Lucas 16

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Jisas himache rihi leni mwanji yepe foti ya ri sawe, “Ya chele hima foriki ri tau aulindau hima fori ya da. Gisi fo hima fwele tani ya chele hima ori ni ri tau aulindau hima ni mwanji kwambu tiki ka hinga ya rini sawe: ‘Mi tau aulindau hima ri mi mwaꞌambwe le nimba ri ohumbwendau?’
1 Jesus contou a seguinte história a seus discípulos: “Um homem rico tinha um administrador que cuidava de seus negócios. Certo dia, foram-lhe contar que esse administrador estava desperdiçando seu dinheiro.
2 Ete wowani ri tau aulindau hima ori ni ri uchawani ri tawani ya rini sawe, ‘Ka sumbu hinga mi wosiro mwanji a mendiro. Hinde wowani o sumbu hinga mi wosiro? Mi ini ele ya tau ahi mi randaro ti, chengi tiki norukweni mi kaisini o chengi ani tambwa ma rata. Hinde wowani, mini ele ai mwaꞌambwe apa mi ai aulinda hinga.’
2 Então mandou chamá-lo e disse: ‘O que é isso que ouço a seu respeito? Preste contas de sua administração, pois não pode mais permanecer nesse cargo’.
3 “Ete wowani tau aulindau hima ori, ri inaka ki ka hinga ya ri hambwanda: ‘Apa hinde hinga a wosino? Ai apukolaka i tau ani aulindau ti, apa ya ri ani humbukonda to. Ani a yakinanimbwa apa nuwe ani eini ya tau a rano. Hima leni ahirahi keke ani anakahawendano ti, ani apa huruhumba. Ori o to, ani hambwa kipe naha fo ani hambwahiro.
3 “O administrador pensou consigo: ‘E agora? Meu patrão vai me demitir. Não tenho força para trabalhar no campo, e sou orgulhoso demais para mendigar.
4 O sumbu hinga a wosiwa apukolaka tau ani aulindau ti ri ani humbuwa, hima le wui aka tokwe wu ani rakaruno.’
4 Já sei como garantir que as pessoas me recebam em suas casas quando eu for despedido!’.
5 Ete wosini ri apukolaka i mwaꞌambwe nimba raꞌaindaro hima leni funda funda ri uchawani rini tambwa ya wu ta. Hima fori metengei naha tawani tau aulindau hima ori ya rini sili, ‘Mini ai apukolaka ri mwaꞌambwe le nimba geni mi raꞌairo?’
5 “Então ele convocou todos que deviam dinheiro a seu patrão. Perguntou ao primeiro: ‘Quanto você deve a meu patrão?’.
6 Wowani ya ri sawe, ‘100 daram weli ni a raꞌairo.’ Ete wowani tau aulindau hima ori ya rini sawe, ‘Ele mwaꞌambwe nimba mi raꞌairo tini kairo chengi mihi dohaꞌa da. Apa ma litisini 50 daram weli hinga ma kai.’
6 O homem respondeu: ‘Devo cem tonéis de azeite’. Então o administrador lhe disse: ‘Pegue depressa sua conta e mude-a para cinquenta tonéis’.
7 Wosiwani dani ini hima ba foringa tawani tau aulindau hima ori ya rini sili, ‘Ele mwaꞌambwe nimba mi raꞌairo le geni?’ Wowani ya ri sawe, ‘100 witi kowe laka lenumbwa a raꞌairo.’ Ete wowani ya rini sawe, ‘Ele mwaꞌambwe nimba mi raꞌairo tini kairo chengi mihi ti dohaꞌa da. Apa 80 witi kowe laka hinga ma kai.’
7 “‘E quanto você deve a meu patrão?’, perguntou ao segundo. “Devo cem cestos grandes de trigo’, respondeu ele. E o administrador disse: ‘Tome sua conta e mude-a para oitenta cestos’.
8 “Ete wowanumbwa apukolaka ri tau aulindau kapwa hima ori ni hambwafwaꞌaisini rinjenga ri okularo keke hi rihi ti ya rini rasai. Hinde wowani, do nuwe kipe hima le nuwe pe tau wuhi ti kipe naha wu hambwafwaꞌaisini wunjenga wu okulandau ti, lindana kipe hima leni wu dikisindau.
8 “O patrão elogiou o administrador desonesto por sua astúcia. E é verdade que os filhos deste mundo são mais astutos ao lidar com o mundo ao redor que os filhos da luz.
9 “O keke kunu a sawenda: Do nuwe kipe ya mwaꞌambwe kuhi ti ele himiyama hurahama ni ma wunu okulawa kui nau hinga sa wu sira. Wowa ichai ele ya mwaꞌambwe kunu humbuno gisi ki, ele hima kunu rani aka we wuhi tiki kunu rakarusiwa kipe tumbwa ete ku da ete ku dano.
