Atos 27
Kayabí NT (KYZ_WBT) vs ARC
1 —A'ere ako jane “Itari ywy pe simono 'ga”, jane 'i te ai'i— 'jau 'gã ajaupe. Roma 'upa Itari ywy pe. A'eramũ 'gã Paulo 'ga monou jefaruu 'ga po pe, 'ga pyri ipofaripyrera 'gã neewe. Juriu 'ga po pe imonou. Juriu 'ga jefaruu 'gã 'wyria'ri 'ga. A'eramũ tesirũmera 'gã 'jau 'gã nupe “'Wyriararete 'ga remiayup” 'jau 'gã 'gã nupe. A'eramũ ore arawau. Je nanẽ tewau 'gã nupi, Lukaramũ.
1 Como se determinou que havíamos de navegar para a Itália, entregaram Paulo e alguns outros presos a um centurião por nome Júlio, da Coorte Augusta.
2 A'eramũ yara 'ua. Adramitiu 'jaw awi 'ua ojekoka. A'e pype futat arawau. Asia ywy pe futat aipoa yaruua awau. Jefaruu 'wyriara 'ga futat ore rerawau. A'eramũ ore aru'aa ipype. Aristaku 'ga awau ore rupi. Tesarũn ipewarera 'ga. Tesarũna 'jawa 'upa Masetoni ywy pe. Aru'ar ire ore oroia jupiwewe futat. Arawau ka'a ywyri etee futat arakou. Oropytunaapa ore nũ.
2 E, embarcando nós em um navio adramitino, partimos navegando pelos lugares da costa da Ásia, estando conosco Aristarco, macedônio de Tessalônica.
3 Ai'iwe ore arawau orowaẽma Sidom ipe. A'ere Juriu 'ga jejuka esagei Paulo 'ga ree. A'eramũ 'ga 'ga muẽmukaa yaruu awi. A'eramũ Paulo 'ga awau ojekoty'aawa 'gã nesaka. A'eramũ 'ga jekoty'aawa 'gã mama'e mua 'ga upe, 'ga remirerooramũ, 'y rupi 'ga remi'uramamũ. A'ere 'ga 'gã nesag ire ojewya 'ua, yaruu pype u'aa nũ.
3 E chegamos no dia seguinte a Sidom, e Júlio, tratando Paulo humanamente, lhe permitiu ir ver os amigos, para que cuidassem dele.
4 A'eramũ ore oroia nũ. Arawau 'ypõ'õ atykupe katy ywytu awi. Ywytu ore monoukare'ema typyterimũ. A'eramũ ore orokwapa 'ypõ'õ atykupe katy etee ywytu awi. Orejau katy 'ypõ'õũũ 'ũina, Sipiri 'jawa 'ũina.
4 E, partindo dali, fomos navegando abaixo de Chipre, porque os ventos eram contrários.
5 Arawau 'ypõ'õ sĩ rowaapa 'yrewiwa aapa. Arawau kwe katy ka'aeme'ywa pyyka nũ. Arawau orowaẽma Mira 'jawa amunaw ipe. Lisi ywy pe 'upa aipoa. Peu futat ore aru'jãu.
5 E, tendo atravessado o mar ao longo da Cilícia e Panfília, chegamos a Mirra, na Lícia.
6 A'e pe futat Juriu 'ga yaruu mũ resaka orojee nũ. Aresãri 'jaw awi 'ua aipo yaruua. Itari ywy pe oo ma'e futat poromũ. A'eramũ 'ga ore reru'aa ipype nũ.
6 Achando ali o centurião um navio de Alexandria, que navegava para a Itália, nos fez embarcar nele.
7 Ipype aru'ar ire ore oroia nũ. A'ere ywytua nore mujãnukari. A'eramũ ore meewei arawau arakou orosea pytunũũ. Typyterimũ'i arawau arakou. Orokwapa Synito 'jawa pyu. Ay katu te ore yaawi arawau aipo 'ypõ'õũũ atykupe katy jui. A'ere ywytua ore rowopepiri etee futat. A'eramũ ore erowaka ywytu wawa katy etee futat jupe 'ypõ'õ ywyri arawau arakou. 'Ypõ'õũũa Kreta 'jawa atykupe katy arawau Salmona 'jawa pyu. Salmona 'jawa 'upa 'ypõ'õ sĩ me.
