Marcos 12

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Wosini Jisas mwanji yepe fweleni ya wunu sawe, “Hima fori tau ti ri wosini kupu fo, hi ti waini, o tini ya ri sinda. Wosini ini ti haweini ya ri injinda. Wosini o kupu mwe dahakini uku ti rawaino hungwe laka ti oweno wa tini ya ri ei. Wosini o kupu mwe ni aulini dano hima keke aka hime laka fo ya ri kisi. Ete wosini o waini rupwa ya tau rano hima fwelei tapa tenge tiki ya ri ha. Wosini ko sumbwe foki ya ri i.
1 E começou a falar-lhes em parábolas. Um homem plantou uma vinha, cercou-a com uma sebe, cavou nela um lagar, edificou uma torre, arrendou-a a vinhateiros e ausentou-se daquela terra.
2 Dani ini waini mwe ti wano gisi tiki ri himache forini ele waini tau randau hima le tambwa ya ri humbwe, o rupwa ki waro mwe rihi gamwe rini wu rata ki.
2 A seu tempo enviou aos vinhateiros um servo, para receber deles uma parte do produto da vinha.
3 Wowani o ri himache wu torosini kapwa tapa naha ki ya rini ye. Wosini rini ai humbwewani nimba nimba ya ri i.
3 Ora, eles prenderam-no, feriram-no e reenviaram-no de mãos vazias.
4 Wowani himache forini ai humbwewani wunu tambwa ya ai i. Ri iwani wu saini mwa tokwe rini yehuwasini ya rini saweholiya.
4 Enviou-lhes de novo outro servo; também este feriram na cabeça e o cobriram de afrontas.
5 Ete wowani himache foringa ya ri ai humbwe. Wowani o ri himache wu yeni dinga ya wu wosi. Ete wosiwani himache miyafo ri humbweꞌiwani ya wu ta. Wowani fwele wu yewani akini iwani fweleni wu yeni dinga ya wu wosi.
5 O senhor enviou-lhes ainda um terceiro, mas o mataram. E enviou outros mais, dos quais feriram uns e mataram outros.
6 Ete wowani funda naha ri ya da. O ri okokonandau ri che mwe naha tombwa. Dani ini jipe naha ti o ri che humbwewani waini tau randau hima le tambwa ya i. Wosini ya ri hambwa, ‘Apa ai che ri mwanji tini o wu mendikonda.’
6 Restava-lhe ainda seu filho único, a quem muito amava. Enviou-o também por último a ir ter com eles, dizendo: Terão respeito a meu filho!...
7 Wowani ele tau randau hima leto wunjengambwa wu anambwa anambwani ya wu sawe, ‘Dori che to apa ri yapai seke wange o sirinakonda. Ma rini nu yeni dinga ti nu wosi. Wosini apa do rupwa nunjenga nu toro.’
7 Os vinhateiros, porém, disseram uns aos outros: Este é o herdeiro! Vinde, matemo-lo e será nossa a herança!
8 O hinga wu nakoni rini toroni ratasini rini wu yewani ya ri ha. Wosini hima tape rihi ti toroni hoko tokwe ya rini wu rawara.
8 Agarrando-o, mataram-no e lançaram-no fora da vinha.
9 “O hinga apa ka waini rupwa chele hima mwe ri hinde hinga apa ri wono? Apa ri tani o rupwa we ki kwai tau randau hima ele ni ri yeni dinga wosino. Wosino o tau hima ba fweleni ri hano.”
9 Que fará, pois, o senhor da vinha? Virá e exterminará os vinhateiros e dará a vinha a outro.
10 Ete wosini ya ri sawe, “Kunu Gotri chengi tiki kaisiro mwanji ku hambwa nambweꞌe? Ete sawero:
10 Nunca lestes estas palavras da Escritura: A pedra que os construtores rejeitaram veio a tornar-se pedra angular.
11 — ausente —
11 Isto é obra do Senhor, e ela é admirável aos nossos olhos {Sal 117,22s}?
12 Wowani kale hima laka o mwanji ni wu mendini ete ya wu hambwa, Jisas ka mwanji yepe hinga ti o nunu ni ri hambwasini ri sawero. Wosini sembe enge ti rini wu ani rini toronambusi kinani, mina. Hinde wowani, ele himiyama hurahama ni wu akiro. Wu wofuni rini wu andosini ya wu i.
12 Procuravam prendê-lo, mas temiam o povo; porque tinham entendido que a respeito deles dissera esta parábola. E deixando-o, retiraram-se.
