Lucas 20

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Gisi foki Jisas ele himiyama hurahama ni Gotri aka laka we ki kwai Gotri mwanji ti ya wunu ri sawenda. Wondawani puris hima wui hima laka le, Gotri lo mwanji hambwandau hima le, e, ele wui mekupu hima wunu tinda rini tambwa ya wu ta.
1 Certo dia, Jesus estava no pátio do Templo ensinando o povo e anunciando o evangelho . Então chegaram ali alguns chefes dos sacerdotes e alguns mestres da Lei, junto com alguns líderes do povo,
2 Wu tani ya rini wu sawe, “Ma nunu sawe. Mini bwele kwambu hinga mi torosini o tau mi randau? Namoto o kwambu mini haro?”
2 e perguntaram: — Diga para nós: com que autoridade você faz essas coisas? Quem lhe deu essa autoridade?
3 Ete wowani rini ga mwanji wasa ka hinga ya ai wunu ri sawe: “Ani okwe mwanji foti kunu a silineheikondau. Ku hambwawa ma ku ani sawe:
3 Jesus respondeu:
4 Jon hima leni uku yasindaro sumbu ti, hewen ko ki taro sumbuꞌu, hima inaka ki ri wondaro sumbu?”
4 Quem deu autoridade a João para batizar? Foi Deus ou foram pessoas?
5 Ete wowani wunjenga ka hinga ya wu anambwa anambwanda: “E, ete nu sawewa, ‘O hewen ko ki taro sumbu,’ wowa apa ka hinga ori sawekonda, ‘Wo hinde wowani sembe kuhi ti ri bwaro mwanji mendini ku ha nambwe?’
5 Aí eles começaram a dizer uns aos outros: — O que é que vamos dizer? Se dissermos que foi Deus, ele vai perguntar: “Então por que vocês não creram em João?”
6 E, ete nu sawewa, ‘O hima i inaka ki hambwa hambwa wondaro sumbu,’ wowa apa dele himiyama hurahama humokuto ki nunu wu takehekonda. Hinde wowani, wunu Jon ni Gotri mwanji bwarakarandau hima hinga sembe mwe naha wu hasindau.”
6 Mas, se dissermos que foram pessoas, esta multidão vai nos apedrejar, pois eles acham que João era profeta .
7 Wofunu Jisas ni ka mwanji wasa hinga ni ya wu sawe: “Nunu nu hikisandau, ka uku ri yasindaro kwambu soki taro.”
7 Por isso responderam: — Nós não sabemos quem deu autoridade a João para batizar.
8 Wowani Jisas ya wunu sawe, “Ani okwe namoi kwambu a torosini tau ahi a randau ti kunu a sawe hinga.”
8 Jesus disse:
9 Wosini Jisas mwanji yepe fo ele himiyama hurahama ni ka hinga ya ri sawe: “Hima fori tau rihi ki waini me le ya ri si. Wosini waini rupwa oti hima fweleto ya tau hinga wu ra kinani wui tapa tenge ki ya wunu ri ha. Ete wosini rini ko sumbwe naha foki ri isini ya ri da.
9 Depois Jesus contou esta parábola para o povo:
10 Wosini waini tuko numbundau gisi tawani ri tau ra himache forini ri humbwewani waini tuko rihi fwele ri rata ki ya ri i. Wosiwani o waini rupwa ki randau hima le wu saini rini wu yeni wu humbwewani nimba nimba ya ri ai i.
10 Quando chegou o tempo da colheita, ele mandou um empregado para receber a sua parte. Mas os lavradores bateram nele e o mandaram de volta sem nada.
11 Wowani tau ra himache forini ya ri ai humbwe. Ete wowani o tau ra himache okwe o hingambwa rini yeni kapwa sumbu naha rini wosini ai rini humbwewani nimba nimba ya ri ai i.
11 O dono mandou outro empregado, mas eles também bateram nele, depois o trataram de modo vergonhoso e o mandaram de volta sem nada.