7 E, como por muitos dias navegássemos vagarosamente, havendo chegado apenas defronte de Cnido, não nos permitindo o vento ir mais adiante, navegamos abaixo de Creta, junto de Salmona.
8 A'eramũ ore arawau 'ypõ'õũũ rupi etee futat arakou. Ay katu te ore oi orowaẽma Jemiaresagea 'jaw ipe. Laseja 'jawa pyri 'upa aipoa Jemiaresagea.
8 E, costeando-a dificilmente, chegamos a um lugar chamado Bons Portos, perto do qual estava a cidade de Laseia.
9 A'e pe ore arajupa oroporomukuuramũ oropytau. Ywytua wejue opojyayramũ oree. Judeu 'gã nupe 'araiwamũ kwaw ire 'gã wea'aramũ otywera moiawer are. “Janeruwarete 'ga janetywera omoit jane wi”, 'jau 'gã ajaupe. Aipo 'araiwa akou amãmyter ipe. Aipoa 'araiwa kwaw ire kwaiwete te amana, kwaiwete te ywytua nanẽ nũ. A'eramũ opojyayramũ kwe pe ae wawamũ awau yaruu pype ae ataa. A'ere Paulo 'ga 'jau oree:
9 Passado muito tempo, e sendo já perigosa a navegação, pois também o jejum já tinha passado, Paulo os admoestava,
10 —'Araiwa ako okwaw ai'i. A'eramũ jane jareapyakaakau ee ra'ne. Kasi a'e pe 'aw awi jane oramũ nia'wyri janee ne— 'jau 'ga oree. —Janeyara typywyk janee ne. Karaemã jane simonoukapaw ekoete ne. Ae 'gã we opaw ine— 'jau 'ga oree.
10 dizendo-lhes: Varões, vejo que a navegação há de ser incômoda e com muito dano, não só para o navio e a carga, mas também para a nossa vida.
11 A'ere yaruu waraara 'ga nuerowiari Paulo 'ga. Yaruu jara 'ga nanẽ futat 'ga rerowiare'ema nũ. A'eramũ 'gã 'jau etee 'gã nupe: —Naani nũ'ũ. Nipojya'uweri nũ'ũ. Soo tãmẽjẽ futat jane jarekou nũ'ũ— 'jau etee 'gã oree. A'eramũ jefaruu 'gã 'wyria'ri 'ga 'gã nerowiaa.
11 Mas o centurião cria mais no piloto e no mestre do que no que dizia Paulo.
12 —'Au nia'wyri janee amana pype jane rekoa— 'jau etee 'gã jefaruu 'wyriara 'ga upe. —A'eramũ jane jarewau futat. Fenise 'jawa amunaw ipe soo esaka 'jau— 'jau etee 'gã 'ga upe. Fenisea 'up 'ypõ'õũũ pype wẽjẽmĩ futat nũ. A'e pe ywytua nipytuui. A'eramũ 'gã 'jau: —Soo peu, Fenise 'jaw ipe 'jau. Peu futat soo ko amana magwapa 'jau— 'jau 'gã ajaupe numiamũ.
12 E, como aquele porto não era cômodo para invernar, os mais deles foram de parecer que se partisse dali para ver se podiam chegar a Fenice, que é um porto de Creta que olha para a banda do vento da África e do Coro, e invernar ali.
13 Poje ywytu'i'ia 'ua oree. A'eramũ 'gã 'jau: —Jaruete futat jane oi ra'e— 'jau etee 'gã ajaupe. A'eramũ 'gã —Pe'je ajee soo etee 'ũ— 'jau nũ. A'eramũ ore arawau aru'aa yaruu pype nũ. A'erauwe 'gã yaruu momytawa mua imatãu. A'eramũ 'gã yaruu rerekou ywywyri'i etee futat.
