Lucas 2

Kayabí NT (KYZ_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 'Wyriararete 'ga Augusto 'ga. A'eramũ 'ga 'jau ojeupe: “Marãmaran te jeremiayuwa pytuna nũ?” 'jau 'ga ojeupe. A'eramũ 'ga 'gã nera kwasiarukaa ojeupe. —Pekwap pejeje'wyr ipe pejejera kwasiarukaa 'gã nupe— 'jau 'ga 'gã nupe, oje'ega monou wemiayuwa 'gã nupe. —A'ere simojopyrũ pẽẽ 'jau, pẽnera kwasiarukar ire 'jau— 'jau 'ga 'gã nupe.
1 Naqueles dias, foi publicado um decreto de César Augusto, convocando toda a população do império para recensear-se.
2 Aipoa 'ga iapoukaramũ Sireniu 'ga 'ũina 'wyriaramũ Siria ywy pewara 'gã nupe.
2 Este, o primeiro recenseamento, foi feito quando Quirino era governador da Síria.
3 A'eramũ 'gã awaupap wera kwasiarukaa wamỹja jeupawer ipe etee futat.
3 Todos iam alistar-se, cada um à sua própria cidade.
4 A'eramũ Jose 'ga nanẽ awau Garireja ywy awi. Nasare awi 'ga awau Judeja ywy pe, wamỹja 'ga Davi 'ga 'wyrer ipe. Perẽi me Davi 'ga 'ari rakue. A'eramũ 'ga awau peu, wamỹja jeupawer ipe.
4 José também subiu da Galileia, da cidade de Nazaré, para a Judeia, à cidade de Davi, chamada Belém, por ser ele da casa e família de Davi,
5 Wemirekoram ẽẽ rerawau, Mari ẽẽ rerawau ojeupi wera kwasiarukaa 'gã nupe. Ẽẽ ra'y'ra ja'wyja'wyramũ 'ga ẽẽ rerawau Perẽi me. A'ere kwaiwete 'gã oi peu. A'eramũ 'gã wawa 'oga ojumypykware'emamũ 'gã nupe. A'eramũ Jose 'ga ẽẽ rerawau wyra jagawa pype erosou 'ara ro'ysag awi.
5 a fim de alistar-se com Maria, sua esposa, que estava grávida.
6 Peu 'gã nekoramũ Mari ẽẽ ra'yr ypy 'ga u'aa. 'Ga 'ar ire 'ga auwana taity pyu, 'ga monou 'ga nuga ywya'ri pype
6 Estando eles ali, aconteceu completarem-se-lhe os dias,
7 — ausente —
7 e ela deu à luz o seu filho primogênito, enfaixou-o e o deitou numa manjedoura, porque não havia lugar para eles na hospedaria.
8 Jejui 'ga 'aramũ ywagipewara 'ga 'ua ojypa ojesaukaa wyra jara 'gã nupe. Mukuu'i 'gã nekoi Perẽi awi. Jũ me 'gã nekoi weymawa pyri. Karupa'mĩa 'gã neymawa. Ypytunimũ agawewi. A'etea 'ara 'jawe imojesaka 'gã nupe. Tata eny 'jawewara rerua erojypa 'gã nupe. Janeruwarete 'ga ojemuenyu 'gã nupe. A'eramũ 'gã okyjau 'ga reny awi.
8 Havia, naquela mesma região, pastores que viviam nos campos e guardavam o seu rebanho durante as vigílias da noite.
9 — ausente —
9 E um anjo do Senhor desceu aonde eles estavam, e a glória do Senhor brilhou ao redor deles; e ficaram tomados de grande temor.
10 A'eramũ jui 'gã kyjeramũ ywagipewara 'ga 'jau 'gã nupe: —Pekyje awi. Moranuw esagea te je arut amũ imome'wau pẽ nupe. A'ea moranuwa pyu tamaku'i pẽẽ 'jau— 'jau 'ga 'gã nupe. —A'ea nipo 'gã amaku'i imogyau najuejue etee.
