Mateus 8

Konai NT (KXW_WBT) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kegemo͡u, Yesuha̱ bito̱u̱ ke̱ to͡u fogo͡u mu̱mo͡u, o sasa̱i̱ su̱do e̱ sesega muguai.
1 Jesu oyaw wanane re nan ana veya’amaim, sabuw rou’ay gagamin na’in hi’ufunun bairi hin.
2 Mulo̱ dugube, o ta, dobo doye tou ke̱ hagumo͡u dugu. O kaha̱ hagua, yubu sugulo fiya duwoli, Hiye O, na̱ tagaibabe, na̱ a̱ bologuo̱u̱ba bolo̱ degeleyode tobou.
2 Naatu orot ta biyan kokom ani’anin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah inakokok na’at basit biyou iniwa’an nigewasin.”
3 Yesuha̱ o kaha̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u, e̱ dobogo͟͡u susuguo kuguomo͡u, a̱ge na̱me bolo̱ degele ke̱ tagaliyode tobou. Kege tobo͡u mo͡u, kelegeno͡u dobo do ke̱ olo͡u fe̱i̱ mei degeimo͡u, bolo̱ degei.
3 Jesu uman ru’atayan orot biyan butubun eo, “Ayu akokok, biya igewasin.” Mar ta’imonamo orot biyan kokom etei hihururuw hire orot biyan igewasin.
4 Bolo̱ degeimo͡u, Yesuha̱ e̱moko͡u tobou, a̱ na̱ bologua̱i̱ ke̱ omoko͡u tobo͡u da. Haba na̱ Godiha̱ moso̱ko͡u ile, ne̱ to͡u bolo̱ degei ke̱ mogo͡u du daladi o koko͡u hegiba, e̱ge Mosesha̱ tobou ke̱no͡u seseleba, Godiko͡u galisile nele̱. Kegeiba, o sasa̱i̱ kedia̱ ne̱ do mei degei ke̱ tawale ileyode tobou.
4 Naatu Jesu orot iu, “Men orot babin ta ana tur inaowenamih, baise mutufor kwen firis biya enutitiy naatu Moses ana obaiyunen tur eo na’atube, sibor inayai sabuw etei matahimaim hina’itin o biya igewasin.”
5 Kegemo͡u, Yesuha̱ ile, sa Kaperneamko͡u folo dugube, ami o kedia̱ dia daladi o ta hagumo͡u dugu. O kaha̱ haguamo͡u, Yesuko͡u na̱ a̱ dogo͡u guyedei.
5 Nati ana veya’amaim Jesu na Capernaum titit, basit Roman baiyowayan hai orot ukwarin na baibais isan Jesu ifefeyan.
6 Hiye O, ma̱ dabai degedi obe ma̱ moso̱ko͡u tila, ibigidiobo͡u dobogo͟͡udiobo͡u olo͡u fe̱i̱ tofigiemamo͡u, do hiyedo duguluyode tobou.
6 “Regah, ayu au bowayan orot ta i sawow, an uman himorob, baremaim inu’in, misir isan men karam, biyan ebababan kwanekwan.”
7 Yesuha̱ tobou, a̱ ile bologuo̱u̱ba, e̱ bolo̱ degele.
7 Basit Jesu eo, “Boro anan a orot aniyawas.”
8 Ami hiye o kaha̱ sima tobou, Hiye O, a̱me o bolofe̱i̱ mei kaha̱, na̱ ma̱ moso̱ko͡u folo saga̱i̱ mei. Na̱ ta̱eno͡u tobo͡u ba, ma̱ dabai degedi o e̱ bolo̱ degele.
8 Baiyowayan orot ukwarin Jesu iya’afut eo, “Regah ayu men orot gewasu boro inan au bar wanawanan inarun, baise turawat kuo au bowayan orot eyawas.
9 A̱ tobolo͡u kaha̱ yobe ko͡u guei, a̱ne hiye o taha̱ hayedu dala. Ma̱ hayedune ami o ilo kele dalagua. A̱ ami o tako͡u na̱ iyedeimo͡u be, e̱ idi. Haba ami o tako͡u na̱ haguayedeimo͡u be, e̱ haguadi. A̱ ma̱ dabai degedi o tako͡u na̱ dabai degeyedeimo͡u be, e̱ dabai degedi.
