Lucas 7
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT
1 Jisas ele mwanji hinga himiyama hurahama leni ri saweni ri humbusini Kapaneyam ko tokwe ya ri i.
1 Quando Jesus terminou de dizer tudo isso à multidão, entrou em Cafarnaum.
2 O ko ki 100 au anaye hima lei wui apukolaka ya da, wondawani funda ete ri okokonandau ri tau ra himache fori ya da. Woro o tau ra himache rihi hahungo omwesika laka ri mendini kamindache naha ya ri hakonda.
2 Naquela ocasião, um escravo muito estimado de um oficial romano estava enfermo, à beira da morte.
3 Au anaye hima le wui apukolaka ri mendiwani Jisas o ki ya da. Wondawani Juta hima kupu lei wui mekupu hima leni ri humbwewani rini tambwa ya wu i, rini wu uchawa ri tani tau ra himache ni kipe ri wosi ki.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, mandou alguns líderes judeus lhe pedirem que fosse curar seu escravo.
4 Wu ini Jisas tambwa wu raruni mwanji miyafo tiki ya rini wu sili, “Rini hima kipe naha, o keke ma rini okulawa ri tau ra himache kipe sa wosi.
4 Os líderes suplicaram insistentemente que Jesus socorresse o homem, dizendo: “Ele merece sua ajuda,
5 Rini Juta hima kupu le wunu keke ri wondau. Rinjenga nui lotu wondau aka nuhi ti ri kiro.”
5 pois ama o povo judeu e até nos construiu uma sinagoga”.
6 Ete wowani Jisas wunu ga ya ri i. Ri ini o aka ri takaiwani au anaye hima le wui apukolaka ri nau fweleni ri rumbweni wui takisopo ki Jisas ni ka hinga ya ri sawe: “Apukolaka, ani tambwa mi tano tau kwambu sa biya da. Ani hima kipe nanumbwa mi tani ai aka ki mi raruno.
6 Jesus foi com eles, mas, antes de chegarem à casa, o oficial mandou alguns amigos para dizer: “Senhor, não se incomode em vir à minha casa, pois não sou digno de tamanha honra.
7 Woro hingambwa ani okwe hima kipe nanumbwa mini tambwa a tano. O keke mwanji tini ma nimba sawewa, ai tau ra himache kipe sa wosi.
7 Não sou digno sequer de ir ao seu encontro. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
8 Hinde wowani, ani okwe ani aulindau hima laka i tako tokwe a dasini tau rihi a randau. Wondawani anjenga ai tako tokwe dau au anaye hima fweleni ani aulisindau. E, forini ete a sawewa, ‘Mini ma i,’ wowani ya ri iu. Wosini forini a sawewa, ‘Mini ma ta,’ wowani ya ri tau. Ai tau ra himache forini ete a sawewa, ‘Mini do tau ma ra,’ wowani ya ri rau.”
8 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles fazem”.
9 Jisas o mwanji ni ri mendini ori hima ni inaka miyafo ya ri hambwa. Wokoni ri jamekoni ele rini sirinani taro himiyama hurahama leni ka hinga ya ri sawe: “Kunu a sawenda, Isurel ko ki ani heiwani hima fori sembe ha sumbu ti ka hima hinga da nambwe.”
9 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado. Voltou-se para a multidão que o seguia e disse: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!”.
10 Wowani au anaye hima lei wui apukolaka wunu humbwewani wu taro hima le o aka tokwe wu ai ini wu heiwani o tau ra himache kipe ai rini wosiro.
10 E, quando os amigos do oficial voltaram para a casa dele, encontraram o escravo em perfeita saúde.
11 Da hinga woni Jisas ko foki ya ri i, o ko hi ti Nen. Ri himache lenga ele himiyama hurahama miyafo naha rini sirinani ya wu i.
11 Logo depois, Jesus foi com seus discípulos à cidade de Naim, e uma grande multidão o seguiu.
12 Ri ini o ko ni ini injisiro lengenumbo ri takaikowani, haro hima wapa forini wu kichani ya wu rata. Nuwai ti che funda naha rito haro. Ti hurache okwe injelembwa haro. O ko laka kipe himiyama hurahama le o himanguto ga ya wu ta.
12 Quando ele se aproximou da porta da cidade, estava saindo o enterro do único filho de uma viúva, e uma grande multidão da cidade a acompanhava.