9 Esta é a lição: usem a riqueza deste mundo para fazer amigos. Assim, quando suas posses se extinguirem, eles os receberão num lar eterno.
10 “E, hima fori mwaꞌambwe cheche ni norukweni ri auliwa, o mwaꞌambwe laka okwe norukweni ri auli sindau. E, hima fori mwaꞌambwe cheche forini norukweni ri auli nambwe nawa, mwaꞌambwe laka okwe norukweni hinde apa ri auli kumbwa.
10 “Se forem fiéis nas pequenas coisas, também o serão nas grandes. Mas, se forem desonestos nas pequenas coisas, também o serão nas maiores.
11 E, do nuwe kipe ya mwaꞌambwe ni norukweni ku aulinda nambwe nawa, apa hewen kipe mwaꞌambwe kipe naha ti namoto kunu andowa ku aulinda kumbwa?
11 E, se vocês não são confiáveis ao lidar com a riqueza injusta deste mundo, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 E, hima ba fwelei mwaꞌambwe ni norukweni ku aulinda nambwe nawa, kui mwaꞌambwe leni namoto kunu andosiwa ku aulinda kumbwa?
12 E, se não são fiéis com os bens dos outros, por que alguém lhes confiaria o que é de vocês?
13 “Tau ra hima fori hacha fisi ki tau fisi hinde apa ri ra kumbwa. Apa hacha forini ri okokonani hacha forini sembe amwaka ri ano. Wosini apa hacha fori mwanji tini ri sirinani hacha forini gumwa ri sino. Kunu apa Gotri tau ga ya tau ga anaꞌape hinde ku toro kumbwa.”
13 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro”.
14 Farisi hima le wunu ya kekembwa wu okokonandau. O keke Jisas ele mwanji hinga ri bwandau ti wu mendini ya rini wu saweholiyanda.
14 Os fariseus, que tinham grande amor ao dinheiro, ouviam isso tudo e zombavam de Jesus.
15 Ete wowani ya wunu ri sawe, “Kunu ele sumbu kipe kuhi tini ele hima i miyaningisopo ki amwei ku wo kinani ku okokonandau. Woro Gotri kui inaka ti ri hambwasindau. Ele hima i nindo ki hi chele mwaꞌambwe ti, Gotri miyaningisopo ki bwelefo cheche hinga.
15 Então ele disse: “Vocês gostam de parecer justos em público, mas Deus conhece o seu coração. Aquilo que este mundo valoriza é detestável aos olhos de Deus.
16 “Gotri lo mwanji ga Gotri mwanji bwarakarandaro hima kairo chengi lenga wui tau ti wu ra rawani Jon sukwaro gisi ki ya ambwe. Jon sukwaro gisi ki ete ta tani apa okwe Gotri aulindau kwambu ti mwanji kipe ti ele hima ya wu mendindau. Wosini ele hima hinga tinda ete Gotri aulindau kwambu ki wu raru kinani tau kwambu wu randau.
16 “Até a chegada de João, a lei de Moisés e a mensagem dos profetas eram seus guias. Agora, porém, as boas-novas do reino de Deus estão sendo anunciadas, e todos estão ansiosos para entrar.
17 “Niri ga nuwe ga humbuno sumbu amwei naha, woro Gotri lo mwanji tini kairo himikiche foti humbuno sumbu ti kwambu naha, hinde apa humbu kumbwa.
17 É mais fácil o céu e a terra desaparecerem que ser anulado até o menor traço da lei de Deus.
18 “Ele hima hinga tinda ete wui humwe wu humbusini humwe anandi ni wu hopwewa, o humwe hopwendau sumbu tini walambe wu wosindau. E, hima fori injelembwa hima forito humburo humwe ni ri ai hopwewa, rini okwe anahopwendau sumbu tini walambe ri wosindau.
18 “Assim, o homem que se divorcia de sua esposa e se casa com outra mulher comete adultério. E o homem que se casa com uma mulher divorciada também comete adultério”.
19 “Injelembwa ya chele hima fori ya da. Gisi gisi rini siyoti kipe naha kipe naha lenumbwa ri soꞌoindani nikaꞌari naro tunumbwa ri sindaro. Wondani gisi gisi ahirahi kipe numbwa ete ri andaro.
19 Jesus disse: “Havia um homem rico que se vestia de púrpura e linho fino e vivia sempre cercado de luxos.
20 Wondawani ri aka lengenumbo takai ki bwarichape hima fori ya da. Hi rihi ti Lasaras. Okwechenakweche miyafo naha ri tape ki ya da.
20 À sua porta ficava um mendigo coberto de feridas chamado Lázaro.
21 Wondani rini ori ya chele hima ahirahi andawani ahirahi gomu tei tako ki raindaro tini ri awa sembe rini tale kinani ya ri hambwanda. Wondawani asa le tani o okwe rihi ni tarukwe wuhi ki ya wu beronda.
