Lucas 23

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ete wosini wunu tinda ete wu saini rini wu rani Pailat apukolaka tambwa ya wu raꞌai.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Wosini rini wu kotimwokoni ya wu sawe, “Nunu dori hima nu heiwani nui hima kupu lei sembe tini yeni rasaini kapwa numbo ki wunu ri raꞌaindau. Wondani takisi ya ti Sisa apukolaka ni nu ha kinani minambwe nunu naro. Wosini rinjenga ya ri sawenda, rini rindombwa Kurais, king apukolaka.”
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Wowani Pailat ya rini sili, “Mini Juta hima kupu lei king apukolakaꞌa?” Wowani rini ga Pailat ni mwanji wasa ya ri sawe, “Minjenga o mi sawenda to.”
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Ete wowani Pailat puris hima laka ga ele himiyama hurahama ga wunu ni ya ri sawe, “Ani dori hima i kapwa sumbu fori a wakini ani hei numbwa.”
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Ete wowani wunu ga mwanji kwambu ki ka hinga ya wu sawe: “Rini ele Jutiya mapwa hinga tinda ete ri ini ele himiyama hurahama wui sembe ni yeni rasaini au mu sindau. Galili mapwa ki ri ambwesini o sumbu numbwa ri wo wo ri ta tani ahaꞌa.”
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Wowani Pailat o mwanji wuhi ni ri mendini ya wunu ri sili, “Dori hima rini Galili kipe himaꞌa?”
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Wowani ya wu sawe, Jisas Herot aulindau nuwe tipa kipe. Ete wowani Herot tambwa ya rini raꞌai. Ka gisi Herot okwe Jerusalem ko ki ri daro.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Wowani Herot Jisas ni heini ya ri eripeꞌaripe. Hinde wowani, ri mwanji suwa numbwa ri mendindani gisi huwe laka hinga rini hei kinani ri nikisindaro. Rini Jisas kwambu chele sumbu fo ri wosiwa ri hei kinani ri okokonandau.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 O keke Herot mwanji miyafo naha ya rini silineheinda. Wowani Jisas mwanji wasa fori rini bwa nambwe.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Wondawani puris hima laka lenga Gotri lo mwanji hambwandau hima laka lenga wu tani takai wu etisini hapa tinga uchani ya rini wu kotimwo.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Ete wowani Herot ga ele ri au anaye himache lenga horukwe sumbu rini wu wosi wosi ya rini wu saweholiyanda. Wosini nikaꞌari kipe naha foti wu ratani rini wu injisini Pailat tambwa rini rumbwewani ya ri ai i.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Injelembwa Herot Pailat ga fi anaꞌomwemendindaro. Woro apa do gisi kumbwa fini nau fi anatororo.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Wowani Pailat puris hima laka le, mekupu hima laka le, e, ele himiyama hurahama okwe wunu ri uchawani wu tani ya wu wau.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Ete wowani ya wunu ri sawe, “Kunu dori hima ani tambwa ku ratasini ete ku sawero, rini himiyama hurahama lei sembe ni ri yeni rasaini kapwa numbo ki wunu ri raꞌaindau. Wowani o mwanji ni kui miyaningisopo naha ki do rini a sili. Woro ma mendi. Ani dori hima ni a wakini ku kotimworo kapwa sumbu fo rini ki ani hei numbwa.
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Herot okwe o hingambwa. Wofunu rini humbweꞌiwani nunu tambwa ai taro. Ma mendi, dori hima kapwa sumbu naha fo ri woro ti nawa, apa rini nu yewa ri hano. Woro rini yewa hano kapwa sumbu hinga fo rini ani hei nambwe.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Nimba rini a tanambwasini rini ani hanjaꞌaiwa sa ri i.”
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 [Ka gisi ki Pailat ga ele himiyama hurahama ga mwanji fo ka hinga wu injisinda: Pasofa gisi laka ki Pailat kalapus hima forini ri hanjaꞌaiwa wunu tambwa ino.]
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Wowani ele himiyama hurahama ga wunu ga hapa tinga wu uchani ya wu sawe, “Ori hima ma yewa sa ha, wosini Barapas ni ma hanjaꞌaiwa nunu tambwa sa ta.”
