Marcos 6

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Wosini gisi foki Jisas o michi andosini hima laka ri sairo ko tokwe ya ri i. Ri iwani ri himache le rini ni ya wu sirina.
1 Depois, ele partiu dali e foi para a sua pátria, seguido de seus discípulos.
2 Wosiwani himati gisi fo tawani lotu wondau aka tiki Gotri mwanji hima leni ya ri sawenda. Ri sawendawani hima miyafo ri mwanji wu mendini wu apapanani ya wu sawe, “Ka hima ka mwanji soki rataro? Ka hambwa rini ga dau ti, bwele hambwa hinga rini ga dawani kale kwambu naha wondau sumbu ri wosindau?
2 Quando chegou o dia de sábado, começou a ensinar na sinagoga. Muitos o ouviam e, tomados de admiração, diziam: Donde lhe vem isso? Que sabedoria é essa que lhe foi dada, e como se operam por suas mãos tão grandes milagres?
3 Ka hima aka rasaindau himaꞌa, mina! Rini Mariya i che. Ri hipache le, Jemis, Josis, Jutas, Saimon. Ri kahaiche le okwe nunu ga ahaꞌa da.” O hinga wu sawendani kapwa inaka ya rini wu hambwa.
3 Não é ele o carpinteiro, o filho de Maria, o irmão de Tiago, de José, de Judas e de Simão? Não vivem aqui entre nós também suas irmãs? E ficaram perplexos a seu respeito.
4 Ete wowani Jisas ya wunu sawe, “Gotri mwanji bwarakarandau hima le ele ko hinga tinda ete hi wuhi ti omwesika. Woroti hima laka sairo ko wuhi ki wu iwani o ko kipe hima lenga wui hiparakambwe lenga hi wuhi tini wu rasainda nambwe.”
4 Mas Jesus disse-lhes: Um profeta só é desprezado na sua pátria, entre os seus parentes e na sua própria casa.
5 Wowani o ri ko ki kwambu naha wondau sumbu ri wo nambwe. Siki wondau hima fwelenumbwa ri tapa ri torowani kipe ti ya wu wosi.
5 Não pôde fazer ali milagre algum. Curou apenas alguns poucos enfermos, impondo-lhes as mãos.
6 O hinga wu wowani wunu wui sembe Jisas ni wu ha nambwe keke ri sembe ti wunu keke amwaka ya ri anda. Wondawani ele rini takaisinda ko tokwe ri ini Gotri mwanji ya ri sawenda.
6 Admirava-se ele da desconfiança deles. E ensinando, percorria as aldeias circunvizinhas.
7 Ete wosini kale ri tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi himache leni ri uchawani wu tawani fisi fisi ya wunu ri humbwe. Ya wunu ri humbwekoni himamwale kapwa rani rumbwendau kwambu ti ya wunu ha.
7 Então chamou os Doze e começou a enviá-los, dois a dois; e deu-lhes poder sobre os espíritos imundos.
8 Wosini ya wunu sawe, “Numbo ku ini ku diyano kumbo funda numbwa ma ku toro. Bereti raꞌai kei. Kowe raꞌai kei. Nikaꞌari kowe tiki ya ti waro kei.
8 Ordenou-lhes que não levassem coisa alguma para o caminho, senão somente um bordão; nem pão, nem mochila, nem dinheiro no cinto;
9 Su ma ku owe. Siyoti ti fisi apa ku owe kei.”
9 como calçado, unicamente sandálias, e que se não revestissem de duas túnicas.
10 Wosini ya ai wunu sawe, “Ku ini aka fotiki ku raruni ete ku da dasini ku ikoni o ko ku hanjaꞌaisini mapwa fo tokwe ya ma ku ai i.
10 E disse-lhes: Em qualquer casa em que entrardes, ficai nela, até vos retirardes dali.
11 Ko foki ku ai iwa o ko kipe hima le kunu rakaruni kui mwanji wu mendi nambwe nawa, ma wunu golo ni ku rawakasini ma ku andosini ya ma ku i. Hinde wowani, Gotri mwanji ku bwawani wu mendi nambwe.”