10 O anjo, porém, lhes disse: Não temais; eis aqui vos trago boa-nova de grande alegria, que o será para todo o povo:
11 'Awa 'ara rupi pẽ katu'okara 'ga 'ari Perẽi me ko. Janeruwarete 'ga remimurera 'ga 'ari ko. Pẽjararete 'ga 'ari ko, pẽnemiapesagera 'ga 'ari ko— 'jau 'ga 'gã nupe.
11 é que hoje vos nasceu, na cidade de Davi, o Salvador, que é Cristo, o Senhor.
12 —Taity pyu 'ga jeuwani 'upa ywya'ri pype. A'eramũ pẽẽ 'awamũ pejewau 'ga resaka. Jeremimome'ufer imũ etee futat nipo peesak 'ga ruwamũ. “A'jea futat jane esagi 'ga remimome'ufer imũ etee futat”, 'jau nipo pẽẽ pejejaupe— 'jau 'ga 'gã nupe.
12 E isto vos servirá de sinal: encontrareis uma criança envolta em faixas e deitada em manjedoura.
13 Ojetee'i ra'ne ywagipewara 'ga 'ua. A'ere kwaiwete 'gã 'ua ajatykau 'ur ypy ma'e 'ga ree.'jau 'gã ajaupe.
13 E, subitamente, apareceu com o anjo uma multidão da milícia celestial, louvando a Deus e dizendo:
14 'jau 'gã ajemogyau.
14 Glória a Deus nas maiores alturas, e paz na terra entre os homens, a quem ele quer bem.
15 A'ere ywagipewara 'gã awau ojewya ywag ipe nũ. A'eramũ wyra jara 'gã 'jau ajaupe: —Pe'je ajee soo Perẽi me 'ga resaka 'ũ. “Pe'je pejewau 'ga resaka, e'i Janeruwarete 'ga pẽ nupe”, e'i ako ywagipewara 'ga janee ko. A'eramũ jane jarewau 'ga resaka— 'jau 'gã ajaupe.
15 E, ausentando-se deles os anjos para o céu, diziam os pastores uns aos outros: Vamos até Belém e vejamos os acontecimentos que o Senhor nos deu a conhecer.
16 A'eramũ futat 'gã awau jupiwewe futat kunumĩakyra 'ga resaka. Owaẽm ire 'gã 'ga resaka. Mari ẽẽ resaka Jose 'ga reewe. Kunumĩakyra 'ga resaka ywya'ri pype 'ga ruwamũ.
16 Foram apressadamente e acharam Maria e José e a criança deitada na manjedoura.
17 'Ga resag ire 'gã awau 'ga mome'wau amunaw ipewara 'gã nupe: —Ywagipewara 'ga 'ut ojesaukaa oree ko. “Pẽ katu'okara 'ga u'at Perẽi me ko”, e'i 'ga oree ko. A'eramũ ore arajua 'ga resaka. A'ere a'jea'jea futat 'ga 'i ra'e. 'Ga 'eawer imũ etee futat ore kunumĩakyra 'ga resagi— 'jau 'gã 'gã nupe. A'eramũ 'gã aipo ojeupe 'gã 'eramũ ajemogyau oporesagamũ 'gã nee.
17 E, vendo-o, divulgaram o que lhes tinha sido dito a respeito deste menino.
18 — ausente —
18 Todos os que ouviram se admiraram das coisas referidas pelos pastores.
19 Mari ẽẽ 'upa etee enupa 'gã porogytaramũ. Wapyakau 'upa 'gã je'eg are. Wea'aramũ etee 'upa wa'yra 'ga ree.
19 Maria, porém, guardava todas estas palavras, meditando-as no coração.
20 A'ere wyra jara 'gã awau ojewya nũ. —Ene te 'ã eneresage oree— 'jau 'gã awau Jarejuwarete 'ga upe, 'ga muorypa akou. —Mama'e esagea te 'ã eremome'u oree. Nitywi 'ga amũ ene 'jawe— 'jau 'gã awau akou pe rupi 'ga upe. —Ywagipewara 'gã nemimome'ufer imũ etee futat jane esagi— 'jau 'gã ajaupe, awau akou pe rupi.