13 Wosini Farisi hima fwelenga Herot himache fwelenga wunu humbwewani Jisas tambwa ya wu i. Wu ini Jisas ni toro kinani mwanji fwele rini wu gamboni ya rini sawe,
13 Enviaram-lhe alguns fariseus e herodianos, para que o apanhassem em alguma palavra.
14 “Ondiyakandiyandau hima, nunu mini nu hambwandau. Mini mwanji mwe naha bwandau hima. Hima mwanji ti hinde hinga mini bwandau tini inaka tenge miyafo mi hambwanda nambwe. Gotri mini mekuro numbo numbwa mi sirinandau. Mini hi chele hima ga hi nambwe hima ga funda ete mi okokonandau. Wondani Gotri sumbu kipe ni ele himiyama hurahama wunu ni mwanji mwe naha ki mi ondiyakandiyandau. Mi hambwawani nunu takisi ya ti Rom pe king apukolaka, Sisa, ni nu hanoꞌo, mina? Hinde hinga mi hambwandau?”
14 Aproximaram-se dele e disseram-lhe: Mestre, sabemos que és sincero e que não lisonjeias a ninguém; porque não olhas para as aparências dos homens, mas ensinas o caminho de Deus segundo a verdade. É permitido que se pague o imposto a César ou não? Devemos ou não pagá-lo?
15 Wowani Jisas wu gambondau ri inaka ki ya ri hambwa. Wosini ya wunu sawe, “Bwele keke ku ani simiyaneheindau? Ya humokuto fo ma ratawa ani hei.”
15 Conhecendo-lhes a hipocrisia, respondeu-lhes Jesus: Por que me quereis armar um laço? Mostrai-me um denário.
16 Wowani ya fo ya wu rata. Ete wowani ya wunu sawe, “Dohaꞌa himamwale ga do hi ga namohi?” Wowani ya wu sawe, “Sisa, Rom pe king apukolaka hi.”
16 Apresentaram-lho. E ele perguntou-lhes: De quem é esta imagem e a inscrição? De César, responderam-lhe.
17 Wowani Jisas mwanji ya wunu sawe, “Sisa mwaꞌambwe to o ma ai rini ku ha. Gotri mwaꞌambwe ti o Gotri ni ma ku ha.” Wowani inaka wuhi ti wu apapanani ya wu hambwanda.
17 Jesus então lhes replicou. Dai, pois, a César o que é de César e a Deus o que é de Deus. E admiravam-se dele.
18 Wowani Satiyusi hi uchandau hima fwele Jisas tambwa ya wu ta. Kalehaꞌa hima wunu ete sawendau, “Hima hasini hinde ai sai kumbwa.” Wosini ya rini wu sawe,
18 Ora, vieram ter com ele os saduceus, que afirmam não haver ressurreição, e perguntaram-lhe:
19 “Ondiyakandiyandau hima, Moses kaisiro mwanji ete nunu sawero, ‘Hima fori hasiwani ri humwe ete dani fini che nambwe nawa, o ri analongo rindo o humwe ni hopwesini che rasiwa o haro ri analongo ni sa okula.’
19 Mestre, Moisés prescreveu-nos: Se morrer o irmão de alguém, e deixar mulher sem filhos, seu irmão despo-se a viúva e suscite posteridade a seu irmão.
20 Apa wunu hiparakambwe lembwa tapaꞌangi hatachi fisi ya da. Wosiwani apwai mwa laka rito humwe ya rata. Wosini dani ini ya ri ha. Rini che nambwe.
20 Ora, havia sete irmãos; o primeiro casou e morreu sem deixar descendência.
21 Wowani rini ga diya rito o humwe ni ya ri ai hopwe. Wosini ya ri ha. Woro fini che nambwe. Wowani ri diya ti o hingambwa ya ai wo.
21 Então o segundo desposou a viúva, e morreu sem deixar posteridade. Do mesmo modo o terceiro.
22 O hingambwa woni ele tapaꞌangi hatachi fisi analongo tinda ete o humwe numbwa wu hopwero. Wosini wunu tinda che nambwe ya wu ha. Jipe naha ki o humwe okwe ya ti ha.
22 E assim tomaram-na os sete, e não deixaram filhos. Por último, morreu também a mulher.
23 Woro apaꞌichai ele haro hima wu ai saino gisi tawa apa o humwe namoi humwe? Mi hambwandauꞌu? Ele tapaꞌangi hatachi fisi tinda o tini hopwero to sa.”