11 Se em algum lugar não vos receberem nem vos escutarem, saí dali e sacudi o pó dos vossos pés em testemunho contra ele.
12 Wosiwani ele ri himache wu ini ele hima ni ya wu sawe, “Kapwa sumbu kuhi ti gumwa ma ku si.”
12 Eles partiram e pregaram a penitência.
13 Wosini himamwale kapwa rani wu rumbwendau tinga siki wondau hima leni olif me tuko uku wu hindiwani kipe ya wu wosinda.
13 Expeliam numerosos demônios, ungiam com óleo a muitos enfermos e os curavam.
14 Wondawani gisi foki king apukolaka Herot ele wui sumbu ya ri mendi. Hinde wowani, Jisas hi apa amwei sukwahiro. Wondawani hima fwele ete sawe, “Uku yasindau hima Jon to hasini ai saisini kale kwambu naha sumbu wosindau.”
14 O rei Herodes ouviu falar de Jesus, cujo nome se tornara célebre. Dizia-se: João Batista ressurgiu dos mortos e por isso o poder de fazer milagres opera nele.
15 Wowani fwele sawe, “Ori imbihumbwa pe Ilaicha.” Fwele sawe, “Ori Gotri mwanji bwarakarandau hima, imbihumbwa Gotri mwanji bwarakarandaro hima hinga.”
15 Uns afirmavam: É Elias! Diziam outros: É um profeta como qualquer outro.
16 Wowani Herot ele mwanji ni ri mendini ya ri sawe, “Mwase, Jon i kwele a takutoro. Woro apa o hima ai saihiro.”
16 Ouvindo isto, Herodes repetia: É João, a quem mandei decapitar. Ele ressuscitou!
17 Hinde wowani Herot ka hinga sawero? Mwase, hima fwele ri humbwewani ini Jon toroni kalapus tokwe raꞌaini seni tiki ya rini inji. Bwele keke Jon kalapus raruro? Humwe fo, hi ti, Herotiyas, tini ga Filip ga fi anahopwesini fi dawani Herot, Filip analongo, to ai tini ratani ya ri hopwe.
17 Pois o próprio Herodes mandara prender João e acorrentá-lo no cárcere, por causa de Herodíades, mulher de seu irmão Filipe, com a qual ele se tinha casado.
18 O keke Jon Herot ni ya ri sawe, “Mini mi analongo humwe ni mi ratani mi hopwero keke kapwa sumbu mi woro.”
18 João tinha dito a Herodes: Não te é permitido ter a mulher de teu irmão.
19 Wowani Herot humwe, Herotiyas, Jon ni sembe enge ete andani rini yeni si kinani mina, ti hurache, Herot keke ete ti simiyandaro.
19 Por isso Herodíades o odiava e queria matá-lo, não o conseguindo, porém.
20 Hinde wowani, Herot ri hambwawani Jon hima kipe naha, ri sembe halaya naha, o keke rini akindani kipe naha rini aulindau. Wondani Jon ri mwanji ni ri mendini inaka miyafo ya ri hambwanda. Woro Herot, Jon ri mwanji ni ri mendi ki o keke ete ri wonda.
20 Pois Herodes respeitava João, sabendo que era um homem justo e santo; protegia-o e, quando o ouvia, sentia-se embaraçado. Mas, mesmo assim, de boa mente o ouvia.
21 Wondawani gisi foki Herotiyas numbo mwe naha ya ti waki. Nuwai Herot ni raro gisi ai tawani o gisi keke ahirahi laka ri owesini gapiman tau rini okulandau hima apukolaka fwelenga au anaye hima apukolaka fwelenga Galili mapwa pe hima apukolaka fwelenga wunu ri uchawani wu tani ahirahi wu andani ya wu eripeꞌaripenda.
21 Chegou, porém, um dia favorável em que Herodes, por ocasião do seu natalício, deu um banquete aos grandes de sua corte, aos seus oficiais e aos principais da Galiléia.