20 Voltaram, então, os pastores glorificando e louvando a Deus por tudo o que tinham ouvido e visto, como lhes fora anunciado.
21 'Ga 'ar ire 'gã majepeja etee morowykye'ema magwapa. A'ere 'gã 'ga mojewagukaa 'ga upe. Ywagipewara 'ga je'egawer imũ etee futat 'gã 'ga re'roka, Jejui 'jau 'ga upe.
21 Completados oito dias para ser circuncidado o menino, deram-lhe o nome de Jesus , como lhe chamara o anjo, antes de ser concebido.
22 'Ga mojewag ire 'ga ru'wyra 'ga 'ga rerawau Jerusareg ipe 'ga y ẽẽ retee. 'Ga rerawau esaukaa mainana 'ga upe. Moisesi 'ga 'eawer imũ etee futat 'gã 'ga rerawau esaukaa mainana 'ga upe Jarejuwarete 'ga rowase. Ymã te Moisesi 'ga 'i 'gã nupe rakue: “Pẽna'yr ypya nipo Janeruwarete 'ga remiayuwa futat. A'eramũ pẽẽ 'ga 'ar ire 'ga rerawau esaukaa mainana 'ga upe, Jarejuwarete 'ga rowase”, 'jau 'ga ka'arana kwasiaa inuga 'gã nupe rakue. A'eramũ 'gã a'eramũ 'ga rerawau esaukaa 'ga upe, Moisesi 'ga je'egawer imũ etee futat.
22 Passados os dias da purificação deles segundo a Lei de Moisés, levaram-no a Jerusalém para o apresentarem ao Senhor,
23 — ausente —
23 conforme o que está escrito na Lei do Senhor: Todo primogênito ao Senhor será consagrado;
24 Ymã te Moisesi 'ga ka'arana kwasiari inuga ee rakue. “Mukũja ki pykaua peroo mainana 'ga upe iapyaukaa Jarejuwarete 'ga upe pejeja'yra 'arauwe”, 'jau 'ga 'gã nupe rakue. “Pykau tywe'emamũ mukũja wyra'i rerawau iapyau”, 'jau 'ga ikwasiaa inuga rakue. A'eramũ Jejui 'ga ru'wyra 'ga 'ga rerawau erosou Jarejuwarete 'ga mogytaaw ipe. Mukũja pykaua 'ga erawau erosou ojeupi mainana 'ga upe.
24 e para oferecer um sacrifício, segundo o que está escrito na referida Lei: Um par de rolas ou dois pombinhos.
25 Poje Janeruwarete 'ga 'Agesage oje'ega Simeão 'ga upe: —Ere ewau esou peu, jemogytaaw ipe— 'jau Janeruwarete 'ga 'ga upe. A'erauwe 'ga awau osou 'ga mogytaawa pype. Awau osou Jejui 'ga ru'wyra 'ga resaka 'ga y ẽẽ retee. Jejui 'ga nanẽ 'ga esaka nũ. 'Ga resakawe 'ga 'ga rupia 'ga mua ojywa pe. A'erauwe 'ga oje'ega monou Jarejuwarete 'ga upe. Jerusareg ipewara 'ga futat Simeão 'ga. Esage ma'e 'ga te Jarejuwarete 'ga upe. Jarejuwarete 'ga upe oporogyta ma'e 'ga te poromũ, Simeãonamũ. Simeão 'ga akou ae katu'okara 'ga rura rapesaka rakue. Janeruwarete 'ga remimura 'ga rapesaka 'ga akou.
25 Havia em Jerusalém um homem chamado Simeão; homem este justo e piedoso que esperava a consolação de Israel; e o Espírito Santo estava sobre ele.