13 Apukolaka o himanguto ni heini, sembe rihi ti tini keke woni o humwe ni ya ri sawe, “Apa ichaka kei.”
13 Quando o Senhor a viu, sentiu profunda compaixão por ela. “Não chore!”, disse ele.
14 Wosini takai ri ini haro hima tukuyandau tei tini tapa rihi ki ya toro. Wosiwani rini kicharo hima ele ya wu eti. Wowani Jisas ya sawe, “Hima wapache, o mini a sawenda, ma sai.”
14 Então foi até o caixão, tocou nele e os carregadores pararam. E disse: “Jovem, eu lhe digo: levante-se!”.
15 Ete wowani haro hima wapa ori saini litisini mwanji ti ya ri bwanda. Wosiwani Jisas rini sawewani ri nuwai tambwa ya ri i.
15 O jovem que estava morto se levantou e começou a conversar, e Jesus o devolveu à sua mãe.
16 Wowani ele himiyama hurahama wu akikoni Gotri hi tini wu rasaindani ya wu sawe, “Gotri mwanji bwarakarandau hima laka fori nui nindo tiki sukwahiro.” Wosinumbwa ya wu sawe, “Gotri ri himiyama hurahama leni ri okula ki tahiro.”
16 Grande temor tomou conta da multidão, que louvava a Deus, dizendo: “Um profeta poderoso se levantou entre nós!” e “Hoje Deus visitou seu povo!”.
17 Wosiwani do Jisas mwanji ti Jutiya mapwa laka ki, e, ele mapwa ele mapwa hinga ki ya ichiꞌucha.
17 Essa notícia sobre Jesus se espalhou por toda a Judeia e seus arredores.
18 Jon himache le ele sumbu hinga tinda ete ya rini sawe.
18 Os discípulos de João Batista lhe contaram tudo que Jesus estava fazendo. Então João chamou dois de seus discípulos
19 Wowani Jon ri himache fisi ni ri uchawani fi tawani Apukolaka ni mwanji fi sawe ki fini ya ri humbwe. Mwanji rihi mwe ti ka hinga: “Ka ta ki naro hima mwe ri mindoꞌo, forini nu ai nikisino?”
19 e os enviou ao Senhor, para lhe perguntar: “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
20 Wosiwani opi hima fini Jisas tambwa fi raruni ya fi sawe, “Uku yasindau hima ri Jon ka mwanji hinga ni mini ri sili ki sini ri humbwewani si taro, ‘Ka ta ki naro hima mwe ri mindoꞌo, hima forini nu ai nikisino?” ’
20 Os dois discípulos de João encontraram Jesus e lhe disseram: “João Batista nos enviou para lhe perguntar: ‘O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?’”.
21 Ka gisi ki Jisas himiyama hurahama lei hahungo ti kipe wunu ri wosindani, himamwale kapwa wunu ki dawani ri sawewani sirani akini indawani miyasa hima le kipe ri wosisiwani wu ai maꞌaikaꞌaindaro.
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de suas doenças, enfermidades e espíritos impuros, e restaurou a visão a muitos cegos.
22 Wowani Jisas mwanji wasa ka hinga ya fini ri sawe, “Ma ki ini Jon ni ele sumbu ki heiro ti, e, ele mwanji ki mendiro ti, ma ki sawe. Miyasa hima le ai wu maꞌaikaꞌaindawani seke kapwa hima le ai wu ichiꞌuchanda. Sechi okwe aro hima le kipe ai wu wosindawani, wasamba kitiro hima le mwanji ti ai wu mendinda. Wondawani haro hima le ai wu saindawani, bwarichape hima Gotri mwanji ti ya wu mendinda.
22 Em seguida, disse aos discípulos de João: “Voltem a João e contem a ele o que vocês viram e ouviram: os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
23 E, hima fwele ai mwanji tini wu mendini inaka bongo wu hambwa nambwe nawa, wunu sa eripe.”
23 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
24 Jon mwanji ni rataro hima opi fi isiwani, Jisas ele himiyama hurahama leni Jon ni ya wunu ri sawe, “Ka hima da nambwe michi tiki bwele mwaꞌambwe tini hei ki ku iro? Ausuwa saini suwa fotini raꞌaiꞌichiꞌuchandau tini hei ki ku iroꞌo? Mina.
24 Depois que os discípulos de João saíram, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
25 Bwele mwaꞌambwe tini hei ki ku iro? Nikaꞌari kipe naha ni soꞌoisindau hima ni hei ki ku iroꞌo? Mina. Nikaꞌari kipe naha ti kiheiye soꞌoindani mwaꞌambwe kipe le keke ya humbwendau hima le wunu king apukolaka i aka tukumbwa wu dau.
25 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras e vive no luxo mora em palácios.