9 Anayabin ayu i roubabaruwen ana fair biyau’umaim ema’am, naatu baiyowayah etei ayu bab’umaim tema’am, imih baiyowayan orot ta isan anao, ‘Ni’imaim kwen,’ i boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti imaim kuna,’ i boro nan, naatu au bowayan orot ta isan anao, iti kusinaf, i boro nasinaf, imih turawat kuo au orot boro nayawas.”
10 Yesuha̱ o kaha̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u kesigiemo͡u, o sasa̱i̱ e̱ sesele haguasili kedia̱moko͡u tobou, a̱ ni̱moko͡u damale̱do tobolo͡u kuhe̱. A̱ dugube, Israel o olo͡u fe̱i̱ kedia̱me ami o ko͟͡umaha̱ damale̱yodei nele̱do ko͟͡u saga̱i̱ ko͡u gueibe ta dala meido.
10 Jesu iti tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu sabuw hi’ufunun bairi hinan tatabir isah eo, “Anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan men kafa’imo orot ta ana baitumatum gagamin iti na’atube bitumatum atita’urimih.
11 A̱ ni̱moko͡u tobolo͡u kuhe̱, o sasa̱i̱ su̱do aso̱ haguluyabo͡u, aso̱ mulu̱yabo͡u de olo͡u fe̱i̱ haguasie geleguoba, hebeni Hiye Oha̱ wolo͡u daladi sa koto͡u fologa kefeguo duwoguale. Duwoguali, Abrahambo͡u Aisakbo͡u Jekopbo͡u de nale̱ nala̱ ile.
11 A tur ao’owen, sabuw moumurih boro veya yeninane naatu veya ra’iyinane hinan mar ana aiwobomaim hina run, gem sisibinamaim hai efan hinabow Abraham, Isaac, naatu Jacob bairi hiniyasisir.
12 Ke̱no͡u si Godiha̱ dagado o wolo͡u dalalamo͡u makai kedia̱mee̱ hulia̱ sako͡u kogolo muguba, gosoloba die me̱ do͡u gile ile.
12 Baise sabuw iyab mar ana aiwobomaim hitarur i boro maramaim hinabow hinarauw hinare gugumin wanawanan hinarun. Nati’imaim hinama hinarerey wah hinanib kakikak hiniwa’an.”
13 Kegemo͡u, Yesuha̱ ami hiye o koko͡u tobou, na̱ iyedei. Na̱ damale̱yodei saga̱i̱ ke̱me tama̱ degeiba dugulo. E̱ kege tobou kelegeno͡u o kaha̱ dabai degedi o ke̱ bolo̱do degei.
13 Imaibo Jesu baiyowayan orot ukwarin iu, “Aubar kwen, naatu abisa kubitumatum i boro namatar.” Naatu nati ana veya’amaim akir wairafin bar sawow inu’in yawas.
14 Kegemo͡u, Yesuha̱ ile, Pitaha̱ moso̱ko͡u folomo͡u dugube, Pitaha̱ e̱ sasa̱i̱ha̱ e̱ adio͡u be suguai tilamo͡u dugu.
14 Naatu Jesu na Peter ana bar titit, Peter rawan babin sawow biyan fora’ab inu’in itin.
15 Tilamo͡u, dobogo͟͡uko͡u kugumo͡u, suguai mei degei. Suguai ke̱ mei degeimo͡u, hagua̱, nale̱ milo͡u ma, Yesuko͡u ne̱i̱.
15 Basit Jesu babin uman baib ana veya’amaim, ana sawow i en misir bay bogaigiwas.
16 Sawisiei kaha̱ habi, o kedia̱ duo kasaga̱i̱ye tolo͡u i o sasa̱i̱ su̱do mo͟͡uma, Yesuko͡u haguasiei. Mo͟͡uma haguasie fele̱goumo͡u, e̱ ta̱eno͡u duo kasaga̱i̱ igiseimo͡u, bolo̱ degele i. Do o sasa̱i̱ne olo͡u fe̱i̱ bologuo̱u̱mo͡u, bolo̱ degele i.
16 Birabirab sabuw wagabur kouh hiyen hima’am hibow hina Jesu biyan hitit, naatu awanawat eaf eo wagabur hibihir hititit, naatu sabuw afa hisawow hibow hinan auman etei iyawasih.
