Marcos 4

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs ARA

Sair da comparação
ARA Almeida Revista e Atualizada 1993
1 Wosini gisi foki Jisas fwa mwai tiki hima leni Gotri mwanji ni ondiyakandiyandau tau ti ya ri ai rasai. Wosini ele himiyama hurahama miyafo rini tambwa tani ya wu wau. Wu wausiwani kanu fo fwa we tiki dawani Jisas o kanu tenge tiki ya ri lininda. Ri linindawani ele himiyama hurahama miyafo fwa mwai tiki ya wu da.
1 Voltou Jesus a ensinar à beira-mar. E reuniu-se numerosa multidão a ele, de modo que entrou num barco, onde se assentou, afastando-se da praia. E todo o povo estava à beira-mar, na praia.
2 Wondawani Jisas mwanji yepe miyafo ki ya wunu ri ondiyakandiyanda. Wunu ri ondiyakandiyani ya ri sawe,
2 Assim, lhes ensinava muitas coisas por parábolas, no decorrer do seu doutrinamento.
3 “Ma ku mendi! Hima fori dani raisi wapa rupwa tiki humbwe kinani ya ri i. Ri ini ri humbwendawani raisi wapa fwele numbo gamba tiki sikaro.
3 Ouvi: Eis que saiu o semeador a semear.
4 Sikasiwani apwe miyafo hangani sikani o raisi wapa ya wu a.
4 E, ao semear, uma parte caiu à beira do caminho, e vieram as aves e a comeram.
5 Wowani raisi wapa fwele humokuto miyafo dau nuwe tiki ya sika. Woroti o nuwe kaimbwa mina. O nuwe ki famwe ti metengei ya sukwa.
5 Outra caiu em solo rochoso, onde a terra era pouca, e logo nasceu, visto não ser profunda a terra.
6 Sukwasiwani nene apambwa torondawani nika sukwani yewani o famwe ti ya hopwene.
6 Saindo, porém, o sol, a queimou; e, porque não tinha raiz, secou-se.
7 Wosiwani raisi wapa fwele lame chele ki nindo tiki sikaro. Sikasiwani o lame chele ki saini o tuko ki sukwaro famwe ni yewalisiwani o famwe mwe wa nambwe.
7 Outra parte caiu entre os espinhos; e os espinhos cresceram e a sufocaram, e não deu fruto.
8 Wosiwani raisi wapa fwele nuwe kipe tiki sikaro. Sikasiwani famwe laka sukwani rauni kwinini mwe ti ya wa. Wu saisini foti mwe ti 30 ya wa. Wowani foti mwe ti 60 ya wa. Wowani foti mwe ti 100 ya wa.”
8 Outra, enfim, caiu em boa terra e deu fruto, que vingou e cresceu, produzindo a trinta, a sessenta e a cem por um.
9 Ete wosini ya wunu ri sawe, “Hima fori wasamba chele ti do mwanji sa mendi.”
9 E acrescentou: Quem tem ouvidos para ouvir, ouça.
10 Jisas bati dawani rini ga ichiꞌuchandau hima le, kale tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi himache lenga ka mwanji yepe ni Jisas ni ya wu sili.
10 Quando Jesus ficou só, os que estavam junto dele com os doze o interrogaram a respeito das parábolas.
11 Wu siliwani ya wunu ri sawe, “Gotri kunu keke Gotri kwambu hima i sembe aulindau mwanji yani ti amwei woro. Woro ele hoko pe hima ni mwanji yepe tukumbwa wunu ri sawenda.
11 Ele lhes respondeu: A vós outros vos é dado conhecer o mistério do reino de Deus; mas, aos de fora, tudo se ensina por meio de parábolas,
12 Wondani,
12 para que, vendo, vejam e não percebam; e, ouvindo, ouçam e não entendam; para que não venham a converter-se, e haja perdão para eles.
13 Wosini Jisas ya wunu sawe, “Hinde wowani kunu ka mwanji yepe ku hambwanda nambwe? O hinga nawa kale mwanji yepe miyafo hinde hinga apa ku hambwakonda?
13 Então, lhes perguntou: Não entendeis esta parábola e como compreendereis todas as parábolas?
14 Ka hima raisi wapa humbwendau oti rini Gotri mwanji tini humbwendau.
14 O semeador semeia a palavra.
15 Kale raisi wapa fwele numbo gamba tiki sikaro oti ele hima fweleni sawero. Wunu Gotri mwanji wu mendisiwani Saiten metengei tani Gotri mwanji wui sembe tiki daro tini ya ri rani ri humbwe.
