Lucas 22

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs BKJ

Sair da comparação
1 Pasofa wu uchandau bereti hehenandau wo, yis, owe nambwe gisi laka ti ya sukwakonda.
1 Ora, aproximava-se a festa dos pães ázimos, que é chamada Páscoa.
2 Wondawani ele puris hima laka lenga Gotri lo mwanji hambwandau hima ele ga himiyama hurahama miyafo leni wu akindani ya wu anambwa, “Bwele numbo hinga ki Jisas nu yeno?”
2 E os principais sacerdotes e os escribas procuravam como o matariam, pois eles temiam o povo.
3 O mwanji hinga wu anambwandawani Saiten Jutas sembe ki ya raru, hi rihi foti Isukariyot. Hima mwe ri rini tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi Jisas Himache fori.
3 Então, entrou Satanás em Judas, que tinha por sobrenome Iscariotes, o qual era do número dos doze.
4 Wosiwani ri ini ele puris hima laka lenga, e, Gotri aka laka aulindau hima laka lenga Jisas ni wui tapa tenge ki ri hano mwanji tini ya wu anambwa.
4 E ele foi no seu caminho, e comunicou aos principais sacerdotes e capitães como ele poderia traí-lo.
5 Wosiwani wu mendisini wu eripeꞌaripeni ya rini wu hano mwanji ti o gisi kumbwa ya wu inji.
5 E eles se alegraram, e concordaram em lhe dar dinheiro.
6 Jutas o ya rini wu hano mwanji ri mendini ri ohounasini Jisas ri toroni wui tapa tenge tiki ri oweno numbo tini ya ri wohambwakahambwanda. Woro ri okokona ti, himiyama hurahama miyafo rini ga da nambwe gisi foki wu ini rini wu toroni inji ki.
6 E ele prometeu, e buscava uma oportunidade de traí-lo na ausência da multidão.
7 Wosiwani bereti hehenandau wo, yis, owe nambwe gisi laka ya sukwa. Ka gisi laka ki Pasofa ahirahi keke sipisip che ya wu yekonda.
7 Então, chegou o dia dos pães ázimos, em que se devia sacrificar a páscoa.
8 Ete wowani Jisas, Pita hima pi Jon ni ya fini ri sawe, “Ma ki ini Pasofa ahirahi ti ma ki otokunasiwa apa nu tani nu a.”
8 E ele enviou a Pedro e a João, dizendo: Ide, preparai-nos a páscoa, para que nós possamos comer.
9 Wowani fini ga ya rini fi sawe, “Mi okokona ti so aka ki si otokunano?”
9 E eles lhe disseram: Onde tu queres que a preparemos?
10 Ete wowani ya fini ri sawe, “Ma ki mendi. Ki ini ko laka ki ki raruni ki heiwa hima fori hachahungwe laka ki uku ti ri tisini ri tani numbo tiki o kini heikonda. Wowa ma rini ki sirinani o aka ri raruro ki ma ki raru.
10 E ele lhes disse: Eis que, quando entrardes na cidade, encontrareis um homem carregando um cântaro de água; segue-o até a casa em que ele entrar.
11 Wosini o aka chele hima mwe ni ya ma ki sawe, ‘Ondiyakandiyandau hima ete mini sawero, “Ai himache lenga Pasofa ahirahi nu ano aka tipa so?’”
11 E direis ao dono da casa: O Mestre te diz: Onde está o aposento dos convidados, onde comerei a Páscoa com os meus discípulos?
12 Wowa kiheiye aka woro heiye tokwe dau aka tipa laka foti o kini ri mekusikonda. O aka tipa we ki kwai litino tei ti, ahirahi ano tei ti wu otokunasinda. Woro o aka tipa ki Pasofa ahirahi ti ma ki otokunanda.”