26 — ausente —
26 Revelara-lhe o Espírito Santo que não passaria pela morte antes de ver o Cristo do Senhor.
27 — ausente —
27 Movido pelo Espírito, foi ao templo; e, quando os pais trouxeram o menino Jesus para fazerem com ele o que a Lei ordenava,
28 A'eramũ 'ga Jejui 'ga wuja rupia ojywa pe. A'eramũ futat 'ga oje'ega monou Jarejuwarete 'ga upe:
28 Simeão o tomou nos braços e louvou a Deus, dizendo:
29 — ausente —
29 Agora, Senhor, podes despedir em paz o teu servo, segundo a tua palavra;
30 — ausente —
30 porque os meus olhos já viram a tua salvação,
31 — ausente —
31 a qual preparaste diante de todos os povos:
32 'jau 'ga oje'ega Jarejuwarete 'ga upe u'ama.
32 luz para revelação aos gentios, e para glória do teu povo de Israel.
33 Aipo 'ga 'eramũ Jejui 'ga jara 'gã oporesagamũ Simeão 'ga ree. —Ma'eramũ 'ga aipo 'jau janera'yra upe 'ũ?— 'jau 'gã ajemogyau oporesagamũ 'ga ree, 'ga porogyta 'ga 'amamũ.
33 E estavam o pai e a mãe do menino admirados do que dele se dizia.
34 A'ere Simeão 'ga 'jau Jarejuwarete 'ga upe nũ: —Ejejuka esage ki 'ga jara 'gã nee, 'gã nekoramũ— 'jau 'ga oje'ega monou Jarejuwarete 'ga upe. A'eramũ futat Jejui 'ga monou 'ga y ẽẽ upe nũ. A'eramũ futat Simeão 'ga 'jau Mari ẽẽ upe: —Janeruwarete 'ga 'Agesagea 'ã kunumĩa amut enee rai'i— 'jau 'ga ẽẽ upe. —A'ere nipo 'ga aranuw ire amumera 'gã niporomutari 'ga ree. 'Ga rerekou tyweaete nipo 'ga rekoramũ— 'jau 'ga imome'wau ẽẽ upe. —Aipo resaga nipo wayeteramũ enee. Sã'ã ae jepokysia tuwiuu raya. Nan futat nipo ayramũ enee— 'jau 'ga imome'wau ẽẽ upe u'ama. —'Ga rereko tywearera 'gã nipo Janeruwarete 'ga omomap. Amumera 'gã etee te nipo iporomutat enera'yra 'ga ree— 'jau 'ga ẽẽ upe imome'wau. —A'eramũ futat nipo 'gã aku'iramũ ajemogyau 'ga ree iporomutat ma'e 'gã nerekou— 'jau 'ga ẽẽ upe. A'eramũ Simeão 'ga 'jau 'gã nupe: —Anure te nipo Janeruwarete 'ga janerea'awa kwaap katu katuukari janee. Ae nokwaawa'uweri ajuea'awa. 'Ga tee okwaap katu katuukat aerea'awa ae upe— 'jau 'ga 'gã nupe imome'wau u'ama.
34 Simeão os abençoou e disse a Maria, mãe do menino: Eis que este menino está destinado tanto para ruína como para levantamento de muitos em Israel e para ser alvo de contradição
35 — ausente —
35 (também uma espada traspassará a tua própria alma), para que se manifestem os pensamentos de muitos corações.
