee 'ga rewiri oo ma'e 'gã 'ga upe. A'eramũ Pedro 'ga 'jau 'ga upe: —Kwaiwete te 'gã 'ã ki jã. A'eramũ 'gã okwaapawe'emamũ. Ojopypypypyk te 'gã 'ã— 'jau Pedro 'ga 'ga upe.
45 Perguntou Jesus: Quem é que me tocou? Como todos negassem, disse-lhe Pedro: Mestre, as multidões te apertam e te oprimem.
46 A'ere Jejui 'ga 'i 'ga upe: —Naani. Akwaap je 'ga amũ tepyyga. Jepãjẽa oo oporokatu'oka— 'jau etee Jejui 'ga.
46 Mas disse Jesus: Alguém me tocou; pois percebi que de mim saiu poder.
47 A'erauwe ijaruete ma'efera ẽẽ 'jau ojeupe: “Najemima'uweri je kĩã wi. Okwaap futat kĩã”, 'jau ẽẽ ojeupe. A'eramũ ẽẽ awau wapyka wenupy'ãu 'ga rowase. Oyyita ẽẽ ojemome'wau 'ga upe: —Je ako awyk eneraity are ko. Ymã te jerya nuogi je wi. A'ere eneraity are je wygauwe iogi je wi ko— 'jau ẽẽ 'ga upe.
47 Então, vendo a mulher que não passara despercebida, aproximou-se tremendo e, prostrando-se diante dele, declarou-lhe perante todo o povo a causa por que lhe havia tocado, e como fora imediatamente curada.
48 A'eramũ Jejui 'ga 'jau ẽẽ upe: —Je rerowiat wejue te 'ã ape ra'e jepi. A'eramũ je ako ene katu'oka ko— 'jau 'ga ẽẽ upe. —A'eramũ ki ene epy'ata'waramũ ekou. Enejaruete ene ekou— 'jau 'ga ẽẽ upe.
48 Disse-lhe ele: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz.
49 Ẽẽ upe Jejui 'ga porogyta 'ga 'amamũ, Jairo 'ga remiayuwa 'ga amũ 'ua 'ga rewiri. —Amanũ enera'jyra ko. Au'je 'ga reruri re— 'jau 'ga 'ua 'ga upe.
49 Enquanto ainda falava, veio alguém da casa do chefe da sinagoga dizendo: A tua filha já está morta; não incomodes mais o Mestre.
50 A'ere Jejui 'ga enuwi 'ga upe 'ga 'ea. A'eramũ 'ga 'jau 'ga upe: —Ene'arasig awi. Tejerowiaramũ je enera'jyra moferawi enee nũ— 'jau 'ga 'ga upe. A'eramũ 'ga awau 'ga rupi.
50 Jesus, porém, ouvindo-o, respondeu-lhe: Não temas: crê somente, e será salva.
51 'Og ipe owaẽmawe Jejui 'ga 'jau wewiri oo ma'e 'gã nupe: —Peu etee futar iki pejup. Ore tee futat oroo orosou ẽẽ resaka— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'ga rupi oo ma'efera 'gã ukupepe etee futat 'upa. Pedro 'ga, Tiago 'ga, Juã 'ga, kũjãmuku ẽẽ y ẽẽ, ẽẽ ruwa 'ga. Mĩmera 'gã etee awau osou Jejui 'ga rupi ẽẽ resaka.
51 Tendo chegado à casa, a ninguém deixou entrar com ele, senão a Pedro, João, Tiago, e o pai e a mãe da menina.
52 Ẽẽ pytuna 'gã ajaa'wau ẽẽ ree. A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Pejoo'o awi ẽẽ ree. Oset tee ẽẽ 'upa.
52 E todos choravam e pranteavam; ele, porém, disse: Não choreis; ela não está morta, mas dorme.
53 A'eramũ 'gã 'jau 'ga upe: —Ene'me awi nũ'ũ. Amanũ futat akiko— 'jau 'gã 'ga upe. “Amoferap nipo je ẽẽ re'ã”, 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga poromũ 'jau 'gã nupe, “Oset tee ẽẽ 'upa”, 'jau etee 'ga 'gã nupe. A'eramũ 'ga 'gã mũ'jãu ojewi.
53 E riam-se dele, sabendo que ela estava morta.
54 A'eramũ 'ga awau amanũ ma'efera ẽẽ popyyka. —Ere ejua ewya, ky'ri— 'jau 'ga ẽẽ upe.
54 Então ele, tomando-lhe a mão, exclamou: Menina, levanta-te.
55 A'eramũ futat ẽẽ oferapa. A'erauwe futat ẽẽ afu'ama. A'ere 'ga 'jau ẽẽ y ẽẽ upe: —Pe'je ẽẽ mojemi'waa— 'jau 'ga ẽẽ upe. A'erauwe ẽẽ wa'yra ẽẽ mojemi'waa.
55 E o seu espírito voltou, e ela se levantou imediatamente; e Jesus mandou que lhe desse de comer.
56 Ẽẽ ferawamũ ẽẽ jara 'gã oporesagamũ ẽẽ ree. A'eramũ futat ẽẽ ruwa 'ga 'jau ojeupe: “Amanũ ako jera'jyra ako re'ã. A'ere pa 'ga 'ã jera'jyra moferawi jee nũ”, 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ Jejui 'ga 'jau 'gã nupe: —Je mome'u kasi ape kwe pe 'gã nupe ne, 'au je iapoawera ne— 'jau 'ga 'gã nupe.
56 E seus pais ficaram maravilhados; e ele mandou-lhes que a ninguém contassem o que havia sucedido.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.