22 Ete wondawani Herotiyas himiyama che ti raruni hukwa ra ra seke ti yitindawani Herot ga ele ahirahi wu andau hima lenga funda ete ya tini wu okokonanda. Wowani king Herot o himiyama che ni ya ri sawe, “Bwele mwaꞌambwe naha tini ni okokonawa nini ani hano.
22 A filha de Herodíades apresentou-se e pôs-se a dançar, com grande satisfação de Herodes e dos seus convivas. Disse o rei à moça: Pede-me o que quiseres, e eu to darei.
23 Gotri ani heindawani mwanji mwe naha tini apa ete a sawendau. Ni okokona ti ai nuwe a fikasini nini angi fo ani angi fo o hinga ni nawa oti okwe a wono.”
23 E jurou-lhe: Tudo o que me pedires te darei, ainda que seja a metade do meu reino.
24 Wowani ka himiyama che ai sirani ti nuwai ni ya ti sawe, “Bwele mwaꞌambwe keke rini a silino?” Wowani ti nuwai ya ti sawe, “Uku yasindau hima Jon i mwa tini.”
24 Ela saiu e perguntou à sua mãe: Que hei de pedir? E a mãe respondeu: A cabeça de João Batista.
25 Wowani metengei ti ai raruni king tambwa ini ya rini ti sawe, “Ani ai okokona ti, apa funda ete uku yasindau hima Jon i kwele ma takutosini disi tenge fotiki owesini ma ani rata. Oti ai okokona.”
25 Tornando logo a entrar apressadamente à presença do rei, exprimiu-lhe seu desejo: Quero que sem demora me dês a cabeça de João Batista.
26 O hinga ti sawesiwani king sembe ti nomo miyafo ya rini a. Woroti tambwa ri sawero ri mwanji keke rini ga andau hima apukolaka le keke ri hambwafuni ti mwanji ti ya ri ohouna.
26 O rei entristeceu-se; todavia, por causa da sua promessa e dos convivas, não quis recusar.
27 Wosini metengei king apukolaka, hima takutondau hima fo humbwewani kalapus aka tokwe ini Jon i kwele ti ya ri takuto.
27 Sem tardar, enviou um carrasco com a ordem de trazer a cabeça de João. Ele foi, decapitou João no cárcere,
28 Ri takutosini Jon i mwa ti disi tenge fotiki owesini ratani o himiyama che ni ya ri ha. Ri hasiwani o himiyama che raꞌaini ti nuwai ni ya ti ha.
28 trouxe a sua cabeça num prato e a deu à moça, e esta a entregou à sua mãe.
29 O hinga wosiwani Jon ri himache le wu mendini wu tani Jon i tape wu raꞌaini matimat tiki ya wu eini si.
29 Ouvindo isto, os seus discípulos foram tomar o seu corpo e o depositaram num sepulcro.
30 Dani ini kale Jisas himache ai tani Jisas ga fotukumbwa ya wu wau. Wu wausini ele wu wosiro sumbu ga ele mwanji hima leni wu ondiyakandiyandaro sumbu ga tinda ete Jisas ni ya wu sawenda.
30 Os apóstolos voltaram para junto de Jesus e contaram-lhe tudo o que haviam feito e ensinado.
31 Wosini wu dawani hima miyafo wunu tambwa ichiꞌuchandawani bwele amwa ki ahirahi wu ano? Wondawani Jisas ya wunu sawe, “Ma ku tawa nunu bati hima da nambwe michi fotiki nu ini nu himati.”
31 Ele disse-lhes: Vinde à parte, para algum lugar deserto, e descansai um pouco. Porque eram muitos os que iam e vinham e nem tinham tempo para comer.
32 Wosini wunu bati wu ini kanu tenge tiki wu rauni wu litisini hima da nambwe michi fo tokwe ya wu i.
32 Partiram na barca para um lugar solitário, à parte.
33 Wu indawani ele hima miyafo wunu heini wu hambwandau tinga wu namani wu dikisini wu ini o michi ki ya wu da.
33 Mas viram-nos partir. Por isso, muitos deles perceberam para onde iam, e de todas as cidades acorreram a pé para o lugar aonde se dirigiam, e chegaram primeiro que eles.