12 Então, ele vos mostrará um grande quarto superior mobiliado; ali fazei os preparativos.
13 O mwanji hinga fini ri sawewani ya fi i. Fi ini fi heiwani ele sumbu hinga tinda ete Jisas sawero hingambwa ya sukwa. Wosiwani Pasofa ahirahi ti ya fi otokunanda.
13 E eles foram, e acharam como lhes tinha dito; e prepararam a Páscoa.
14 Gisi mwe tawani Jisas tei tiki ya ri liti. Wosiwani ri Himache le okwe rini ga funda ya wu liti.
14 E, chegada a hora, pôs-se à mesa, e os doze apóstolos com ele.
15 Wosini ya wunu ri sawe, “Kunu ga do Pasofa ahirahi ani a ki ete a nikisindaro. Pasofa ahirahi nu asini pwe, amwaka ti a bwe mendi.
15 E ele disse-lhes: Quão intensamente desejei comer convosco esta páscoa, antes que eu sofra,
16 Apa ka hinga kunu a sawenda: Pasofa ahirahi hinde apa ani ai a kumbwa, waya ka sumbu mu mwe ti Gotri aulindau kwambu ti amwei naha sukwano gisi ki chikiwambwa.”
16 porque eu vos digo que não mais comerei dela, até que se cumpra no reino de Deus.
17 Ete wosini kapu ga ri rukoni Gotri ni ri weseꞌasini ya wunu ri sawe, “Ahaꞌa ma ku toroni kui nindo ki ku humwasini ku a.
17 E ele tomando o cálice, e tendo dado graças, disse: Tomai-o e dividi-o entre vós,
18 Ando kunu a sawendau: Apa ambwesini apaꞌichekai okwe ka waini uku hinde ani a kumbwa, ete da dani Gotri aulindau kwambu amwei naha sukwano gisi kumbwa.”
18 porque eu vos digo que não mais beberei do fruto da videira até que venha o reino de Deus.
19 Wosini bereti ri rukosini Gotri ni ri weseꞌasini lepikani wunu hasini ya ri sawe, “Dohaꞌa ai hima tape, [kunu okula ki o kunu ani handau. O sumbu hinga ete ku wosindani ani ni ma ku hambwanda.”
19 E ele tomando o pão, e tendo dado graças, partiu-o e deu-lho, dizendo: Isto é o meu corpo, que é dado por vós; fazei isso em memória de mim.
20 Wu asini kapu waini uku ti okwe o hingambwa ri wosini ya sawe, “Dohaꞌa kapu waini uku ti, ai fi ni sawero. O fi ki Gotri mwanji ako injikondau, woro kunu okula kinani o a dawehenakonda.]
20 Semelhantemente também o cálice, depois da ceia, dizendo: Este cálice é o novo testamento no meu sangue, que é derramado por vós.
21 Woro ma hei, miho himako i tapa tenge tiki ani oweno hima ri do tei ki ani ga funda si lilinda.
21 Mas eis que a mão do que me trai está comigo à mesa.
22 Hima ri Che dori Gotri imbihumbwa rini ondiyasiro numbo tunumbwa ri sirinano, woro miho himako tapa tenge rini oweno hima rini ma fiya rini keke wo.”
22 E, na verdade, o Filho do homem vai conforme o que está determinado; mas ai daquele homem por quem ele é traído!
23 O hinga ri sawesiwani wunjenga wu anasili anasilindani ya wu sawe, “Namoto apa ka sumbu hinga rini wosikondau?”
23 E eles começaram a perguntar entre si qual deles seria o que havia de fazer isso.
24 Wosini ele ri himache le mwanji tiki au hinga wu anayeni ya wu sawe, “Nui nindo ki namoto nui apukolaka?”
24 E houve também uma contenda entre eles, sobre qual deles deveria se considerar o maior.
25 Wowani ya wunu ri sawe, “Kalehaꞌa nuwe pe king apukolaka le kwambu chele, wosini hima leni kwambu tiki aulini dawani ele hima ri mwakambe ki rini ni ‘hima keke wo hima naha’ ya wu nandau.