36 'Ga porogyta 'ga 'amamũ kũjã ẽẽ mũ 'ua 'gã nerowyka. Wãiwĩ ẽẽ 'ua 'gã nerowyka. Jejui 'ga resakawe wãiwĩ ẽẽ oje'ega Jarejuwarete 'ga upe: —Ku'jyp. Eneresage 'ã oree. Ore katu'okara kĩã eremut oree rai'i— 'jau Ana ẽẽ 'ga upe u'ama. A'eramũ ẽẽ 'jau ojepyriwara 'gã nupe: —'Awamũ nipo 'ã kĩã rekoi janee. Janeruwarete kĩã remimurera kĩã futat u'at rai'i— 'jau ẽẽ ojepyriwara 'gã nupe imome'wau. —Kĩã futat nipo jane katu'ok, Jerusareg ipewaramũ— 'jau ẽẽ 'gã nupe. Ana ẽẽ Jarejuwarete 'ga je'ega mome'wara futat. Ẽẽ ruwa 'ga rera Fanueu. Aseri 'ga juapyrera ẽẽ. Ẽẽ iwãiwĩ gatu gatu te. Oitẽtai kwaturu kwara amu'at. Ana ẽẽ omenaat rakue. A'ere sete kwara magwaw ire, ẽẽ mena manũi ẽẽ wi. A'eramũ ẽẽ akou Jarejuwarete 'ga mogytaaw ipe. Jarejuwarete 'ga upe oje'ega 'ga muorypa akou. —Ene te 'ã eneresage oree— 'jau ẽẽ 'ga upe 'ũina. —Nitywi futari kĩã amũ ene 'jawe. Ene tee futat te 'ã eneresage oree— 'jau ẽẽ oje'ega 'ga upe akou. Ojemi'ware'ema ẽẽ 'ga upe oje'eg enune. Ojety'ajaga etee te futat akou 'ga upe oje'egaw ipe. Aipo kũjã ẽẽ futat Jejui 'ga mome'wau ojepyriwara 'gã nupe.
36 Havia uma profetisa, chamada Ana, filha de Fanuel, da tribo de Aser, avançada em dias, que vivera com seu marido sete anos desde que se casara
37 — ausente —
37 e que era viúva de oitenta e quatro anos. Esta não deixava o templo, mas adorava noite e dia em jejuns e orações.
38 — ausente —
38 E, chegando naquela hora, dava graças a Deus e falava a respeito do menino a todos os que esperavam a redenção de Jerusalém.
39 Ẽẽ porogytapaw ire Jejui 'ga jara 'gã 'ga rerawau mainana 'ga upe mukũja pykaua retee. Moisesi 'ga 'eawer imũ etee futat 'gã erawau imonou mainana 'ga upe. A'eramũ mainana 'ga pykau apyau Jarejuwarete 'ga muorypawamũ. A'ere Jose 'ga Mari ẽẽ retee wa'yra 'ga rerawau erojewya Nasare pe nũ. Nasare 'jawa amunawa 'upa Garireja ywy pype.
39 Cumpridas todas as ordenanças segundo a Lei do Senhor, voltaram para a Galileia, para a sua cidade de Nazaré.
40 Peu futat Jejui 'ga waranupa. 'Ga wujawuja'ia we futat u'akwaakwaawamũ. 'Ga Ruwarete 'ga ojejukau 'ga ree.
40 Crescia o menino e se fortalecia, enchendo-se de sabedoria; e a graça de Deus estava sobre ele.
41 Maraka apoawa upe iwaẽmauwe Jejui 'ga jara 'gã awau Jerusareg ipe. Wea'aramũ awau ajatykau. “Janeruwarete 'ga 'ã esage janee. Ymã te 'ga 'ã janepytuna 'gã nenũ'ẽi Egitu ywy awi rakue”, 'jau 'gã ajaupe wea'aramũ ee. Aipoa aejatykaawa rera pasikwa. Kwara 'arauwe 'gã awau ajatykau wea'aramũ opytunera 'gã nenũ'ẽawer are.
41 Ora, anualmente iam seus pais a Jerusalém, para a Festa da Páscoa.
42 Tusi kwara Jejui 'ga imu'ar ire 'ga jara 'gã 'ga rerawau poromũ ojeupi. Majepeja etee 'gã morowykye'ema magwapa peu ajatykaaw ipe.
42 Quando ele atingiu os doze anos, subiram a Jerusalém, segundo o costume da festa.
43 Maraka teepaw ire 'gã okwasi'wau awau oje'wyr ipe. A'ere Jejui 'ga nooi 'gã nupi. A'e pe 'ga pytai 'gã nui. Nokwaawi 'ga jara 'gã 'ga pytaa.