21 Ele ansiava comer o que caía da mesa do homem rico, e os cachorros vinham lamber suas feridas abertas.
22 “Dani ini bwarichape hima ori ya ha. Wowani ensel le sikani rini wu kichani hewen ko tokwe wu rakausiwani Epuraham ga ya fi da. Ete wosiwanumbwa ya chele hima ori hawani ya rini wu eini si.
22 “Por fim, o mendigo morreu, e os anjos o levaram para junto de Abraão. O rico também morreu e foi sepultado,
23 Wosiwani himamwale rihi ti ini hi tiki raisini amwaka omwesika laka ki ya ri mendinda. Wondani kau ri mauni ri heiwani Epuraham apahime naha ki Lasaras ga ya fi da.
23 e foi para o lugar dos mortos. Ali, em tormento, ele viu Abraão de longe, com Lázaro ao seu lado.
24 Wowani ya chele hima ori uchani ka hinga ya ri sawe: ‘Ai yapai Epuraham, ani keke mi woni Lasaras ma humbwewa sa ri tani tapa tongo rihi ki ukuche fori ri haiyesini sa ratani tarukwe ahi ki sa ri ani owesiwa tarukwe ahi ti gamweche ri tikiningo hinga a mendi. Do hi ki a dani amwaka omwesika naha ki a mendindau.’
24 “O rico gritou: ‘Pai Abraão, tenha compaixão de mim! Mande Lázaro aqui para que molhe a ponta do dedo em água e refresque minha língua. Estou em agonia nestas chamas!’.
25 “Ete wowani Epuraham ya rini sawe, ‘Ai che, ma ai hambwanehei. Injelembwa himamwale mihi ga nuwe ki mi dani mini mwaꞌambwe kipe naha lenumbwa mi raꞌaindaro. Wondawani Lasaras mwaꞌambwe kapwa naha lenumbwa ri raꞌaindaro. Woro keke apa do ko ki rini kipe tumbwa ri dawa, mini amwaka omwesika naha ki mi mendinda.
25 “Abraão, porém, respondeu: ‘Filho, lembre-se de que durante a vida você teve tudo que queria e Lázaro não teve coisa alguma. Agora, ele está aqui sendo consolado, e você está em agonia.
26 Woro o tombwa mina, nui nuwe tipa ga kui nuwe ga Gotri wa laka foti fikasindau. O keke ka ko ki dau hima le do wa laka ni wu yetikinani kunu tambwa hinde apa wu rachi kumbwa. Wowa o kachi nangi ki ku dau hima le do wa laka hinde apa ku yetikinasini nunu tambwa hinde ku rau kumbwa.’
26 Além do mais, há entre nós um grande abismo. Ninguém daqui pode atravessar para o seu lado, e ninguém daí pode atravessar para o nosso’.
27 “Ete wowani ya chele hima ori ya sawe, ‘Yapai, o hinga keke mini a silinda, Lasaras ni ma ai rumbwewa ai yapai ko tokwe sa ri ai ini sawehambwa.
27 “Então o rico disse: ‘Por favor, Pai Abraão, pelo menos mande Lázaro à casa de meu pai,
28 Ai hiparakambwe le tapaꞌangi ba o kaka da. Woro Lasaras sa ai ini mwanji kwambu naha ki sa wunu ri sawehambwa. Foki wunu okwe do amwaka laka a mendindau ko ki apa wu tano keke.’
28 pois tenho cinco irmãos e quero avisá-los para que não terminem neste lugar de tormento’.
29 “Ete wowani Epuraham ya sawe, ‘Moses kairo Gotri lo mwanji ga Gotri mwanji bwarakarandaro hima lei mwanji ga wunu ki o da. O mwanji ni sa wu mendi.’
29 “‘Moisés e os profetas já os avisaram’, respondeu Abraão. ‘Seus irmãos podem ouvir o que eles disseram.’
30 Wowani ya chele hima ori ya sawe, ‘Mina, yapai Epuraham. O mwanji keke sembe hinde apa wu ha kumbwa. E, matimat siro hima forito ai saini wunu tambwa iwambwa o tini wu heinimbwa apa sembe wu hano.’
30 “Então o rico disse: ‘Não, Pai Abraão! Mas, se alguém dentre os mortos lhes fosse enviado, eles se arrependeriam!’.
31 Ete wowani Epuraham ga ya rini sawe, ‘E, Moses kairo Gotri lo mwanji ga Gotri mwanji bwarakarandaro hima lei mwanji ga wu mendi nambwe nawa, hima fori matimat ki ai ri saiwa o sumbu ni wu heini sembe wuhi ti apa hinde wu ha kumbwa.” ’
31 “Abraão, porém, disse: ‘Se eles não ouvem Moisés e os profetas, não se convencerão, mesmo que alguém ressuscite dos mortos’”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.