25 E ele lhes disse: Os reis dos gentios exercem senhorio sobre eles, e os que exercem autoridade sobre eles são chamados benfeitores.
26 Woroti apa o hinga ku wo kei. Mina. E, hima fori kui nindo tiki apukolaka ri dau ti nawa, rini hima wapa hinga sa da. Kui nindo ki hima fori kunu aulini mwanji bwandau hima hinga ri dau nawa, rini wui tau ra himache hinga sa da.
26 Mas não será assim com vós; mas o maior entre vós será como o menor; e quem governa, como quem serve.
27 Namoto apukolaka, tei tiki linindani ahirahi andau hima toꞌo, ahirahi tisini hima le tambwa ratandau hima rito? Tei tiki linindani ahirahi andau hima rito apukolaka. Woroti ani kui nindo tiki ahirahi a tisini hima le tambwa ratandau hima hinga a dau.
27 Porquanto qual é maior, quem está à mesa ou quem serve? Porventura, não é quem está à mesa? Mas eu estou entre vós como aquele que serve.
28 “E, kale simiyanehei sumbu hinga ani ki sukwawani, ku ani andosi nambwe, kunu ani ga ete ku daro.
28 Vós sois os que tendes permanecido comigo nas minhas tentações.
29 Ai Yapai aulindau kwambu ti ri ani haro. Woro hingambwa aulindau kwambu ti kunu ni o ani hakonda.
29 E eu vos designo um reino, como meu Pai me designou,
30 Wosiwa ani aulindau ko ki tei tiki ku litisini ahirahi ku ani uku sumbwe o ku andakonda. Wosini king apukolaka litindau tei tiki ku litisini tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi Isurel hima mu leni ku kilikondau.
30 para que comais e bebais à minha mesa no meu reino, e vos assenteis sobre tronos, julgando as doze tribos de Israel.
31 “Saimon, Saimon, mini ma mendi. Saiten hima le raisi tini yekindau hinga kunu ni ri simiyanehei kinani Gotri ni ri uchawani rini ohounaro.
31 E o Senhor disse: Simão, Simão, eis que Satanás tem desejado te ter, para vos peneirar como trigo;
32 Woroti sembe ha sumbu mihi humbuno keke ani mini ani okula kinani Gotri ni ani uchahambwaro. O keke ichai mi ai kwambu ki mi etiwa, mi hiparakambwe le ma wunu okula.”
32 mas eu orei por ti, para que a tua fé não desfaleça; e tu, quando te converteres, fortaleça teus irmãos.
33 Wowani Pita ya rini sawe, “Apukolaka, ani mini ga kalapus tokwe si ino ti, e, mini ga ani hano ti ani otokunasindau.”
33 E ele lhe disse: Senhor, eu estou pronto a ir contigo até a prisão e à morte.
34 Wowani Jisas mwanji wasa ya rini sawe, “Pita mini a sawendau. Apa do niliki ki apwetoko gi nambwe dawa, numbo namili o ete mi sawekonda, ‘Ani Jisas a hikisandau.” ’
34 E ele disse: Digo-te, Pedro, que o galo não cantará hoje, antes que tu negues por três vezes, de conhecer-me.
35 Wosini ya wunu ri sawe, “Imbihumbwa kunu a humbwewani ku iro ti, ya kowe ti, mwaꞌambwe warondau kowe ti, seke su ti ku ra ra ku i nambwe. Woro o gisi ki mwaꞌambwe fo keke ku heifundaroꞌo?” Wowani wunu ga ya sawe, “Mina.”
35 E ele disse-lhes: Quando eu vos enviei sem bolsa, alforje ou calçados, faltou-vos alguma coisa? E eles responderam: Nada.