26 Wo kunu bwele tini hei ki ku iro? Gotri mwanji bwarakarandau hima forini hei ki ku iroꞌo? Ei, mwe naha ki kunu a sawendau, rini Gotri mwanji bwarakarandau hima, woro rini ele biya Gotri mwanji bwarakarandau hima fweleni ri dikiro.
26 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
27 Ori hima ni Gotri chengi ti ete sawero.
27 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente’.
28 Kunu a sawenda: Jon do nuwe ki sukwaro ele hima hinga ni ri dikisindau. Woro, ani ni sembe hasini Gotri kwambu tororo kapwacheche naha forito Jon ni ri dikisindau.”
28 Eu lhes digo: de todos que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino de Deus é maior que ele”.
29 O Jisas mwanji ni ele himiyama hurahama hinga tinda ete, e, takisi ya torondau hima le okwe, ya wu mendi. Wunu imbihumbwa Jon uku wunu yasisiwani ka hinga ya wu hambwa, Gotri wunu mekuro numbo ti kipe naha.
29 Todos que ouviram as palavras de Jesus, até mesmo os cobradores de impostos, concordaram que o caminho de Deus era justo, pois tinham sido batizados por João.
30 Ete wowani Farisi hima ga lo mwanji hambwandau hima lenga wunu Jon tapa tiki uku wunu yasi nambwe. O keke Gotri numbo kipe naha ti wunu mekuro tini gumwa wu siro.
30 Os fariseus e mestres da lei, no entanto, rejeitaram o propósito de Deus para eles, pois recusaram o batismo de João.
31 Jisas ya wunu sawe, “Bwele mwanji yepe hinga tiki do gisi kipe himiyama hurahama leni a saweno? Wunu hinde na hima hinga?
31 “Assim, a que posso comparar o povo desta geração?”, perguntou Jesus.
32 Wunu apweli tiki linindau kichapwache hinga. Wunu fwele wunu fweleni ka hinga wu uchandau:
32 “Como posso descrevê-los? São como crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos: ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram, entoamos lamentos, e vocês não choraram’.
33 Uku yasindau hima ri Jon tani ahirahi tinga uku sumbwe tinga a nambwe. Wowani ya ku sawe, ‘Himamwale kapwa rini ga dau.’
33 Quando João Batista apareceu, não costumava comer e beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
34 Apa Hima ri Che dori tani ahirahi tinga uku sumbwe tinga ri awani ku sawe, ‘Ma hei, rini ahirahi ti fe hinga ri andani, uku sumbwe mama ri andau. Rini takisi ya torondau hima lenga Gotri lo mwanji hikisandau hima lenga wui nau.’ O hinga ku sawendau.
34 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’.
35 Gotri hambwa tini wu tororo hima le, wundombwa norukweni wu kilindau, Gotri hambwa ti mwe naha.”
35 Mas a sabedoria é comprovada pela vida daqueles que a seguem.”
36 Farisi hima fori Jisas ga ahirahi fi a kinani ya ri ucha. Wowani Jisas ini ori Farisi hima ga fi litisini ahirahi ti ya fi anda.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para jantar. Jesus foi à casa dele e tomou lugar à mesa.
37 Wondawani kapwa sumbu wondau humwe foti o ko laka ki ti dau ti, mwanji suwa foti ti mendiwani Jisas tani Farisi hima foringa ri aka tiki ahirahi ti ya fi anda. Wowani o humwe weli ti humokuto tiki wosiro botoli kipe naha tiki gutosiro tini ti nangini ya ti ta.
37 Quando uma mulher daquela cidade, uma pecadora, soube que ele estava jantando ali, trouxe um frasco de alabastro contendo um perfume caro.
38 Wosini Jisas gumwa tiki seke mu tiki ti etisini ti ichakanda. Wondani ti meriꞌuku tihi ti dawehenani sikani Jisas seke ki apesiwani ti mwa nimbi ki ya ti hindinda. Wosini Jisas seke tiki ti tumwatamwaꞌasini weli ti ya ti hindinda.
38 Em seguida, ajoelhou-se aos pés de Jesus, chorando. As lágrimas caíram sobre os pés dele, e ela os secou com seu cabelo; e continuou a beijá-los e a derramar perfume sobre eles.
39 Wondawani Jisas ni uchawani taro Farisi hima ori ka sumbu ni ri heini ka hinga ya ri hambwa: “E, rini Gotri mwanji bwarakarandau hima naha napo, o bai humwe rini wosindau sumbu ti, e, ti sumbu ti okwe ri hambwano. Tini kapwa sumbu wondau humwe.”
