Mateus 21

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wu ini Jerusalem wu takaisini Olif kimba laka wa ki dau Betefasi ko ki ya wu raru. Wosini Jisas ri himache fisi ri humbwewani fi ikowani
1 Quando Jesus e os discípulos estavam chegando a Jerusalém, pararam no povoado de Betfagé, que fica perto do monte das Oliveiras. Dali Jesus enviou dois discípulos na frente,
2 ya fini sawe, “Ki ini ko cheche ki raruni o ko cheche ki ma ki maꞌaikaꞌainehei. Wokoni metengei ete dongi fo o ki heikonda, kupu tiki wu injisiwani che tinga o fi eninda. Woroti, opi dongi ma ki hungosini che ga nuwai ga ma ki ani rata.
2 com a seguinte ordem:
3 E, hima fori mwanji fo kini sawewa, ka hinga ya ma ki sawe, ‘Si Apukolaka tau chele. Wowani heifuni nuwai ga che ga ete si raꞌaindau.’ Metengei ete o hinga ki bwawa o kini ohounawa ki takonda.”
3 Se alguém falar alguma coisa, digam que o Mestre precisa deles. Assim deixarão vocês trazerem logo os animais.
4 Dohaꞌa sumbu sukwaro ti, injelembwa Gotri mwanji bwarakarandaro hima fori bwaro mwanji hingambwa sukwaro. Ka hinga ri sawero:
4 Isso aconteceu para se cumprir o que o profeta tinha dito:
5 — ausente —
5 “Digam ao povo de Jerusalém: Agora o seu rei está chegando. Ele é humilde e está montado num jumento e num jumentinho, filho de jumenta.”
6 Wosiwani Jisas himache opi fi ini o fini ri sawesiro hingambwa ya fi wosi.
6 Então os discípulos foram e fizeram o que Jesus havia mandado.
7 Wosini opi dongi nuwai ga che tinga ya fi rata. Fi ratasini tapa huwe siyoti fihi ti opi dongi tenge ki ya kau fi yeto. Wosiwani Jisas o tenge ki ri litisini ya ri tanda.
7 Levaram a jumenta e o jumentinho, jogaram as suas capas sobre eles, e Jesus montou.
8 Wondawani ele himiyama hurahama miyafo nikaꞌari wuhi le numbo tiki wu yeto yeto ya wu inda. Wondawani hima fwele me tali tini wu yekuto yekuto ratani numbo tiki ya wu yeto yeto inda.
8 Da grande multidão que ia com eles, alguns estendiam as suas capas no chão, e outros espalhavam no chão ramos que tinham cortado das árvores.
9 Wowo hima fwele Jisas ni dikisini wu mwaseni wu indau lenga fwele jepini tandau lenga ka hinga ya wu uchanda,
9 Tanto os que iam na frente como os que vinham atrás começaram a gritar: — Que Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor! Hosana a Deus nas alturas do céu!
10 Jisas ini Jerusalem ko laka ki ri raruwani o ko kipe himiyama hurahama le wu apapanani ya wu sawe, “Dorihaꞌa hinde na hima?”
10 Quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade ficou agitada, e o povo perguntava: — Quem é ele?
11 Ete wowani rini ga indaro hima le ya wu sawe, “Jisas mwe ri oto, rini Galili mapwa ki dau Nasaret pe Gotri mwanji bwarakarandau hima.”
11 A multidão respondia: — Este é o
12 Wosini Jisas Gotri aka laka we tiki ri raruni wungwa jindau hima leni ya wunu ri sahumwa. Wondani Gotri aka laka ki ya leni anaha anahandau hima lei tei leni ri yisiyesindani, apwenumwa ki ya wungwa jindaro hima le linindaro tei okwe ri toroni ya ri humbwenda.
12 Jesus entrou no pátio do Templo e expulsou todos os que compravam e vendiam naquele lugar. Derrubou as mesas dos que trocavam dinheiro e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Wosini ya wunu ri sawe, “Gotri chengi ete sawero: ‘Aka ahi ti ka hinga wu sawekondau, Gotri ni uchahambwandau aka.’ Woroti kundo hiliya hima hinga ku tani o Gotri aka ki ku yanisini ku wondau.”