36 Wowani ka hinga ya wunu ri sawe: “Woro apa hima fo ya kowe dawa sa toro. Mwaꞌambwe warondau kowe ti okwe o hingambwa. Hachangipi huwe laka heifundau hima ri nikaꞌari rihi ti wungwa sa jisini hachangipi huwe laka rihi foti sa ra.
36 Então ele disse-lhes: Mas agora aquele que tiver bolsa, tome-a, como também seu alforje; e o que não tem espada, venda a sua veste e compre uma.
37 Hinde wowani, Gotri chengi ete sawero, ‘Kale kapwa hima ga funda rini wu wauro.’ Worotini kunu a sawendau, ka sumbu hingambwa ani ki o sukwakonda. Ei, Gotri chengi ani sawero mwanji hinga tinda ete mwe naha ya sukwakonda.”
37 Pois eu vos digo que é necessário que aquilo que está escrito se cumpra em mim: E ele foi contado entre os transgressores; porque as coisas que me dizem respeito têm um fim.
38 Wowani ya wu sawe, “Apukolaka ma hei. Nunu hachangipi huwe laka fopi dohaꞌa da.’ Wowani ya wunu ri sawe, “Opi yakito.”
38 E eles disseram: Senhor, eis que aqui estão duas espadas. E ele lhes disse: É o suficiente.
39 Ete wosini hoko tokwe ri raruni ele gisi ki ri wondaro hinga Olif gimba tokwe ya ri i. Wowani ri himache le rini wu sirinani ya wu i.
39 E, ele saindo, foi, como costumava, para o monte das Oliveiras; e seus discípulos também o seguiram.
40 Wu ini o michi ki wu rarusini ya wunu ri sawe, “Simiyanehei sumbu kunu ki sukwano keke Gotri ni ma ku uchahambwanda.”
40 E, ele chegando ao lugar, disse-lhes: Orai, para que não entreis em tentação.
41 Wosini wunu ri andosini humokuto takehewani sikani ambwendau hinga kwakwa hinga ya ri i. Wosini seke ri ombungwesini Gotri ni ka hinga ya ri uchahambwa:
41 E retirou-se deles cerca de um tiro de pedra, e, ajoelhando-se, orava,
42 “Yapai, mi okokona nawa do sembe nomo ani ki dau ti ma rani rumbweꞌi. Woroti, mini apa ai okokona tunumbwa sirina kei. Mina. Mi okokona tunumbwa ma sirina.”
42 dizendo: Pai, se tu quiseres, remove de mim este cálice; todavia, não se faça a minha vontade, mas a tua.
43 [Ete wowani hewen pe ensel foti sikani sembe rihi ya rini okula.
43 E apareceu-lhe um anjo do céu, fortalecendo-o.
44 Wowani Jisas nomo naha ri mendikoni kwambu tiki au laka Gotri ni ya ri uchahambwanda. Wondawani huru ti fi hinga nuwe tokwe ya sikanda.]
44 E, estando em agonia, ele orava mais intensamente; e o seu suor tornou-se como grandes gotas de sangue que caíam por terra.
45 Gotri ni ri uchahambwasini saini ri himache le tambwa ya ri i. Ri ini wunu ri heiwani sembe wuhi ti nomo naha iwani ya wu tukuyanda.
45 E ele levantando-se da oração, veio para os seus discípulos, e ele encontrou-os dormindo de tristeza,
46 Wondawani ya wunu ri sawe, “Hinde wowani ku tukuyandau? Ma saini Gotri ni ma ku uchahambwanda. Foki simiyanehei sumbu kunu ki sukwakonda.”
46 e ele disse-lhes: Por que estais dormindo? Levantai-vos, e orai, para que não entreis em tentação.
47 Jisas mwanji ete ri bwandawani hima miyafo naha ya wu ta. Jutas, kale tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi Himache fori, woro rindo ya wunu mwaseni ya ri ta. Ri tani Jisas ni tumwatamwaꞌa kinani ya rini takai.