39 Quando o fariseu que havia convidado Jesus viu isso, disse consigo: “Se este homem fosse profeta, saberia que tipo de mulher está tocando nele. Ela é uma pecadora!”.
40 Wowani Jisas ori hima i inaka ti ri hambwani ya ri sawe, “Saimon, ani mwanji foti mini ni a sawekondau.” Wowani Saimon ya ri sawe, “Ondiyakandiyandau hima, mi mwanji ma ani sawe to.”
40 Jesus disse ao fariseu: “Simão, tenho algo a lhe dizer”. “Diga, mestre”, respondeu Simão.
41 Ete wowani Jisas ya rini sawe, “Hima fisi hima foriki ya ti nimba rini ki fi rataro, wosini ichakai fi ai hakonda. Hima fori ya ti 5,000 hinga ri torowani, hima fori ya ti 500 kina hinga ya ri toro.
41 Então Jesus lhe contou a seguinte história: “Um homem emprestou dinheiro a duas pessoas: quinhentas moedas de prata a uma delas e cinquenta à outra.
42 Woro fini o ya wasa fi ai ha ki mina, fini ya nambwe. Wosiwani ori hima ya rihi nimba ya fini ha. Woro fini hinde na hima forito rini keke ete ri wondano?”
42 Como nenhum dos devedores conseguiu lhe pagar, ele generosamente perdoou ambos e cancelou suas dívidas. Qual deles o amou mais depois disso?”.
43 Wowani Saimon mwanji wasa ka hinga ya ri sawe: “Ani ani hambwawani kari hima to, ya omwesika naha nimba ri rataro ti, o ya ri ai hano ti minambwe rini naro.” Ete wowani Jisas ya rini sawe, “Kipe naha mi hambwaro.”
43 Simão respondeu: “Suponho que aquele de quem ele perdoou a dívida maior”. “Você está certo”, disse Jesus.
44 Wosini ri jamekoni mapwa o humwe ni ri sisini, Saimon ni ya ri sawe, “Ahaꞌa humwe mi heiroꞌo? Mi aka we tiki a sirawani uku mi ani hawani seke ahi ti a yoko nambwe. Woro do humwe to meriꞌuku tihi tiki seke ahi ti ti yokosini gisaha kinani ti mwa nimbi tiki ya ti hindi.
44 Então voltou-se para a mulher e disse a Simão: “Veja esta mulher ajoelhada aqui. Quando entrei em sua casa, você não ofereceu água para eu lavar os pés, mas ela os lavou com suas lágrimas e os secou com seus cabelos.
45 Mini ani ni mi tumwatamwaꞌa nambwe. Woro a tani mi aka tiki a sirawani do humwe ai seke tini ete ya tumwatamwaꞌanda.
45 Você não me cumprimentou com um beijo, mas, desde a hora em que entrei, ela não parou de beijar meus pés.
46 Mini ai mwa nimbi ti weli mi hindi nambwe. Woro do humwe ai seke tiki kuwa kipe weli ti hindiro.
46 Você não me ofereceu óleo para ungir minha cabeça, mas ela ungiu meus pés com um perfume raro.
47 Woroti ya mini a sawekonda: Kapwa sumbu miyafo ti woro ti, ele kapwa sumbu a rani a rumbwero, o keke ani keke omwesika ti wondau. E, hima fori kapwa sumbu ti kapwacheche hinga ri woro hinga ri hambwawani ri kapwa sumbu a rani a rumbweno ti, rini kapwacheche ani keke ri wondau.”
47 “Eu lhe digo: os pecados dela, que são muitos, foram perdoados e, por isso, ela demonstrou muito amor por mim. Mas a pessoa a quem pouco foi perdoado demonstra pouco amor”.
48 Wosini Jisas o humwe ni ya ri sawe, “Ni kapwa sumbu a rani a rumbwehiro.”
48 Então Jesus disse à mulher: “Seus pecados estão perdoados”.
49 Wowani ele hima rini ga funda wu linindaro ti, rini ni wu heini wunjenga wui nindo tiki ka hinga ya wu anambwa anambwa: “Dori hinde na hima hinga ri dasini ka kapwa sumbu ri rani ri rumbwendau?”
49 Os homens que estavam à mesa diziam entre si: “Quem é esse que anda por aí perdoando pecados?”.
50 Wowani Jisas o humwe ni ya sawe, “Sembe ni haro ti keke kipe nini wosiro. Ma ai isini sembe nihi ti wahapisini ya ma da.”
50 E Jesus disse à mulher: “Sua fé a salvou. Vá em paz”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.