13 Ele lhes disse:
14 Wosini Jisas Gotri aka laka o tiki kwai ri dawani, miyasa hima le, e, seke kapwa hima fwele rini tambwa wu tawani kipe ya wunu ri wosinda.
14 Cegos e coxos iam encontrar Jesus no pátio do Templo, e ele os curava.
15 Ete wondawani puris hima laka lenga Gotri lo mwanji hambwandau hima lenga Jisas ele hima apapanandau sumbu ni ri wosindawani o tini ya wu hei. Wondawani ele che to Gotri aka laka we ki wu uchani ka hinga ya wu sawenda, “Defit i che ni ma nu eripeꞌaripe!” Ete wowani opi sumbu ni wu heikoni sembe wuhi ti enge ya wunu a.
15 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei ficaram zangados quando viram as coisas maravilhosas que ele fazia e ouviram as crianças gritando no pátio do Templo: —
16 Wokoni ya rini wu sawe, “Ka mwanji wu bwandau tini mi mendindauꞌu?” Wowani Jisas ya wunu ri sawe, “Ei, a mendinda. Woroti, kunu ka Gotri mwanji chengi tiki dau, ku hambwa nambweꞌe, ka hinga ete sawero ti: ‘Mini ele kichapwache ga ele muku andau che lenga takisopo wuhi ti mi haunasiwani hi mihi wu rasaini wu uchandau’?”
16 E eles disseram a Jesus: — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Ete wosini wunu ri hanjaꞌaisini ko laka hoko tokwe ri raruni Betani ko ki ri isini o niliki ya ri da.
17 Então Jesus os deixou, saiu da cidade e foi para o povoado de Betânia. E passou a noite ali.
18 Nurumbumbwa ete Jisas ko laka tokwe ri ai ri raru kinani ri indawani iche tinga ya rini ha.
18 No dia seguinte, quando estava voltando para a cidade, Jesus teve fome.
19 Wokoni ri maꞌaini ri heiwani me hi foti, fik, o ri ino numbo gamba naha ki ya eninda. Woroti takai ri i ri heiwani mwe fwele wa nambwe, mina. Minga le tombwa dawani ri heifuni ya ri sawe, “Mwe apa mi ai wa hinga. Minambwe naha a nasindau.” Ete wowani metengei ete me mwe oti ya ete rikaꞌai.
19 Ele viu uma figueira na beira da estrada e foi até lá, mas não encontrou nada; só folhas. Aí disse para a figueira: E na mesma hora a figueira secou.
20 Wowani ri himache le o sumbu ni wu heikoni wu apapanani ya wu sawe, “Hinde wowani o bai fik me metengei ete rikaꞌairo?”
20 Os discípulos viram isso, ficaram muito admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Ete wowani Jisas mwanji wasa ya wunu ri sawe, “Mwe naha ki kunu a sawendau, e, sembe mwe naha ku hani sembe fisi ku da nambwe nawa do fik me ni a wosiro sumbu hinga kunu okwe ku wosikonda. Woroti do sumbu numbwa mina, ele sumbu hinga tinda ku wosino. E, ete ku sawewa, ‘Do kimba, ma saini o bai soluwara ki chunani rai,’ wowa apa rai sindau.
21 Então Jesus disse:
22 E, sembe ku hasini Gotri ni ku uchahambwawa, ele mwaꞌambwe keke ku uchahambwaro ti tinda ku toro sindau.”
22 Se crerem, receberão tudo o que pedirem em oração.
23 Wosini Jisas Gotri aka laka ki ri rarusini ele himiyama hurahama ni ya wunu ri ondiyakandiyanda. Wondawani puris hima laka lenga Isurel pe mekupu hima lenga rini tambwa wu tani ya wu sawe, “Mini bwele kwambu hinga ni mi torosini dele tau hinga mi randau? Namoto do kwambu mini haro?”
23 Jesus chegou ao Templo, e, quando já estava ensinando, alguns chefes dos sacerdotes e alguns líderes judeus chegaram perto dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
24 Wowani Jisas ga mwanji wasa ka hinga ya wunu ri sawe, “Ani okwe mwanji fotini kunu a silineheikondau. E, mwanji wasa ahi ku sawewambwa ani ga bwele kwambu hinga a torosini dele tau a randau tini kunu a saweno.