13 E, soprando o vento sul brandamente, lhes pareceu terem já o que desejavam, e, fazendo-se de vela, foram de muito perto costeando Creta.
14 Poje ywytuuretea 'ua oree. 'Ypõ'õũũ 'arimũ opytu mua oree. A'ea futat yaruu moyyita imotomotomoga oree.
14 Mas, não muito depois, deu nela um pé de vento, chamado Euroaquilão.
15 Ywytuua 'ua ore rewiri tãmẽjẽ futat. A'eramũ yaruu waraara 'gã —Sirowak imonou imojekoka Jemiaresage are— 'jau numiamũ. A'ere ywytua nuerowagukari 'gã nupe. A'eramũ ore rerawau typytera katy.
15 E, sendo o navio arrebatado e não podendo navegar contra o vento, dando de mão a tudo, nos deixamos ir à toa.
16 A'ere ore rerooi 'ypõ'õ'ĩ'ĩ atykupe katy etee. Ywytuua ore rerawau. 'Ypõ'õ'ĩ'ĩ rera Kauta. Ya'ria 'gã imogou yaruu ku'a are.
16 E, correndo abaixo de uma pequena ilha chamada Cauda, apenas pudemos ganhar o batel.
17 A'eramũ 'gã ya'ri'i mua imatãu enuẽma yaruu 'arimũ. —Kasi ywytuua erooi imonoka ne— 'jau 'gã. A'ere 'gã tupaama pyu yaruu mamamani ywytu awi imotypa jupe. —Kasi ikaikai jane ree ne— 'jau 'gã. A'eramũ 'gã tupaama pyu futat imamamana ywytu awi ifaa. —Namukui 'awamũ Libia ywy ruwi. Libia ywy pyri notypyi futari. Kwaiwete te 'yisiga jemogyi typyter ipe— 'jau 'gã ajaupe. A'eramũ 'gã a'eramũ okyjau 'yisiga pype yaruu amĩ awi. —Kasi ywytua jane monoi 'yisig are ne, janeyara kakau jane ree ne— 'jau 'gã ajaupe okyjau. —'Yisiga pype iamĩãu nipo ikaikai jane ree— 'jau 'gã ajaupe. Yara orojewi ikaika awi 'gã okyjau. Ywytua taity pirera pyu etee futat yara renujãna. A'eramũ 'gã taity pirera moiapap jui. —Kasi a'e pe jane rerooi jane renujãna 'yisig are ne— 'jau 'gã. A'eramũ 'gã taity pirera moiapap jui. A'etea ywytu ore reroo ore rerekou meewere'i etee futat ore renujãna.
17 E, levado este para cima, usaram de todos os meios, cingindo o navio; e, temendo darem à costa na Sirte, amainadas as velas, assim foram à toa.
18 A'ere niojeri futari ywytua 'ua oree. A'eramũ 'gã ai'iwe karaemã monou imomopoa 'y pe. A'eramũ yara owewuita'i oree.
18 Andando nós agitados por uma veemente tempestade, no dia seguinte, aliviaram o navio.
19 Imuapyra 'ara rupi 'gã yaruu pypiara monou imomopoapap. Ywyrasig, taityuu pypekap, taityuu. Mĩmera we futat 'gã imomopoapap yar awi. Opou futat 'gã imonou imomopoa yar awi.
19 E, ao terceiro dia, nós mesmos, com as próprias mãos, lançamos ao mar a armação do navio.
20 Kwaiwete ore seri kwara resake'ema. Jaytata miamũ futat ore naruesagi'i futari. Amanarowoky'a esaukare'ema oree. A'etea ywytua wojere'emamũ futat 'ua oree. A'eramũ 'gã 'jau ajaupe: —Sapap futat nipo 'ã jane— 'jau 'gã okyjau kwara resake'emawe futat.