23 Na ressurreição, a quem destes pertencerá a mulher? Pois os sete a tiveram por mulher.
24 Wowani Jisas ete ya wunu sawe, “Kunu Gotri chengi ga Gotri kwambu ga ku hambwanda nambwe. O hinga keke mwanji walambe o ku bwanda.
24 Jesus respondeu-lhes: Errais, não compreendendo as Escrituras nem o poder de Deus.
25 Kale haro himiyama hurahama wu ai saino gisi tawa apa ele humwe ni hopwendau sumbu, ele hura lindau sumbu wu humbuno. Wosini Gotri tau okulandau ensel hinga wu dano.
25 Na ressurreição dos mortos, os homens não tomarão mulheres, nem as mulheres, maridos, mas serão como os anjos nos céus.
26 “Kale haro hima ai saino sumbu tini Gotri chengi tiki sawendau ti, ku hambwa nambweꞌe, kale me cheche foki hi saindawani Gotri to Moses ni sawero mwanji kati? Gotri Moses ni ete sawero, ‘Ani Epuraham Gotri, Aisak Gotri, Jekop Gotri.’
26 Mas quanto à ressurreição dos mortos, não lestes no livro de Moisés como Deus lhe falou da sarça, dizendo: Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaac e o Deus de Jacó {Êx 3, 6}?
27 Ele hima himamwale tinga haro, Gotri wuhi mina. Ele hima himamwale tinga ete da ete da, Gotri wuhi. Mwanji kuhi ti ambwatinambwati mwanji hinga.”
27 Ele não é Deus de mortos, senão de vivos. Portanto, estais muito errados.
28 Wosiwani Gotri lo mwanji hambwandau hima fori ya ta. Ri tani ri mendiwani mwanji tiki au hinga ya wu anayenda. Wondani Jisas mwanji wasa kipe naha tumbwa ya wunu sawenda. O tini ri heisini Jisas ni ya ri ai sili, “Bwele Gotri lo mwanji to ele Gotri lo mwanji ni dikini funda ri kipe naha?”
28 Achegou-se dele um dos escribas que os ouvira discutir e, vendo que lhes respondera bem, indagou dele: Qual é o primeiro de todos os mandamentos?
29 Wowani Jisas mwanji wasa ya rini sawe, “Gotri lo mwanji funda ri kipe naha ti ka hinga: ‘Kunu Isurel hima kupu le, ma ku mendi! Gotri Apukolaka nuhi rindombwa funda naha.
29 Jesus respondeu-lhe: O primeiro de todos os mandamentos é este: Ouve, Israel, o Senhor nosso Deus é o único Senhor;
30 Mi Apukolaka Gotri kekembwa ma woni mi sembe tinda ete, mi himamwale tinda ete, mi inaka tinda ete, mi kwambu tinda ete ma rini ha.’
30 amarás ao Senhor teu Deus de todo o teu coração, de toda a tua alma, de todo o teu espírito e de todas as tuas forças.
31 O lo mwanji gumwa ki tandau Gotri lo mwanji kipe naha ti ka hinga: ‘Minjenga mi okokonandau hinga ele biya hima keke o hingambwa ma wo.’ Lo mwanji ba fwele dopi lo mwanji fisi ni dikinda nambwe.”
31 Eis aqui o segundo: Amarás o teu próximo como a ti mesmo. Outro mandamento maior do que estes não existe.
32 Wowani ka Gotri lo mwanji hambwandau hima to Jisas ni ete ya ri sawe, “Ondiyakandiyandau hima, mwanji mihi kipe. Mwe naha tiki mi sawendau. Gotri rindombwa funda naha. Fori rini hinga da nambwe.
32 Disse-lhe o escriba: Perfeitamente, Mestre, disseste bem que Deus é um só e que não há outro além dele.
33 Nunu rini numbwa ma nu okokonani nui sembe tinda ete, nui hambwa tinda ete, nui kwambu tinda ete ma rini nu ha. Nunjenga nu okokonandau hinga ele biya hima ni o hingambwa ma nu okokona. Ei, kapi lo mwanji fisi ni nu sirinandau ti, omwe raꞌaini tei tiki owesini tinda ete tuni Gotri ni handau sumbu ga Gotri ni anguꞌomwe handau sumbu fwelenga wunu ni dikindau.”
33 E amá-lo de todo o coração, de todo o pensamento, de toda a alma e de todas as forças, e amar o próximo como a si mesmo, excede a todos os holocaustos e sacrifícios.