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 Barapas rini ko laka ki gapiman hima laka leni au mu ti ri sisini hima ni yewani haro. O keke kalapus tiki rini wu rawaruro.
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Woro Pailat Jisas ni ri hanjaꞌaiwa i kinani mwanji fonga ya ai wunu sawe.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Ete wowani wu uchani ka hinga ya wu sawe: “Me yapweke tiki ma rini ye! Me yapweke tiki ma rini ye!”
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Wowani numbo namili ya ai wunu sawe, “Hinde wowani? Dori hima bwele kapwa sumbu foni ri woro? Ani rini nu yewa hano kapwa sumbu fo ri woro ani hei numbwa apa nu yewa ri hano. O keke nimba rini a tanambwasini ani hanjaꞌaiwa sa ri i.”
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Ete wowani Jisas ni me yapweke tiki ri yewa ha kinani hapa tinga ete ya wu ucha. Wu uchani wu sawero ata ti Pailat mwanji ni yekicharo.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Wofunu Pailat wui mwanji numbwa ya ri sirina.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Ele himiyama hurahama kalapus tiki daro hima ni wu ai raꞌai kinani rini wu uchawani ori hima ni ri hanjaꞌaisiwani wunu tambwa iro. Kari hima ko laka ki gapiman hima laka leni au ti ri sisini hima ni ri yewani haro. Wosini Pailat Jisas ni wui inaka tini sirinani wui tapa tenge tiki ya ri ha.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Wowani Jisas ni wu ye ki wu raꞌaindau numbo ki Sairini ko kipe hima fori, Saimon, rini ni ya wu toro. Saimon rini ri ko cheche ri andosini Jerusalem ko laka tokwe ri raru kinani apambwa taro. Wosini Jisas ri me yapweke ti wamwaꞌangu tenge rihi tiki wu owesiwani ri kichani Jisas ni sirinani ya ri i.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Wondawani himiyama hurahama miyafo naha rini sirinani wu indawani humwe fwele wu ichaka ichaka rini keke hukwa wu ra ra ya wu inda.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Ete wowani Jisas jamekoni ele humwe ni ri heini ya wunu sawe, “Kunu Jerusalem kipe humwe, kunu apa ani keke ku ichaka kei. Mina. Kunu keke kunjenga ku ichakandani kui che le keke ma ku ichakanda.
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Ma mendi, ichai gisi fo sukwawa ka hinga o wu sawekonda,
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Woro o gisi ki himiyama hurahama le kimba leni ete wu sawekonda, ‘Kunu nui tape tenge tiki ma huwani sika!’ Wosini ele kimba cheche ni o wu sawekonda, ‘Kunu ma huwani sikani nunu yekicha!’
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 Apa me sumbwe ni o sumbu hinga wu wosikondau ti nawa, rikaꞌairo me ni bwele sumbu hinga wu wosikondau?” Jisas o hinga ya sawe.
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Wunu kapwa sumbu wondaro hima fisi okwe Jisas ga funda fini wu ye ki ya wu raꞌainda.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Wu ini michi foki ya wu raru, o michi mwe hi ti, Hima Mwa Hapa. O michi naha ki me yapweke tiki ya rini wu ye. Wosini o kapwa hima fisi okwe ya wu ye, hima fori Jisas tapa mama tokwe wu yeni forini tapa yanji tokwe ya wu ye.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Wosiwani Jisas ya sawe, “Yapai, mini wui kapwa sumbu ma rani rumbwe. Hinde wowani, wunu do wu wosindau sumbu wu hikisandau.” Wosiwani wunu minga ti wu hei hei nikaꞌari rihi leni hisiwasi ya wu raꞌai.
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Wondawani ele himiyama hurahama wu etisini ya wu heinda. Ete wondawani mekupu hima laka ele ka hinga ya rini wu saweholiyanda: “Rini hima ba fweleni ri okulandaro. E, rini mwe naha Gotri ondiyasiro hima, Kurais, nawa, rinjenga sa ri ai okula.”