20 E, não aparecendo, havia já muitos dias, nem sol nem estrelas, e caindo sobre nós uma não pequena tempestade, fugiu-nos toda a esperança de nos salvarmos.
21 A'eramũ ore arakou kwaiwete 'ara magwapa orojemi'ware'ema. Ore jemuaẽma ore rerekou ore mojemi'warukare'ema. A'eramũ Paulo 'ga afu'ama oje'ega 'gã nupe: —Peesak 'jau noko ako pẽẽ je rerowiare'ema ai'i 'ja, 'au etee futat jane ruwi kwara 'ara rapesaka 'eramũ ai'i 'ja— 'jau 'ga 'gã nupe. —Kreta pe jane pyta re amunipo 'ã janekaraemã nimonoukari futari. A'ere ako “Soo futat jane jarekou”, pe'je etee ai'i.
21 Havendo já muito que se não comia, então, Paulo, pondo-se em pé no meio deles, disse: Fora, na verdade, razoável, ó varões, ter-me ouvido a mim e não partir de Creta, e assim evitariam este incômodo e esta perdição.
22 A'ere je 'i 'awamũ pẽ nupe: Pejemanũ awi kasi pekyje ne. Yaruua typywyk futat jane wi. A'ere nipo jane mũ nimanũi futari— 'jau Paulo 'ga 'gã nupe.
22 Mas, agora, vos admoesto a que tenhais bom ânimo, porque não se perderá a vida de nenhum de vós, mas somente o navio.
23 —'Awa ypytuna rupi Janeruwarete 'ga ywagipewara 'ga amũ muri je pyri ko. A'eramũ 'ga imome'wau jee ko. Janeruwarete 'ga te 'ã jejararetea. Ma'eramũ 'ga 'ã ojepyriwara 'ga amũ muri jee, imoporogytaukaa jee— 'jau Paulo 'ga 'gã nupe imome'wau.
23 Porque, esta mesma noite, o anjo de Deus, de quem eu sou e a quem sirvo, esteve comigo,
24 —Ywagipewara 'ga 'jau jee ko: “Erekyje kasi ekou ne. Najukaukara'uweri je ene 'au. Ereo futat ewaẽma 'wyriararete 'ga pyri ejemome'wau 'ga upe 'jau”, 'jau 'ga jee ko. “Ene rupi oo ma'e 'gã nanẽ futat namanũi futari amũ”, 'jau 'ga imome'wau jee ko. “Janeruwarete 'ga 'ã esage te. A'eramũ 'ga ene rupi oo ma'e 'gã amũ apisiukare'ema futat nipo”, 'jau 'ga jee ko— 'jau Paulo 'ga 'gã nupe imome'wau.
24 dizendo: Paulo, não temas! Importa que sejas apresentado a César, e eis que Deus te deu todos quantos navegam contigo.
25 —A'eramũ pẽẽ pejepy'a'wyre'emamũ. Je 'ã Jarejuwarete 'ga arowiat. 'Ga je'eg imũ etee futat nipo 'ã ijeapoi janee. Jee imome'uawer imũ etee futat nipo 'ga iapoi— 'jau Paulo 'ga 'gã nupe imome'wau.
25 Portanto, ó varões, tende bom ânimo! Porque creio em Deus que há de acontecer assim como a mim me foi dito.
26 —A'ere nipo ywytua jane rerooi jane rerojekoka futat 'ypõ'õũũ mũ ree— 'jau 'ga 'gã nupe imome'wau.
26 É, contudo, necessário irmos dar numa ilha.
27 Mukũja morowykye'ema rupi ywytua ore rerawau ore rerekou ore renujãna. 'Yẽ'ẽ rypyterimũ, Metiteraniu 'jawa rypyterimũ awau ypyajeaje katu 'gã amũ wea'aramũ ywy are: —Sojot nipo 'ã jane ywy pyri 'ja— 'jau yara waraara 'gã ajaupe.