43 Terminados os dias da festa, ao regressarem, permaneceu o menino Jesus em Jerusalém, sem que seus pais o soubessem.
44 Ojewyaw ipe Mari ẽẽ 'ga resake'ema. A'eramũ ẽẽ 'jau ojeupe: “Kũima'efera wã nupi nipo turi re'ã”, 'jau etee ẽẽ ojeupe. A'eramũ ẽẽ weae'emamũ 'ga ree. Awau akou ko'aramuku watau. Awau 'gã peu okaaruwamũ pe aje. Okaarupaw ipe 'gã 'ga rekaa. —Peesak te jera'yra kĩã ra'e?— 'jau ẽẽ opytuna 'gã nupe. —Naani nũ ĩ— 'jau etee 'gã ẽẽ upe.
44 Pensando, porém, estar ele entre os companheiros de viagem, foram caminho de um dia e, então, passaram a procurá-lo entre os parentes e os conhecidos;
45 'Ga resake'emawe 'ga jara 'gã awau ojewya 'ga rekaa Jerusareg ipe nũ.
45 e, não o tendo encontrado, voltaram a Jerusalém à sua procura.
46 Mukũi 'gã osea 'ga rekaa. Imuapyra rupi 'gã awau Jarejuwarete 'ga mogytaaw ipe 'ga rekaa. A'e pe 'gã 'ga resaka. Moromu'jara 'gã nupe 'ga 'ũina oporogytau. A'eramũ 'gã a'e pe 'ga renamũ, awau owaẽma 'ga upe.
46 Três dias depois, o acharam no templo, assentado no meio dos doutores, ouvindo-os e interrogando-os.
47 A'eramũ moromu'jara 'gã oporesagamũ ajemogyau 'ga ree: —Tete 'ga 'akwaaweteramũ, oporogytau 'ũ— 'jau 'gã ajaupe ajemogyau.
47 E todos os que o ouviam muito se admiravam da sua inteligência e das suas respostas.
48 'Ga jara 'gã nanẽ oporesagamũ etee 'ga ree nũ. A'eramũ 'ga y ẽẽ oje'ega 'ga upe: —Ma'eramũ ene epytau rai'i rã? Erejekarukat oree kĩ'ĩ— 'jau ẽẽ 'ga upe. —Arajemuaẽm ore ene ree kĩ'ĩ— 'jau 'ga y ẽẽ 'ga upe. —“Oka'jam nipo 'ã rai'i”, aru'e ore arakou ene rekaa kĩ'ĩ— 'jau 'ga y ẽẽ 'ga upe.
48 Logo que seus pais o viram, ficaram maravilhados; e sua mãe lhe disse: Filho, por que fizeste assim conosco? Teu pai e eu, aflitos, estamos à tua procura.
49 —Ma'eramũ pẽẽ je rekaa ĩ? 'Au te je rekoi Tejuwarete 'ga rog ipe tepytau nũ ĩ— 'jau 'ga oy ẽẽ upe oje'ega wekat ẽẽ rekoramũ.
49 Ele lhes respondeu: Por que me procuráveis? Não sabíeis que me cumpria estar na casa de meu Pai?
50 A'ere 'gã naeapyoi 'ga je'eg are aipo 'eramũ.
50 Não compreenderam, porém, as palavras que lhes dissera.
51 A'eramũ futat 'gã 'ga rerawau oje'wyr ipe Nasare pe nũ. Mari ẽẽ akou wea'aramũ wa'yra 'ga ree, 'ga muawer are.
51 E desceu com eles para Nazaré; e era-lhes submisso. Sua mãe, porém, guardava todas estas coisas no coração.
52 'Ga ru'wyra 'ga futat 'ga muaranupa 'ga y ẽẽ retee. Jejui 'ga awau waranupa, 'gã je'eg imũ etee futat mama'e apou akou. Wenuw etee futat 'ga 'gã je'ega. U'akwaawa 'ga erawau eruaranupa. A'eramũ 'gã najuejue etee futat 'ga futaa. Janeruwarete 'ga nanẽ 'ga futaa nũ.
52 E crescia Jesus em sabedoria, estatura e graça, diante de Deus e dos homens.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.