24 Jesus respondeu:
25 Woro uku yasindaro hima, Jon, kwambu soki ri torosini tau rihi ri randaro? Kwambu rihi ti Gotri to rini haroꞌo, hima leto rini haro?” O tini wu mendikoni wunjenga ya wu anambwa anambwa, “E, ete nu sawewa, ‘O Gotri to haro,’ wowa apa ka hinga o nunu ri sawekonda, ‘Wo hinde wowani sembe rini ni ku ha nambwe?’
25 Respondam: quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas? Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
26 E, ete nu sawewa, ‘O hima leto rini haro,’ wowa apa ele hima ni nu heini nu akikonda. Hinde wowani, wunu tinda ete ka hinga wu hambwandau, Jon ori Gotri mwanji bwarakarandaro hima fo.”
26 Mas, se dissermos que foram pessoas, temos medo do que o povo pode fazer, pois todos acham que João era profeta .
27 Wofunu Jisas ni mwanji wasa ka hinga ya wu sawe, “Nunu nu hikisandau.” Wowani Jisas ga ya wunu sawe, “O hinga ti, ani okwe apa kunu a sawe hinga, kwambu soki a torosini dele tau a randau.
27 Por isso responderam: — Não sabemos.
28 “Woro, kunu ka mwanji yepe ni hinde hinga ku hambwakondau? Yapai fori dawani ri hurahama che pi fisi. Wowani yapai ini mwa laka che ni ya ri sawe, ‘Ai che, apa ma ta ini waini rupwa ki tau ti randa.’
28 Jesus continuou:
29 Wowani che mwa laka rihi ori ya sawe, ‘Ani a diyaha.’ Wosinumbwa dani ini inaka rihi ti jamekowanimbwa ya ri i.
29 — Ele respondeu: “Eu não quero ir.” Mas depois mudou de ideia e foi.
30 Wowani yapai ai ini ri hipache ni ri che mwa laka ni sawero hingambwa ya ri sawe. Ete wowani ya ri ohouna, ‘Ei, yapai, ani ikonda.’ Woroti ori che i nambwe.
30 — O pai foi e deu ao outro filho a mesma ordem. E este disse: “Sim, senhor.” Mas depois não foi.
31 Woro opi che fisi ki namoto yapai mwanji mendini sirinaro?” Ete wowani ele puris hima laka lenga Isurel pe mekupu hima lenga ya wu sawe, “Che mwa laka rito sirinaro.” Wowani Jisas ya wunu ri sawe, “Mwe naha ki kunu a sawendau, takisi ya torondau hima lenga numbo tenge humwe lenga kunu dikisini mwaseni wu ini Gotri aulindau kwambu wu raru sindau.
31 — Qual deles fez o que o pai queria? — perguntou Jesus. E eles responderam: — O filho mais velho. Então Jesus disse a eles:
32 Hinde wowani, uku yasindaro hima, Jon, tani sumbu kipe tunumbwa kunu mekundaro ti, sembe rini ni ku ha nambwe. Wondawani takisi ya torondaro hima lenga numbo tenge humwe lenga rini ni sembe wu haro. Woro o sumbu ni ku heisini inaka kuhi ti ku jamekoni sembe kuhi ti rini ni ku ha nambwe.
32 Pois João Batista veio para mostrar a vocês o caminho certo, e vocês não creram nele; mas os cobradores de impostos e as prostitutas creram. Porém, mesmo tendo visto isso, vocês não se arrependeram e não creram nele.
33 “Mwanji yepe fonga ma ku ai mendi. Hima fori nuwe tipa omwesika laka o ki waini sino rupwa tau ri woni waini tuko ri kisini ini ti ya ri injisi. Wosini o tau we ki waini uku dahakino tangi laka fo ya ri esisi. Wosini o rupwa kumbwa kwai o rupwa aulino hima keke aka huwe laka fo ya ri kisi. Ete wosini o rupwa rihi tau ra hima fwele tapa tenge ki ya ri hasi, wosiwa waini ki wungwa jiro ya wu toro toro ya tipa rihi rini wu handa ki. Ete wosini rini ko sumbwe foki ya ri i.