34 Jisas o hinga rini mendisini ete ya ri hambwa, rindo kipe naha hambwasini mwanji wasa sawero. Ete wosini Jisas ya rini sawe, “Gotri kwambu ti o mini takaisini da.” Wosiwani hima fwele Jisas ni mwanji fwelenga wu ai wu silikoni ya wu aki.
34 Vendo Jesus que ele falara sabiamente, disse-lhe: Não estás longe do Reino de Deus. E já ninguém ousava fazer-lhe perguntas.
35 Wosini Jisas ka Gotri aka laka ki dani ele himiyama hurahama ni mwanji ti ya ri sawenda, “Hinde wowani kale Gotri lo mwanji hambwandau hima leto Gotri chengi tiki sawero Kurais ka ni ete wu sawendau, ‘Kurais rini Defit anitafenita fori?’
35 Continuava Jesus a ensinar no templo e propôs esta questão: Como dizem os escribas que Cristo é o filho de Davi?
36 Woro Gotri Himamwale kipe ti Defit ga dani hambwa ti rini hasiwani mwanji ti ri bwaro,
36 Pois o mesmo Davi diz, inspirado pelo Espírito Santo: Disse o Senhor a meu Senhor: senta-te à minha direita, até que eu ponha os teus inimigos sob os teus pés {Sal 109,1}.
37 Defit rinjenga Kurais ni, Apukolaka rihi, ri nandau. O hinga nawa Kurais ni ri anitafenita fo hinga apa hinde ri sawe kumbwa.” Ete wowani ele himiyama hurahama ri mwanji ni wu mendikoni ya wu eripe.
37 Ora, se o próprio Davi o chama Senhor, como então é ele seu filho? E a grande multidão ouvia-o com satisfação.
38 Wosini Jisas wunu ondiyakandiyani ya ri sawe, “Kunu kale Gotri lo mwanji hambwandau hima leni ma ku hambwafwaꞌainda. Wunu nikaꞌari hime laka tini soꞌoisini ichiꞌuchandau tini wu okokonandau. Wunu ele himiyama hurahama apweli tiki wunu weseꞌa kinani o tini wu okokonandau.
38 Ele lhes dizia em sua doutrina: Guardai-vos dos escribas que gostam de andar com roupas compridas, de ser cumprimentados nas praças públicas
39 Wondani lotu wondau aka tiki wu raruni hi chele hima leto litindau tei wuhi ki wu litindau. Wondani wu ini a laka owesindau tei tiki michi kipe ki wu litindau.
39 e de sentar-se nas primeiras cadeiras nas sinagogas e nos primeiros lugares nos banquetes.
40 Wondani wu ini ele himanguto ni wu gambosini aka wuhi lenga usalikamba wuhi lenga wuhi wu nandau. Wondani wu gamboni Gotri ni huwe laka ete wu uchahambwandau. Kale wui sumbu keke, Gotri mwanji bwano ka gisi jipe naha tawa apa nomo laka foti wu ra sindau.”
40 Eles devoram os bens das viúvas e dão aparência de longas orações. Estes terão um juízo mais rigoroso.
41 Wosini Jisas Gotri aka laka ki ya rawaindau hungwe takai naha ki ya lininda. Wondani ri heiwani ele himiyama hurahama ya naro ti hungwe tiki ya wu rawainda. Wondawani ya miyafo dau hima ele to miyafo naha ya wu rawainda.
41 Jesus sentou-se defronte do cofre de esmola e observava como o povo deitava dinheiro nele; muitos ricos depositavam grandes quantias.
42 Ete wondawani ya nambwe himanguto foti tani ya naro pumbwa fisi ya ti rawai.
42 Chegando uma pobre viúva, lançou duas pequenas moedas, no valor de apenas um quadrante.
43 Wowani Jisas ele ri himache ni uchawani rini tambwa wu tawani ya wunu ri sawe, “Mwe naha ki kunu a sawendau. Do himanguto ya tihi ti rawairo ti, o hungwe ki ya ete rawaindaro himako ni ti dikiro.
43 E ele chamou os seus discípulos e disse-lhes: Em verdade vos digo: esta pobre viúva deitou mais do que todos os que lançaram no cofre,
44 Dele hima hinga wunu tinda ete ya chele. Wondani wui ya fwele hungwe we tiki rawairo. Woroti tini ya heifundau naha. Wofunu ahirahi rani ti akoro ya jipe naha tinda ete ti raꞌaini o rawaisinda.”
44 porque todos deitaram do que tinham em abundância; esta, porém, pôs, da sua indigência, tudo o que tinha para o seu sustento.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.