47 E, estando ele ainda a falar, eis que uma multidão, e aquele que se chamava Judas, um dos doze, ia adiante dela, e aproximou-se de Jesus para o beijar.
48 Wowani Jisas ya rini sawe, “Jutas, Hima ri Che dori ni mi tumwatamwaꞌasini miho lei tapa tenge tiki rini mi owekondauꞌu?”
48 Mas Jesus lhe disse: Judas, com um beijo tu trais o Filho do homem?
49 Wowani Jisas ri himache le funda rini ga wu daro ti, wu heiwani sumbu fo sukwakondawani ya wu sawe, “Apukolaka, nui gipi huwe ki wunu nu yenoꞌo?”
49 Quando os que estavam ao redor, viram o que ia acontecer, eles disseram-lhe: Senhor, feriremos com a espada?
50 Ete wu sawekoni wui nindo ki hima forito puris hima i apukolaka ri tau ra himache forini yekoni tapa mama tokwe pe wasamba rihi ni yekutowani ete sika.
50 E um deles feriu o servo do sumo sacerdote, e cortou-lhe a sua orelha direita.
51 Wowani Jisas o hinga ri heikoni ya ri sawe, “O sumbu hinga ya ma ete hanjaꞌai.” Wosini ori hima i wasamba tiki tapa ti ri torowani wasamba rihi ti kipe ya ai rini wosi.
51 E, Jesus respondendo, disse: Permiti ainda isto! E, tocando sua orelha, o curou.
52 Wosini rini toroni inji ki wu taro puris hima laka le, Gotri aka laka aulindau hima laka le, e, hima mekupu laka leni mwanji ti ya wunu ri sawe, “Ku ani toroꞌinji ki hachangipi huwe lenga me kumbo lenga ku nangini ku taro ti, hili ya hima forini ku toroꞌinji kinani ku taroꞌo?
52 E disse Jesus aos principais sacerdotes, e aos capitães do templo, e aos anciãos que tinham vindo contra ele: Viestes como contra um ladrão, com espadas e varas.
53 Gisi gisi Gotri aka laka we tiki kunu ga ete a dawani tapa kuhi tiki ku ani toro nambwe. Woro apa kui gisi sairo, o keke hundu ti kwambu tito aulindau.”
53 Eu tenho estado diariamente convosco no templo, não estendestes as mãos contra mim; mas esta é a vossa hora, e o poder das trevas.
54 O hinga ri bwasini ri dawani rini wu toroꞌinjini ya wu raꞌai. Wosini puris hima le wui apukolaka aka tiki ya rini wu rakaru. Wondawani Pita wunu ri sirinani ri ini apahime hinga ya ri da.
54 Então, tomando-o, levaram-no, e o trouxeram para a casa do sumo sacerdote. E Pedro seguia-o de longe.
55 Ele hima aka tini haweini injiro ini we ki hi laka ti wu diyasini ya wu linindani hi ya wu waruꞌunda. Wondawani Pita okwe ri ini wunu ga ya ri liti.
55 E, havendo-se acendido fogo no meio do pátio, estando todos sentados, assentou-se Pedro entre eles.
56 Wosini Pita hi ti ri waruꞌundawani tau ra humwe foti rini heini miya ti rini dorinasini ya rini sawe, “Do hima Jisas ga daro.”
56 Mas uma certa serva vendo-o assentado ao lado do fogo, e olhando-o seriamente, disse: Este homem também estava com ele.
57 Ete wowani Pita minambwe ri nandau tinga ya ri sawe, “Mina, ani rini a hikisandau.”
57 E ele negou-o, dizendo: Mulher, eu não o conheço.
58 Da hinga wokoni hima fori ai rini heikoni ya ri sawe, “Mini okwe ri hima kupu fo.” Wowani Pita ya sawe, “Kale che, ani mina.”