33 Jesus disse:
34 Dani ini ele waini mwe numbuno gisi takai tawani o yapai chele rupwa ri tau ra himache fweleni ya ri humbwe, wosiwa wu ini waini mwe rihi fwele wu numbu ki.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono mandou alguns empregados a fim de receber a parte dele.
35 Wosiwani wu iwani rupwa ki tau randau hima le ele ri tau ra himache leni wu heini, forini kumbo ba wu tanambwasini, forini wu yewani hawani, forini humokuto ba wu ekeheni ya rini wu ye.
35 Mas os lavradores agarraram os empregados, bateram num, assassinaram outro e mataram ainda outro a pedradas.
36 Ete wowani yapai chele rupwa ri himache fweleni ri ai humbwewani ya wu i. Metengei iro tau ra himache le miyafo mina. Wowani ele tau randau hima le wunu heini o sumbu hingambwa tunumbwa ya wunu wosi.
36 Aí o dono mandou mais empregados do que da primeira vez. E os lavradores fizeram a mesma coisa.
37 Dani inumbwa ri hurahama che ni ri humbwewani wunu tambwa ri ikowani Yapai ka hinga ya ri hambwa: ‘Do hurahama che ahi ri mwanji o wu mendikonda.’
37 Depois de tudo isso, ele mandou o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles vão respeitar.”
38 Wowani o rupwa tau randau hima le rini ni wu heini ka hinga ya wu anambwa, ‘Ichai dorihaꞌa che ri yapai seke wange o sirinakonda. O keke ma rini nu yeni nu si. Wosini ri yapai rupwa dohaꞌa nundo nu raꞌai.’
38 Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram uns aos outros: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
39 Wosini rini rani rupwa hoko tokwe rini rakwaisini rini yewani ya ri ha.
39 — Então agarraram o filho, e o jogaram para fora da plantação, e o mataram.
40 Woro ka mwanji ni ku hambwawani hinde hinga? Ichai yapai chele rupwa mwe ri tani rupwa tau randau hima leni hinde hinga ri wosikonda?”
40 Aí Jesus perguntou:
41 Ete wowani ya rini wu sawe, “Apa ele kapwa hima ni walambe sumbu naha ki wunu ri wosi sindau. Wosini o waini rupwa, tau ra hima anandi fweleni ri hasiwa wundo aulindano. Wowa o waini mwe numbuno gisi ki rihi hinga humwasini norukweni raꞌaini rini wu hano.”
41 Eles responderam: — Com certeza ele vai matar aqueles lavradores maus e vai arrendar a plantação a outros. E estes lhe darão a parte da colheita no tempo certo.
42 Wowani Jisas ya wunu sawe, “Gotri chengi ki dau mwanji fo ku heini ku hambwa nambweꞌe, ka hinga sawero ti?:
42 Jesus então perguntou:
43 Woro o keke kunu a sawendau. Apa Gotri aulindau kwambu rihi kunu hasiro ti, ri ai raꞌaini ele himiyama hurahama ahirahi mwe naha wandau hima leni o ri hakonda.
43 E Jesus terminou:
44 [E, hima fori do humokuto tenge ki ri raiwa ori hima talihapa rihi ti apa funda ete rini tukumorino. E, do humokuto to hima fori tape tenge tiki sikawa ori hima ni funda ete rini yembisewa hapi hinga ri sira sindau.]”
44 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
45 Wowani ele puris hima laka lenga Farisi hima lenga Jisas o mwanji yepe ri bwaro tini wu mendini ya wu hambwa, ‘Do nunu ni ri sawero.’
45 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus ouviram as parábolas que Jesus contou e sabiam que ele estava falando a respeito deles.
46 Ete wokoni rini ni wu toroningikoni ele himiyama hurahama ni wu heini ya wu aki. Hinde wowani, ele hima wunu wu hambwandau, Jisas rini Gotri mwanji bwarakarandau hima.
46 Por isso queriam prendê-lo, mas tinham medo da multidão porque o povo achava que Jesus era profeta .

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.