12 Ete wowani tau ra himache foringa ya ri ai humbwe. Wowani rini wu yesini toroni hoko tokwe ya rini rawaru.
12 Então ele enviou um terceiro empregado, mas os lavradores também bateram nele e o expulsaram.
13 O keke yapai chele rupwa ori ya sawe, ‘Hinde hinga apa a wono? Ai hurahama che o da, funda ete rini keke a wondau. Woro o ai che ni a humbwewa ri mwanji o wu mendikonda.’
13 Aí o dono da plantação pensou: “O que vou fazer? Já sei: vou mandar o meu filho querido. Tenho certeza de que vão respeitá-lo.”
14 Ri iwani o waini rupwa ki ya tau randau hima le rini heini wunjenga ka hinga ya wu anambwa anambwa: ‘Dori hima ichekai ri sekewa tapawa hinga ya ri sirinakonda. O keke ma rini nu yeni si. Wosini do waini rupwa nundo nu raꞌai.’
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, disseram: “Este é o filho do dono; ele vai herdar a plantação. Vamos matá-lo, e a plantação será nossa.”
15 O hinga wu bwakoni rini wu toroni waini rupwa hoko tokwe rini wu rawarusini rini yewani ya ri ha. Hinde hinga ku hambwandau? Kari yapai chele rupwa apa hinde hinga wunu ri wosino?
15 — Então eles jogaram o filho para fora da plantação e o mataram. Aí Jesus perguntou:
16 Apa ri ai tani ele waini rupwa ki tau randau hima le o ri yeni sikonda. Wosini o waini rupwa laka hima ba fweleni o ri ai hakonda.” Jisas o mwanji hinga ri bwawani ele hima ri mwanji ni wu mendini ya wu sawe, “Apa o sumbu hinga wosi hinga, minambwe naha.”
16 Ele virá, matará aqueles homens e dará a plantação a outros lavradores. Então as pessoas que estavam ouvindo disseram: — Que Deus não permita que isso aconteça!
17 Ete wowani Jisas wunu hei hei ya wunu ri sawe, “Do Gotri chengi ki dau mwanji mu mwe ti hinde hinga?
17 Mas Jesus olhou bem para eles e disse:
18 E, hima fori o humokuto tenge ki ri sikano ti, talihapa rihi ti tukumorino. E, do humokuto to hima fori tenge ki sikano ti, ori hima ni funda ete rini yembisewa hapi hinga ri sira sindau.”
18 Quem cair em cima dessa pedra ficará em pedaços. E, se a pedra cair sobre alguém, essa pessoa vai virar pó.
19 Ete wowani Gotri lo mwanji hambwandau hima le, e, puris hima lei wui hima laka le wunu tinda ete ya wu hambwa, Jisas do mwanji yepe wunu naha ni ri sawero. O keke o gisi naha kumbwa wu saini Jisas ni ya wu toroni inji ki. Wokoni ele himiyama hurahama ni wu ai heini ya wu aki.
19 Os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes sabiam que era contra eles que Jesus havia contado essa parábola e queriam prendê-lo ali mesmo, porém tinham medo do povo.
20 Wosini rini ni ete ya wu misinda. Wondani hima fweleni wu humbwewani hima kipe hinga wu gamboni waꞌaisini rini tambwa ya wu i. Wu ini ele sumbu ri wosindau ni ya wu heinda, wosiwa gapiman hima apukolaka i tapa tenge ki rini wu hano mwanji bomo fo wu toro kinani ya wu wakinda.
20 Então começaram a vigiar Jesus. Pagaram alguns homens para fazerem perguntas a ele. Eles deviam fingir que eram sinceros e procurar conseguir alguma prova contra Jesus. Assim os mestres da Lei e os chefes dos sacerdotes teriam uma desculpa para o prender e entregar nas mãos do Governador romano.
21 Wondani ya rini wu sili, “Ondiyakandiyandau hima, nu hambwasinda, mini ele himiyama hurahama ni mwanji mwe naha kumbwa mi bwani wunu mi ondiyakandiyandau. Mini hima i hi laka ti keke mi akinda nambwe. Mina. Mini ele himiyama hurahama ni Gotri sumbu kipe ti mwanji mwe naha kumbwa wunu mi ondiyakandiyandau.