34 Wu isini wu dawani Jisas fwa gamba tiki sikasini ri heiwani hima miyafo naha. Ri heiwani wunu fe che asa che hinga wu dawani wunu aulino hima da nambwe. Wowani wunu keke ri woni ri mwanji ri bwani ya wunu ri ondiyakandiyanda.
34 Ao desembarcar, Jesus viu uma grande multidão e compadeceu-se dela, porque era como ovelhas que não têm pastor. E começou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 Ri ondiyakandiyandawani hunduya ete indawani ele ri himache rini tambwa wu tani ya rini wu sawe, “Do michi hima da nambwe michi. Apa hunduya ihiro.
35 A hora já estava bem avançada quando se achegaram a ele os seus discípulos e disseram: Este lugar é deserto, e já é tarde.
36 Ma wunu sawewa sa wu ini ele takaisindau rupwa tikiꞌi ko tiki wu ini wunjenga ahirahi sa wu ra.”
36 Despede-os, para irem aos sítios e aldeias vizinhas a comprar algum alimento.
37 Wowani Jisas mwanji wasa ya wunu sawe, “Kunjenga ahirahi ma wunu ku ha.” Wowani Jisas ni ya wu sawe, “Nunu asama funda tau rani torondau ya laka hinga nu ranimbwa nu ini wunu keke ahirahi miyafo nu rani nu ratano.”
37 Mas ele respondeu-lhes: Dai-lhes vós mesmos de comer. Replicaram-lhe: Iremos comprar duzentos denários de pão para dar-lhes de comer?
38 Wowani ya wunu ri sawe, “Bereti geni kunu dau? Ma ku ini ku hei.” Wowani wu hambwasini ya rini wu sawe, “Bereti tapaꞌangi, fwaiꞌomwe ti fisi.”
38 Ele perguntou-lhes: Quantos pães tendes? Ide ver. Depois de se terem informado, disseram: Cinco, e dois peixes.
39 Wowani Jisas wunu sawewani wu ini ele hima hinga tinda ete wunu wu okulani wu humwasini ki tenge tiki ya wu lininda.
39 Ordenou-lhes que mandassem todos sentar-se, em grupos, na relva verde.
40 Wu linindani hima mu fwele 100 hima hinga wau. Hima mu fwele 50 hima hinga wau.
40 E assentaram-se em grupos de cem e de cinqüenta.
41 Wondawani Jisas o bereti tapaꞌangi ga o fwaiꞌomwe fisi ga ri rukoni toroni niri tokwe ri mausini Gotri ni weseꞌasini o bereti ya ri lepika. Ri lepikasini ri himache leni ya ri ha. Wosiwani wu ini ele hima ni ya wu hani wu inda. O fwaiꞌomwe okwe Jisas lepikasini ele hima ni ya wunu ha.
41 Então tomou os cinco pães e os dois peixes e, erguendo os olhos ao céu, abençoou-os, partiu-os e os deu a seus discípulos, para que lhos distribuíssem, e repartiu entre todos os dois peixes.
42 Wowani ele hima hinga tinda ete wu ani sembe wuhi ya wunu tale.
42 Todos comeram e ficaram fartos.
43 Wowani ele bereti wu aro gamwe ele fwaiꞌomwe wu aro gamwe hara laka leki warosini wu heiwani ele hara tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi ya tale.
43 Recolheram do que sobrou doze cestos cheios de pedaços, e os restos dos peixes.
44 Ele hurahama ahirahi aro tinda ete 5,000 hinga.
44 Foram cinco mil os homens que haviam comido daqueles pães.
45 Wosini Jisas ri himache leni amaha amahawani kanu tiki wu rauni wu litisini wu mwaseni fwa angi tokwe ya wu rachi. O ko hi ti, Besaita. Fwa angi tokwe wu rachindawani Jisas ele hima miyafo ni humbwewani ya wu ichiꞌucha.