17 E̱ ke̱ degeibe, mo͡u yo͟͡uwa degeli mei, Godiha̱ ta̱, habage-degele-duguo-tobo͡u di-o Aisaiaha̱ ko͡u nala̱i̱ ke̱me damale̱do tama̱ degeyadomo͡u, e̱ kuhe degei. Ta̱ ke̱me ko͡u gue nala̱i̱ dala,
17 Sawar iti himamatar i dinab orot Isaiah eo kikirum na iturobe,
18 Yesuha̱ o sasa̱i̱ su̱do e̱ sile̱ma̱ dalamo͡u duguomo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱moko͡u di ohue̱i̱yai ilobo͡u imebeede tobou.
18 Sabuw rou’ay gagamin maiyow hiruru’ay Jesu itih, basit ana bai’ufununayah iuwih eo, “Kwabobuna tarabon harew kukuf rewan rounane.”
19 Kegemo͡u, kuolo͡u yo du o taha̱ hagua fele̱mo͡u, Yesuko͡u ko͡u gue tobou, Tisa, na̱ sa kili̱ya ibabe, a̱ sesegano͡u siale.
19 Naatu ofafar bai’obaiyenayan orot ta na Jesu isan eo, “Bai’obaiyenayan, ayu o menamaim kwenan ayu boro imaim airit tanan.”
20 Yesuha̱ sima tobou, si̱ sobe e̱ tiadi ulou moso̱ dala. Haba sione die tiadi timo͡u dalagua. O Kedia̱ Dihi e̱no͡u si tiadi moso̱bo͡u mei.
20 Jesu iya’afut eo, “Sigarafor i hai batar tema’am, naatu mamu hai batar tema’am imaim ti’inu’in, baise Orot Natun inure in biyan tubaiwa’an isan aurin efan en.”
21 Haba, e̱ dabai degedi o taha̱ e̱moko͡u ko͡u gue tobou, Hiye O, a̱ to͡u fogo͡u ba ile, ma̱ aye tei widamaba hobo͡u haguale.
21 Bai’ufununayah orot tabo na Jesu isan eo, “Regah karam wan itihamiyu atan tamai momorob atayai’ibo atan ati’uf nuni airit tanan?”
22 Ke̱no͡u si Yesuha̱ e̱moko͡u tobou, gebe mei, na̱ a̱ sesele hagua. O ko͡u tofigiei kedia̱ dio͟͡u die o dio͟͡u widaga ile.
22 Baise Jesu iya’afut eo, “Ayu kwi’ufnunu tan, iyab himomorob taiyuwih boro hinaya’ih.”
23 Kegemo͡u, Yesuha̱ mosole ta tilamo͡u kodu foloumo͡u, e̱ dabai degedi o kedia̱ne fologai.
23 Naatu Jesu wa isra’at ana bai’ufununayah hiyen bairi hiboy hirabon.
24 Dia̱ ohue̱i̱yai duoya ke̱ youmo͡u, wi hiyedo hagulugi, to̱ bobouye mosole tufo̱gulamo͡u degei. Ke̱no͡u si Yesu e̱me tiei delei.
24 Naniyan meyemeye yabat gagamin misir wan kikiy yen wa iwanasum. Baise Jesu wa uranane nuhin bur inu’in ufu’ufut.
25 Tilamo͡u tile hagua̱giemo͡u, Hiye O, na̱ge ei dogo͡u gu. Dibe makoladiyode tobolo͡u i.
25 Bai’ufununayah hina Jesu hibunibun hio, “Regah, iniyawasi, wa iu’unun kafa’imo tana morob.”
26 Yesuha̱ tobou, ni̱ kageimo͡u gue̱ degele iya? Ni̱ damale̱yodeibe huyadefe̱i̱yode tobo͡u ma hagua̱mo͡u, wibo͡u to̱ boboubo͡u ke̱ ta̱e akoguo tobo͡u mo͡u, olo͡u fe̱i̱ mei degei.
26 Jesu iyafutih eo, “Kwa aisim kwabirubir? A not men nakabom, ayu kwanitutumu boro men kwanamorobomih.” Imaibo misir kwarar yabat kotar eotanih mar ta’imon nuwarob eafuw.