15 São estes os da beira do caminho, onde a palavra é semeada; e, enquanto a ouvem, logo vem Satanás e tira a palavra semeada neles.
16 O hingambwa kale raisi wapa fwele humokuto miyafo dau nuwe tiki sikaro oti hima fweleni sawero. Wunu Gotri mwanji wu mendini wu eripeni metengei wui sembe tiki o Gotri mwanji ya wu toro.
16 Semelhantemente, são estes os semeados em solo rochoso, os quais, ouvindo a palavra, logo a recebem com alegria.
17 Woroti wunu nene da nambwe keke gisi miyafo wu i nambwe. Hinde wowani, Gotri mwanji wu tororo keke simiyanehei sumbu wunu ki sukwandawani hima fwele kapwa sumbu ti wunu wu wondawani amwaka miyafo wu mendikoni metengei ya wu hichakou.
17 Mas eles não têm raiz em si mesmos, sendo, antes, de pouca duração; em lhes chegando a angústia ou a perseguição por causa da palavra, logo se escandalizam.
18 Kale raisi wapa fwele lame chele ki nindo tiki sikaro oti hima fweleni sawero. Wunu Gotri mwanji wu mendini
18 Os outros, os semeados entre os espinhos, são os que ouvem a palavra,
19 wui nuwe pe mwaꞌambwe keke inaka miyafo wu hambwani wui okokona ti ya mwaꞌambwe miyafo keke wu wondau. Wowani ele wui okokona miyafo to Gotri mwanji ti ya yekicha. O keke mwe wa nambwe.
19 mas os cuidados do mundo, a fascinação da riqueza e as demais ambições, concorrendo, sufocam a palavra, ficando ela infrutífera.
20 Kale raisi wapa fwele nuwe kipe tiki sikaro oti hima fweleni sawero. Wunu Gotri mwanji wu mendini sembe wuhi ki kipe naha ya wu toro. Wosiwani mwe kipe ya wa. Wu saisini foti mwe ti 30, wowani foti mwe ti 60, wowani foti mwe ti 100 ete ya wau.”
20 Os que foram semeados em boa terra são aqueles que ouvem a palavra e a recebem, frutificando a trinta, a sessenta e a cem por um.
21 Wosini ya wunu ri sawe, “Hinde na hima ta lamu ratani hungwe we tikiꞌi tei tako tiki lisi kumbwa. Mina. Lamu lisindau tei tenge tukumbwa lisindau.
21 Também lhes disse: Vem, porventura, a candeia para ser posta debaixo do alqueire ou da cama? Não vem, antes, para ser colocada no velador?
22 Wowani ele mwaꞌambwe yanindau ti gisi fo amwei wono. Kapwa sumbu yekichandau sumbu ti gisi fo amwei wono.
22 Pois nada está oculto, senão para ser manifesto; e nada se faz escondido, senão para ser revelado.
23 Hima fo wasamba chele ti ahaꞌa mwanji sa mendi.”
23 Se alguém tem ouvidos para ouvir, ouça.
24 Wosini ya wunu ri sawe, “Ka mwanji ku mendindau norukweni ma ku hambwa. Apa kunu hima ni ku kilindau hinga wayambwa Gotri o hingambwa o kunu ri kilikonda. Kunu ri kilisini gamwe o ai kunu ri kilikonda.
24 Então, lhes disse: Atentai no que ouvis. Com a medida com que tiverdes medido vos medirão também, e ainda se vos acrescentará.
25 O keke mwaꞌambwe miyafo torosindau hima Gotri fwelenga ai rini hano. Wowa mwaꞌambwe torosinda nambwe hima Gotri mwaꞌambwe fisiche ri tororo oti Gotri ai raꞌaino.”
25 Pois ao que tem se lhe dará; e, ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
26 Wosini ya ri sawe, “Gotri kwambu hima i sembe aulindau ti oti raisi wapa nuwe tiki humbwendau hima fo hinga.
26 Disse ainda: O reino de Deus é assim como se um homem lançasse a semente à terra;
27 Ri humbwesini niliki ri tukuyasini tapwaki ri ichiꞌuchandawani o raisi wapa saini kwinini ya rau. O raisi wapa hinde hinga raundau ti ri hambwa nambwe.
27 depois, dormisse e se levantasse, de noite e de dia, e a semente germinasse e crescesse, não sabendo ele como.