21 Esses homens perguntaram: — Mestre, sabemos que aquilo que o senhor diz e ensina é certo. Sabemos também que o senhor não julga pela aparência e ensina a verdade sobre a maneira de viver que Deus exige.
22 Woro hinde hinga mi hambwandau? Takisi ya ti Sisa king apukolaka ni nu hano sumbu ti kipeꞌe, kapwa?”
22 Diga: é ou não é contra a nossa Lei pagar impostos ao Imperador romano?
23 Wowani Jisas mwanji gambo wuhi ti amwei naha ri hambwasini ya wunu ri sawe,
23 Mas Jesus percebeu a má intenção deles e disse:
24 “Humokuto ya foti ma ku ani ratawa ani hei. Do ya ki dau hima i himamwale ga, e, hima hi ga namohi?” Wowani ya wu sawe, “Sisa king apukolaka hi.”
24 — Tragam aqui uma moeda. De quem são o nome e a cara que estão gravados nela? — São do Imperador! — responderam eles.
25 Ete wowani ya wunu ri sawe, “Sisa king apukolaka i mwaꞌambwe ti o Sisa ni ma ku ai ha, e, Gotri mwaꞌambwe ti o Gotri ni ma ku ai ha.”
25 Então Jesus disse:
26 O hinga ri sawewani ele himiyama hurahama i nindo ki ri mwanji bomo foti wu toro ki wu wofuro. wunu o mwanji wasa wuhi ni ri bwaro ti keke wu apapanakoni mwanji nambwe gainasini ya wu eninda.
26 Eles não puderam conseguir nenhuma prova contra Jesus diante do povo. Por isso ficaram calados, admirados com a resposta dele.
27 Wosiwani Satiyusi hima fwele Jisas tambwa ya wu ta. Satiyusi hima le wunu ka hinga wu sawendau, “Hima matimat ki wu sindau ti hinde apa ai sai kumbwa.”
27 Alguns saduceus , os quais afirmam que ninguém ressuscita, chegaram perto de Jesus
28 Wu tani ya rini wu sawe, “Ondiyakandiyandau hima, Moses Gotri lo mwanji foti kaisini ka hinga nunu sawero, ‘E, hima fori humwe hopwesini dani ini che nambwe ri hasiwa, ri hipache to o humwe sa ri ai himanguto rasini ri apwai che ti sa fi wosisi.’
28 e disseram: — Mestre, Moisés escreveu para nós a seguinte
29 Woro imbihumbwa analongo hiparakambwe le tapaꞌangi hatachi fisi ya wu da. Wosiwani o wui apwai mwa laka rito humwe fo ri ratasini ri hopwero ti che nambwe ya ri ha.
29 Acontece que havia sete irmãos. O mais velho casou e morreu sem deixar filhos.
30 Ete wowani ri diya rito o humwe ya ri ai hopwe. Wosini che nambwe ya ri ai ha.
30 Então o segundo casou com a viúva,
31 Wowani ri diya to o hingambwa ya ri ai wo. Ele tapaꞌangi hatachi fisi analongo hiparakambwe le o hingambwa wu woni wunu che fo wunu ti rasi nambwe ya wu ha.
31 e depois, o terceiro. E assim a mesma coisa aconteceu com os sete irmãos, isto é, todos morreram sem deixar filhos.
32 Wosiwani dani ikoni o humwe okwe ya ti ha.
32 Depois a mulher também morreu.
33 Woro ele haro hima wu ai saino gisi ki ka humwe namoi humwe hinga ti dano? Mi hambwandau, ele tapaꞌangi hatachi fisi hiparakambwe o humwe numbwa wu hopwero.”