27 Quando chegou a décima quarta noite, sendo impelidos de uma e outra banda no mar Adriático, lá pela meia-noite, suspeitaram os marinheiros que estavam próximos de alguma terra.
28 A'eramũ 'gã itajuu mũ apysãu tupaama sĩãpyr are. A'ere 'gã imonou imomoa 'y pe tom. A'eramũ trĩtai seis metro awau wapyka ywy are. A'ere 'gã ywy are iwyg ire imua nũ. Arawau peu muku'i nũ. A'eramũ 'gã imonou imomoa nũ tom. A'ea inãinãnĩ'ĩ etee oo wĩti seis metro etee awau wapyka ywy are.
28 E, lançando o prumo, acharam vinte braças; passando um pouco mais adiante, tornando a lançar o prumo, acharam quinze braças.
29 A'eramũ 'gã kyjea 'gã nerekou poromũ ia'agawyaukaa 'gã nupe. —Ita 'arimũ jane oi ne— 'jau 'gã ajaupe. A'eramũ 'gã yara momytawa monou imomopoa ita 'arimũ arawawe'ẽwe. 'Gã iku'a pewara monou imomoa. Tom tom. Irũpãwẽ monou imomoa. A'eramũ futat yaruu momytau orojeupe. A'eramũ 'gã 'jau ajaupe: —Kamẽsĩete werewi pa 'ã ku'emamũ nũ— 'jau 'gã ajaupe.
29 E, temendo ir dar em alguns rochedos, lançaram da popa quatro âncoras, desejando que viesse o dia.
30 A'ere yara waraara 'gã amũ ya'ri'i monoi imomoa 'y pe. Saka'jam 'jau numiamũ. —Yaruu momytawa siroo imomoa iruupeu'i isĩ awi— 'jau futatee 'gã ajaupe numiamũ.
30 Procurando, porém, os marinheiros fugir do navio e tendo já deitado o batel ao mar, como que querendo lançar as âncoras pela proa,
31 A'eramũ Paulo 'ga 'jau jefaruu 'gã 'wyria'ri 'ga upe jefaruu 'gã netee: —Yaruu waraara 'gã ka'jamamũ nipo ywawuje etee futat pepap. 'Gã ka'jam ire nipo Janeruwarete 'ga nojejukai pẽ nee— 'jau Paulo 'ga 'gã nupe.
31 disse Paulo ao centurião e aos soldados: Se estes não ficarem no navio, não podereis salvar-vos.
32 Aipo ojeupe 'ga 'eramũ jefaruu 'gã ya'ri'i sĩãwonoka imonou imoia yaruu awi.
32 Então, os soldados cortaram os cabos do batel e o deixaram cair.
33 Ku'em ja'wyja'wyuramũ Paulo 'ga oje'ega 'gã nupe: —Pe'je pejejua pejejemi'waa. Mukũja morowykye'ema rupi te 'ã nepejemi'wari— 'jau 'ga 'gã nupe. —Pe'je pejejemi'waa pejejemopifuakaawamũ. Tepepifuakat 'jau. Nimanũi futari jane mũ— 'jau 'ga 'gã nupe.
33 E, enquanto o dia vinha, Paulo exortava a todos a que comessem alguma coisa, dizendo: É já hoje o décimo quarto dia que esperais e permaneceis sem comer, não havendo provado nada.
34 — ausente —
34 Portanto, exorto-vos a que comais alguma coisa, pois é para a vossa saúde; porque nem um cabelo cairá da cabeça de qualquer de vós.
35 Aipo 'e re Paulo 'ga kanape'i mua opo pe. A'eramũ futat 'ga oje'ega monou Jarejuwarete 'ga upe: —Au'jete mama'ea eremut oree— 'jau 'ga oje'ega monou 'ga upe 'gã nowase. A'eramũ futat 'ga ape monoka i'wau.