58 E, um pouco depois, vendo-o outro, disse: Tu és também deles. E Pedro disse: Homem, eu não sou.
59 Ete wowani amwa funda hinga iwani hima foringa ai rini heisini ya ri sawe, “Mwe naha, dori hima okwe rini ga daro. Hinde wowani rini Galili pe hima.”
59 E, passada quase uma hora, um outro com confiança afirmava, dizendo: Com certeza este indivíduo também estava com ele; pois ele é um galileu.
60 Wowani Pita ya sawe, “Kale che, dohaꞌa mwanji mi bwandau ti ani a hikisandau.” O mwanji hinga ete ri bwandawani apwetoko ti ya gi.
60 E Pedro disse: Homem, eu não sei o que tu dizes. E imediatamente, enquanto ele falava, o galo cantou.
61 Wowani Apukolaka jamekoni Pita ni ya ri hei. Ete wowani Pita imbihumbwa Apukolaka rini sawesiro ka mwanji ni ya ri ai hambwa, “Apa do niliki apwetoko gi nambwe dawa numbo namili ai hi tini mi hamisakonda.”
61 E, virando-se o Senhor, olhou para Pedro, e Pedro lembrou-se da palavra do Senhor, como lhe tinha dito: Antes do galo cantar, tu me negarás três vezes.
62 Pita hoko tokwe ai raruni au laka ya ri ichaka.
62 E, Pedro saindo, chorou amargamente.
63 Jisas ni heini aulindaro himako rini wu saweholiyani ya rini yenda.
63 E os homens que guardavam Jesus zombavam dele, e feriam-no.
64 Wosini nikaꞌari sumbu ti miya tiki rini wu injisini rini wu ye ye ya rini wu sawe, “Ma nunu sawe, namoto mini yendau?”
64 E, vendando-lhe os olhos, batiam na sua face, perguntando-lhe: Profetiza, quem é que te bateu?
65 Wosini mwanji miyafo naha kapwa tokwe ya rini wu sawenda.
65 E muitas outras coisas diziam contra ele, blasfemando.
66 Wondawani nika ti sukwawani Isurel pe mekupu hima laka le, puris hima laka le, e, lo mwanji hambwandau hima laka le tani ya wu wau. Wosiwani Jisas ni ele kanisol hima le wauro aka ki raꞌaiwani ya wu sawe,
66 E logo que amanheceu, ajuntaram-se os anciãos do povo, os principais dos sacerdotes e os escribas, e o conduziram ao seu conselho, dizendo:
67 “Ma nunu mi sawe to. Mini Kuraisiꞌi, mina?” Ete wowani ya wunu ri sawe, “E, kunu a sawewa sembe apa hinde ku ha kumbwa.
67 Se tu és o Cristo, dize-nos. E ele lhes disse: Se eu vo-lo disser, não o crereis;
68 E, mwanji fwele kunu a siliwa, mwanji wasa ti hinde apa ku ani sawe kumbwa.
68 e se eu também vos perguntar, não me respondereis, nem me ­soltareis.
69 Woro apa ki ambwesini ete i ini Hima ri Che dori ele kwambu ga dau Gotri tapa mama tokwe ya ri linindakonda.”
69 De hoje em diante, o Filho do homem se assentará à direita do poder de Deus.
70 Wowani wunu tinda ete ya wu sawe, “O hinga ti nawa, mini Gotri che mwe nahaꞌa?” Wowani ya wunu ri sawe, “Kunjenga ete ku sawendau, ori ando.”
70 Então, todos disseram: És tu então o Filho de Deus? E ele lhes disse: Vós dizeis que eu sou.
71 Wowani ya wu sawe, “Apa mwanji anandi fo nu ai mendi hinga, mina. Ri takisopo tiki ka hinga ete ri sawewani nu mendihiro.”
71 E eles disseram: Por que ainda temos necessidade de outro testemunho? Porque nós mesmos o ouvimos da sua própria boca.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.