28 Nuwe tinjenga wowani o raisi wapa rausini tongo sukwasinimbwa so ti wasini mwe ti ya wau.
28 A terra por si mesma frutifica: primeiro a erva, depois, a espiga, e, por fim, o grão cheio na espiga.
29 Wosini hehenani nipisiwani o hima gipi tiki ya kutou, hinde wowani, numbundau gisi tahiro.”
29 E, quando o fruto já está maduro, logo se lhe mete a foice, porque é chegada a ceifa.
30 Wosini Jisas ya ri ai sawe, “Gotri kwambu hima i sembe aulindau ti hinde hinga nu saweno? Bwele mwanji yepe ni nu hambwasini nu saweno?
30 Disse mais: A que assemelharemos o reino de Deus? Ou com que parábola o apresentaremos?
31 Gotri kwambu hima i sembe aulindau ti masitet, kupucha fo, o tuko hinga. O masitet kupu tuko nuwe tiki humbwewani kapwacheche naha dawani ahirahi tuko hinga tinda ele to oti ni dikindau.
31 É como um grão de mostarda, que, quando semeado, é a menor de todas as sementes sobre a terra;
32 Wosiwani o masitet tuko saini rauni omwesika ini ele rupwa pe kupucha hinga ni tinda ete ya diki. Wosiwani o masitet talitapa we ki apwe miyafo tani apwe woto ya wu yeu.”
32 mas, uma vez semeada, cresce e se torna maior do que todas as hortaliças e deita grandes ramos, a ponto de as aves do céu poderem aninhar-se à sua sombra.
33 Kale mwanji yepe ele himiyama hurahama ni ri bwaro hinga Jisas hima i inaka tiki dau hinga wunu ni mwanji ri sawendaro.
33 E com muitas parábolas semelhantes lhes expunha a palavra, conforme o permitia a capacidade dos ouvintes.
34 Rini mwanji mu mwe amwei naha ki ri sawe nambwe. Rini mwanji yepe tukumbwa ya wunu ri sawenda. Woro rini bati ri himache lenga wu dani kale mwanji yepe ri bwaro mwanji mwe ti ya wunu ri sawekawenda.
34 E sem parábolas não lhes falava; tudo, porém, explicava em particular aos seus próprios discípulos.
35 O gisi kumbwa hunduya, Jisas ri himache leni ya ri sawe, “Ma nu rachi, fwa angi tokwe.”
35 Naquele dia, sendo já tarde, disse-lhes Jesus: Passemos para a outra margem.
36 Wosini himiyama hurahama miyafo wu andosini Jisas linindaro kanu tenge tiki wu tani wu rauni wu litisini Jisas ni ya wu raꞌai. Wondawani kanu fwele wunu ga ya i.
36 E eles, despedindo a multidão, o levaram assim como estava, no barco; e outros barcos o seguiam.
37 Wu indawani ausuwa omwesika naha ya si. Sindawani fwa ekichani tani kanu tiki hapa tinga yewani uku kanu we tiki raini ya talekonda.
37 Ora, levantou-se grande temporal de vento, e as ondas se arremessavam contra o barco, de modo que o mesmo já estava a encher-se de água.
38 Wondawani Jisas kanu soko gumwa tokwe ri dani mwasakimbe rasaisini ya ri tukuyanda. Ri tukuyandawani rini wu yetelesini ya rini wu sawe, “Apukolaka, nunu uku sumbwe nu ani nu hakondau ti mi hambwanda nambweꞌe?”
38 E Jesus estava na popa, dormindo sobre o travesseiro; eles o despertaram e lhe disseram: Mestre, não te importa que pereçamos?
39 Wowani Jisas saini o ausuwa laka ni kwambu tiki sawesini fwa oti ni ya ri sawe, “Yakito. Ma humbu!” Ri sawewani ausuwa metengei ete humbuwani apa ata fo ai gi numbwa.
39 E ele, despertando, repreendeu o vento e disse ao mar: Acalma-te, emudece! O vento se aquietou, e fez-se grande bonança.
40 Wosini ri himache leni ya ri sawe, “Hinde wowani ku akindau? Kunu sembe kuhi ani ni ku ha nambweꞌe?”
40 Então, lhes disse: Por que sois assim tímidos?! Como é que não tendes fé?
41 Wowani aki laka wu akikoni wunjengambwa ya wu anambwa, “Do hinde na hima to dawani ausuwa tinga fwa tinga ri mwanji ni wu mendini wu sirinandau?”
41 E eles, possuídos de grande temor, diziam uns aos outros: Quem é este que até o vento e o mar lhe obedecem?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.