27 Kegemo͡u, dia̱ fi̱ hiyedo ma̱mo͡u, o ko͟͡ume kagei o? Wibo͡u to̱ boboubo͡u kaha̱ne e̱ ta̱ dulomo͡u, mei degeliyode tobolo͡u i.
27 Ana bai’ufununayah hifofor hio, “Iti orot i abi orot? Karam yabat naatu kotar boro fanan hinab hinanutanub.”
28 Yesu mosoleye ohue̱i̱yai dama, ilobo͡u sa Gadarako͡u ile felei. Folo dugube, duo kasaga̱i̱ye tolo͡u i o bolo̱u̱ ta tei widagai saya ke̱ sulugua dema haguasieimo͡u dugu. Diliebe gofo͟͡u hiyedo degedi. O sasa̱i̱ a keleya ima haguama dele saga̱i̱ mei.
28 Naatu hirabon hina harew kukuf rewan rounane tafaram wabin Gadara hititit ana veya, orot rou’ab marasika wagabur kouh hito hirun rah yanamaim hima’ama hitit, hai itinin i birubir naatu nati efanamaim men yait ta reremoramih, anayabin hibirubir orot rou’ab isah. Baise Jesu nati’imaim titit ana veya, hairi hina Jesu biyan hitit.
29 Dilie Yesu duguomo͡u, ko͡u gue haguisa tobolo͡u i, Godiha̱ Dihi, na̱ elemoko͡u ke̱i̱ degelamo͡u? Na̱ hagua ele makolaba degeda. Godiha̱ ta̱ sale sawisieibe youyode tobolo͡u i.
29 Hiwow hio, “God Natun, aki isai mi’itube inasinafumih kunan? Aki baimakiy initi’imih, bo aki ai baimakiy ana veya binatit.”
30 Sa kelegebe, wai su̱do hafe̱i̱ koko͡u biye̱ nala̱ deleiguei.
30 Naatu nati’imaim for i men ef yok hima hi’u’ufar.
31 Duo kasaga̱i̱ kedia̱ Yesuko͡u ta̱ nele̱do dege, na̱ ei igiselaba degeibabe, eibe wai duledu fologamabeedeyedei.
31 Imih wagabur Jesu hifefeyan hio, “Aki inanuni ana titit akokok iniyuni anan for wanawanah ana run.”
32 Kegemo͡u, Yesuha̱ ni̱ imabeede tobo͡u mo͡u, duo kasaga̱i̱ kedia̱ o bolo̱u̱ ke̱ to͡u fogo͡u ya, wai kedia̱ duledu fologai. Fologoumo͡u, wai kedia̱ fo̱u̱kua ya, tia̱haiya ke̱ ohue̱i̱yai koko͡u fogu fiyasigeimo͡u, hue̱i̱ye olo͡u fe̱i̱ togolo͡u hobogou.
32 Jesu eo, “Kwatit kwan.” Hirouwatait hinunuw hin for wanawanah hirun, for himisir fan hinunuw hire hin harew kukuf yan hire hi’aa tomatom himorob.
33 Wai su̱do ke̱ dia dalaguadi o kedia̱ ke̱ duguomo͡u, kama fosige yolugi, sa hiye koko͡u fologamo͡u, dia̱ dugu olo͡u fe̱i̱ ke̱ susulo i. Duo kasaga̱i̱ye tolo͡u i o ke̱dilie degele imo͡u dugulo i ke̱ne tobolo͡u i.
33 Orot nati for hima’uten hima’am himisir hibihir hin bar merar hitit, abisa’awat himamatar hai tur hi’owen naatu orot rou’ab isah abisa mamatar auman hai tur hi’owen.
34 Sa ke̱ tie o sasa̱i̱ kedia̱ ta̱ ke̱ dulomo͡u haguasiligi, Yesu duguomo͡u, e̱moko͡u ta̱ nele̱do dege, na̱ ei sa ko͟͡u to͡u fogo͡u ba, sa ta fogo͡u iyede tobolo͡u i.
34 Imaibo sabuw nati bar merar hima’am etei hitit hina Jesu bairi hitar naatu hi’i’itin ana veya hifefeyan hiu hai tafaram ihamiy tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.