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Wondawani au anaye hima le okwe rini ni ya wu saweholiyanda. Wosini takai wu tani awani fu indau waini uku ti a kinani rini hasini
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 ka hinga ya rini wu sawe: “E, mini Juta hima kupu lei king apukolaka mwe naha nawa, minjenga ma ai okula.”
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Himiki foti mwa tuwo rihi tiki kau yesiro ti ka hinga sawe: Dori hima rini Juta hima kupu lei King Apukolaka.
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Wowani kapi kapwa hima fisi me yapweke tiki wu yero pi, forito Jisas ni ka hinga ya ri saweholiya: “Mini ka Gotri ondiyasiro hima, Kuraisiꞌi? Wowa minjenga mi okulani, ma ete sini okula.”
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Wowani angi tokwe enindau hima rito o mwanji ni ri mendini mwanji kwambu naha ki ya rini bwa, “Gotri ni mi akinda nambweꞌe? Mini okwe ri randau nomo hingambwa o mi randa.
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Sini ni wu yewa si hawa o sumbu kipe. Hinde wowani, sini do nomo si randau ti, o kapwa sumbu si woro chiki hingambwa si randau. Woro dorihaꞌa hima to kapwa sumbu fo ri wo nambwe naha.”
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Wosini ya ri sawe, “Jisas, ichai ko mihi ki mi ai rauwa, ani ni ma hambwa.”
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Wowani Jisas ya rini sawe, “Mwe naha ki mini a sawendau: Mini apa naha ki ete ani ga ka ko kipe naha ki si dano.”
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Wosiwani nika ti gondi naha ki ya da. Ete wondawani tapwaki nika ti usungwahawani hundu tombwa sirani ele nuwe mapwa hinga tinda yohosini ete da dawani 3 kilok hinga ya ete i.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Wosiwani Gotri aka laka ki yekichinasiro nikaꞌari laka ti nindo naha ki lefeheni tokwe tokwe ya i.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Wokowani Jisas hapa tinga uchani ka hinga ya sawe: “Yapai, ai himamwale ti mi tapa tenge tiki o ani owenda.” O hinga ri sawesini ete ya ri ha.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Wowani au anaye hima lei wui apukolaka o sumbu ni ri heikoni, Gotri hi tini ri rasaini ya ri sawe, “Mwe naha, dori hima rini hima kipe naha.”
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Wondawani ele himiyama hurahama rini ni wu hei kinani wu tani wu wauro ti, ele sumbu hinga sukwawani wu heikoni sembe amwaka wu akoni inaka wuhi ti wu yetupwa yetupwa ya wu ai i.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Wondawani Jisas ri nau lenga ele humwe Galili ko ki wu ambwesini rini wu sirinani wu taro humwe lenga wunu tinda ete apahime hinga wu etisini ele sumbu hinga tinda ete sukwandaro ti ya wu heinda.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 Woro ka gisi ki hima fori ya da, hi rihi ti Josep. Rini Juta hima kupu lei ko laka fo, hi ti Arimatiya, o ko kipe. Rini kanisol hima fo, wosini rini sumbu kipe wosindau hima kipe naha.
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 Woro rini kanisol hima fwele i inaka ga wui sumbu ga kipe ri ohouna nambwe. Rini Gotri aulindau kwambu numbwa ri nikisindau.
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Woro ori hima to Pailat apukolaka tambwa ri ini Jisas hima tape ni ri raꞌaini ri si kinani ya rini sili.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Wosini Jisas hima tape ti ri rasikasini nikaꞌari wamwa foki rini benisini matimat ki ya rini si. Ka matimat o humokuto laka fotini wu goro. Wosini imbihumbwa hima foni o ki wu si nambwe.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Ka gisi Furaide, sunduya ki sukwakondau himati gisi keke mwaꞌambwe leni otokunandau gisi.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Ele humwe Galili ko ki wu ambwesini Jisas ni wu sirinani wu taro humwe le Josep ni sirinani wu ini o matimat ki Jisas hima tape ti Josep hinde na hinga ri siro ti norukweni ya wu ai hei.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Wu heisini wui aka lengu tokwe ya wu ai i. Wosini kuwa kipe tandau marasini tinga weli tinga ya wu otokunanda. Wosini himati gisi ki lo mwanji sawero hingambwa ya wu himati.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.