35 E, havendo dito isto, tomando o pão, deu graças a Deus na presença de todos e, partindo- o, começou a comer.
36 A'eramũ 'gã 'ga jemi'wara resakawe futat aku'iramũ. A'eramũ futat 'gã ojemi'waa 'ga pyri.
36 E, tendo já todos bom ânimo, puseram-se também a comer.
37 Kwaiwete ore yaruu pypewaramũ. Tusẽtu setẽtai seis te ore pytuna.
37 E éramos ao todo no navio duzentas e setenta e seis almas.
38 A'etea 'gã iapopyrera a'upap. Ojomoyka i'wau. A'e pe 'ã 'gã imomopoa nũ. Iapoe'emera momopoa nũ. Kwaiwete juowuuranaku'ia 'gã imomopori. A'eramũ futat yaruu mawua imua orojee imowewuita.
38 Refeitos com a comida, aliviaram o navio, lançando o trigo ao mar.
39 Ku'emamũ yaruu waraara 'gã 'jau: —Ma'ape jane jarejua 'ũ? Niesagi we te 'ã jane 'au jepi— 'jau 'gã ajaupe. A'eramũ 'gã 'yisiga resaka. —Pe'je ajee soo peu jarejekoka esaka— 'jau 'gã 'yisiga repejãna imonou.
39 E, sendo já dia, não reconheceram a terra; enxergaram, porém, uma enseada que tinha praia e consultaram-se sobre se deveriam encalhar nela o navio.
40 A'eramũ 'gã yaruu momytawaama monoka. Furuk. Iku'ookawa 'gã irapa jui. A'ere 'gã taity pirera pypekau isĩ me ywytu upe numiamũ. —Jane reroo pea 'yisig are jane rerojekoka 'jau— 'jau 'gã ajaupe numiamũ.
40 Levantando as âncoras, deixaram-no ir ao mar, largando também as amarras do leme; e, alçando a vela maior ao vento, dirigiram-se para a praia.
41 A'ere 'yisiga mũ ruwi typyter ipe yaruu renune ypype'i rakue. A'eramũ 'gã esake'ema. A'eramũ ywytua ore rerawau ore renujãna i'arimũ. Tyryk. 'Yisiga pype yaruu sĩamĩãu oree. Ywytuu fuakara futat yaruu monou isĩamĩãu ore wi. A'eramũ futat 'gã imosokarũme'em. Nomosogarũi 'gã. Kwaiwete te 'y ryjuapia. A'eramũ 'y ryjuapia futat iku'awopena.
41 Dando, porém, num lugar de dois mares, encalharam ali o navio; e, fixa a proa, ficou imóvel, mas a popa abria-se com a força das ondas.
42 A'eramũ jefaruu 'gã 'jau 'wyriara 'ga upe: —Siapisi ose ma'efera 'gã 'jau. Siapisi tãmẽjẽ 'gã 'jau. Kasi 'gã ka'jami ne— 'jau 'gã 'wyriara 'ga upe.
42 Então, a ideia dos soldados foi que matassem os presos para que nenhum fugisse, escapando a nado.
43 A'ere 'gã 'wyria'ri 'ga nifueweri Paulo 'ga juka are. A'eramũ 'ga 'jau: —Naani nũ'ũ. Peapisi awi 'gã nũ'ũ— 'jau 'wyria'ri 'ga jefaruu 'gã nupe. A'ere 'wyria'ri 'ga 'jau 'gã nupe: —Pe'je pejewau pejepopoa jui. Oytap ma'eramũ pejewau tenune pejeytapa pejejekoka 'yisig are.
43 Mas o centurião, querendo salvar a Paulo, lhes estorvou este intento; e mandou que os que pudessem nadar se lançassem primeiro ao mar e se salvassem em terra;
44 Iytawe'ema 'gã yaruu pemer are too oytapa 'jau— 'jau 'ga 'gã nupe. A'eramũ ore nan arawau. Orojekoka pãwẽ pãwẽ futat ikue, aramanũme'em futat ore mũ ikue.
44 e os demais, uns em tábuas e outros em coisas do navio. E assim aconteceu que todos chegaram à terra, a salvo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.