33 Portanto, no dia da ressurreição, de qual dos sete a mulher vai ser esposa? Pois todos eles casaram com ela!
34 Ete wowani Jisas ya wunu sawe, “Apa do gisi himiyama hurahama le wu anahopwenda.
34 Jesus respondeu:
35 Woro ichai Gotri wunu chikini ohounaro himiyama hurahama le wu ai saini himamwale kipe tinga ete wu dano ti, wunu apa anahopwendau sumbu hinga hinde wu sirina kumbwa.
35 Mas as pessoas que merecem alcançar a ressurreição e a vida futura não vão casar lá,
36 Wosini hinde apa wu ai ha kumbwa. Kale Gotri ensel dau hingambwa wu dano. Gotri ai wunu rasairo ti keke ri che hinga o wu dakonda.
36 pois serão como os anjos e não poderão morrer. Serão filhos de Deus porque ressuscitaram.
37 Woro Moses okwe ele hima hasini ai saino bomo ni ya nunu ri ondiyakandiyanda. Michi foki ri isini ri heiwani meche foriki hi okuni sukwandawani mwanji foti ka hinga ya sawe: Apukolaka rini ‘Epuraham Gotri, Aisak Gotri, e, Jekop Gotri.’
37 E Moisés mostra claramente que os mortos serão ressuscitados. Quando fala do espinheiro que estava em fogo, ele escreve que o Senhor é “o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.”
38 Woro o hingambwa Gotri ele haro himako wui Gotri mina. Gotri rini ele himamwale tinga dau hima lei wui Gotri. Hinde wowani, Gotri miyaningisopo ki ele hima hinga tinda ete wui himamwale ti ete dau.”
38 Isso mostra que Deus é Deus dos vivos e não dos mortos, pois para ele todos estão vivos.
39 O mwanji ri sawewani lo mwanji hambwandau hima fwele mwanji wasa ya rini wu ai sawe, “Ondiyakandiyandau hima, mwe naha ki mi sawendau.”
39 Aí alguns mestres da Lei disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Wokoni mwanji fo ai rini wu sili ki ya wu aki.
40 E não tinham coragem de lhe fazer mais perguntas.
41 Wowani mwanji fonga ya wunu ri sawe, “Hinde wowani ka hinga wu sawendau, Kurais rini Defit che?
41 Em seguida Jesus perguntou a eles:
42 Woro Sam chengi foki Defit rinjenga ete ri sawero:
42 Pois o próprio Davi diz assim no livro de Salmos:
43 — ausente —
43 até que eu ponha os seus inimigos
44 Woro Defit rinjenga Kurais ni Apukolaka rini naro. O hinga nawa Kurais hinde hinga Defit che hinga ri dau?”
44 Se Davi chama o Messias de Senhor, como é que o Messias pode ser descendente de Davi?
45 Ele himiyama hurahama hinga tinda wu dasini Jisas mwanji ni ya wu mendinda. Wondawani ri himache leni ya sawe,
45 O povo todo estava escutando, e Jesus disse aos discípulos:
46 “Kunu lo mwanji hambwandau hima leni ku hambwafwaꞌainda. Wunu hima i miyaningisopo ki nikaꞌari huwe laka tini wu sisini wu ichiꞌuchanda kinani wu okokonandau. E, wunu hima le waundau apweli ki wunu weseꞌanda kinani wu okokonandau. Wondani lotu wondau aka laka we ki himiyama hurahama le miyaningisopo sindau mapwa tokwe wu liti ki wu okokonandani, e, ahirahi andau gisi ti wunu takumwa naha ki dau tei ki wu liti kinani wu okokonandau.
46 — Cuidado com os
47 Wunu ele himanguto leni gambosini wui ya mwaꞌambwe ti wundo hili yandani, e, hima le wunu hei kinani nimba gamboni huwe laka Gotri ni wu uchahambwandau. O keke hima i sumbu kilino gisi tawa ele lo mwanji hambwandau himako nomo omwesika ki wu ra sindau.”
47 Exploram as viúvas e roubam os seus bens; e, para disfarçar, fazem orações compridas. Portanto, o castigo que eles vão sofrer será pior ainda!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.