45 Imediatamente ele obrigou os seus discípulos a subirem para a barca, para que chegassem antes dele à outra margem, em frente de Betsaida, enquanto ele mesmo despedia o povo.
46 Tinda wu ichiꞌuchasiwani Jisas kimba tiki Gotri ni uchahambwa kinani ya ri rau.
46 E despedido que foi o povo, retirou-se ao monte para orar.
47 Wosiwani hunduya iwani, o kanu fwa nindo tiki dawani Jisas tombwa o kimba ki ya ri eninda.
47 À noite, achava-se a barca no meio do lago e ele, a sós, em terra.
48 Ri enindani ri himache le ri heiwani ausuwa laka wu indau tokwe sindawani kanu i kinani tau kwambu ya wu randa. Ete wu wondawani niliki ete dawani kapwa apwe gindau amwa ki Jisas fwa tenge tiki eti eti wunu tambwa ya ri i. Ri ini ya wunu ri dikikonda.
48 Vendo-os se fatigarem em remar, sendo-lhes o vento contrário, foi ter com eles pela quarta vigília da noite, andando por cima do mar, e fez como se fosse passar ao lado deles.
49 Wondawani ele ri himache rini heiwani fwa tenge tiki eti eti ri indawani ete ya wu hambwa, “O ambusuwa!” Wokoni ata ti au laka ya wu gi. Hinde wowani, wunu tinda ete rini wu heini aki laka ki wu akiro.
49 À vista de Jesus, caminhando sobre o mar, pensaram que fosse um fantasma e gritaram;
50 Ete wowani metengei wunu uchani ya ri sawe, “Sembe kuhi kwambu naha sa ete da. Ando a tandau. Apa aki kei.”
50 pois todos o viram e se assustaram. Mas ele logo lhes falou: Tranqüilizai-vos, sou eu; não vos assusteis!
51 O hinga ri sawesini wunu tambwa ri ini kanu tenge tiki ri rauwani o ausuwa laka ete humbu. Wowani mwale ti ete ya wunu sukwani i.
51 E subiu para a barca, junto deles, e o vento cessou. Todos se achavam tomados de um extremo pavor,
52 Hinde wowani, ka bereti kale hima miyafo ni haro sumbu ni wu hambwa nambwe. Mina. Sembe wuhi emendiki naha ete dau.
52 pois ainda não tinham compreendido o caso dos pães; os seus corações estavam insensíveis.
53 Wosini dani ini wu rachini Genesaret mapwa tokwe ya wu i. Wu ini kanu wuhi ti fwa gamba tiki ya wu injisi.
53 Navegaram para o outro lado e chegaram à região de Genesaré, onde aportaram.
54 Wu injisini nuwe tokwe wu sikawani ele hima miyafo Jisas ni wu heini metengei ya wu hambwa.
54 Assim que saíram da barca, o povo o reconheceu.
55 Wowani wu imaꞌaini ele mapwa hinga tinda ete wu ini siki wondau hima leni tei tiki wu owesini wu kichani Jisas ni ya wu wakitekinda.
55 Percorrendo toda aquela região, começaram a levar, em leitos, os que padeciam de algum mal, para o lugar onde ouviam dizer que ele se encontrava.
56 Wondawani ele ko hinga, ele ko laka hinga, ele mapwa tinda ete ri iwani siki wondau hima leni hima miyafo wausindau michi tiki ratani andosini Jisas ni ya wu sili, “Ma tawa dele siki wondau hima le sa mini toro. Minambwe mi nawa nikaꞌari sumbu mihi tunumbwa sa wu toro.” Wowani ele rini tororo hima tinda ete siki wuhi ti kipe ti ya wu wosi.
56 Onde quer que ele entrasse, fosse nas aldeias ou nos povoados, ou nas cidades, punham os enfermos nas ruas e pediam-lhe que os deixassem tocar ao menos na orla de suas vestes. E todos os que tocavam em Jesus ficavam sãos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.