Lucas 11
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH
1 Jisas michi foki Gotri ni ya ri uchahambwanda. O sumbu ri humbusiwani ri himache fori ya rini sawe, “Apukolaka, Gotri ni uchahambwandau sumbu ma nunu ondiyakandiya, ka injelembwa Jon ri himache leni ondiyakandiyaro hinga.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 Wowani ya wunu ri sawe, “Gotri ni uchahambwano gisi ki ka hinga ma ku sawe:
2 Jesus respondeu:
3 — ausente —
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 — ausente —
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Wosini ya wunu ri sawe, “E, kui nindo tiki hima fori ri nau fo dawani, nili alase ki ri ini ya ri sawe, ‘Ai nau, bereti namili ma ani ha.
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 Ai nau fori numbo ki tani sukwani ani heiro, woro ani rini a yakwano ti ahirahi nambwe.’
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Ete wowani aka we tiki tukuyandau ri nau ri mwanji wasa ya rini sawe, ‘Mini apa ani ni tau kwambu ani ha kei. Aka ti a dimihiro, wosiwani ai che le tei tiki ani ga dele tukuyanda. Apa hinde a saini ahirahi mini ani ha kumbwa.’ Woro ku hambwawani hinde hinga?
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Kunu a sawenda, yapai chele aka saini ri nau keke ri hambwani ahirahi rini hinde ri ha kumbwa. Mina. Woro ori hima ete uchani ekichasi ekichasindawa apa ri saini ri heifundau mwaꞌambwe rini hano.
8 Jesus disse:
9 Worokeke kunu a sawenda: Kunu Gotri ni ma ete ku uchahambwanda, wowa Gotri o kunu hakonda. Kunu mwaꞌambwe ni ma ete ku wakindawa o ku heikonda. Kunu aka duwa ni ma ete yenda, Gotri aka duwa o kunu tukwasikonda.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 Hinde na hima fori Gotri ni mwaꞌambwe fo keke ete ri uchahambwano ti, o mwaꞌambwe ri torono. E, hinde na hima fori mwaꞌambwe ni ete ri wakino ti, o mwaꞌambwe ri heino. E, hinde na hima fori aka duwa ete ri yendano ti, Gotri o rini tukwasikonda.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 “E, kui nindo tiki che fori ri yapai ni fwaiꞌomwe keke ri sawewa, apa kapwa hopo ni rini hanoꞌo? Mina.
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 E, ri che ri yapai ni apwetoko la fo rini ha ki ri sawewa, apa yapai kapwa hopo tini rini hanoꞌo? O okwe mina.
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Woro kunu kapwa sumbu ku wondau hima kui che leni mwaꞌambwe kipe tumbwa ku handau sumbu tini ku hambwasindau, o hinga ti nawa Yapai hewen ko tiki ri dau ti rini ni uchahambwandau hima leni Gotri Himamwale kipe o ri hakonda.”
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Jisas himamwale kapwa hima foriki dasini takisopo dimisiro hima ni kipe ya ri wosinda. Himamwale kapwa o sirani isiwani mwanji bwanda nambwe hima ori mwanji ti ya ri bwa. Ete wowani ele himiyama hurahama o tini wu heini inaka tenge miyafo ya wu hambwa.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Wowani hima fwele ya sawe, “Himamwale kapwa lei wui apukolaka, Belesepul, ri kwambu tiki himamwale kapwa ri rani ri humbwendau.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Wosini hima fwele rini simiyanehei kinani ya rini wu ucha, wowa hewen ko kipe kwambu chele sumbu fo wupa wo sumbu hinga ri wosi ki.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Wowani rini wui inaka ti ri hambwasini ya wunu ri sawe, “E, ko laka ki king apukolaka ri himache le huwasini wu anayendawa o ko laka walambe ino. E, aka foki wu dau analongo hima le wu huwasini wu anayendawa o aka apa hinde yakinani wu eti kumbwa.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 E, Saiten okwe o hingambwa, ri himache le wu huwasini wu anayendawa apa o wui ko laka hinde hinga yakinani wu etino? Woro ete ku ani sawendau, ani Belesepul kwambu tiki himamwale kapwa a rani a humbwendau.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 E, Belesepul kwambu tiki himamwale kapwa a rani a humbwendau nawa, namoto kale kui himache leni okulawani himamwale kapwa rani humbwendau? O hinga ku ani sawewa, ele kui himache leto koti torondau hima hinga etisini kui mwanji ni o kunu wu kilikonda.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Woro, ani Gotri kwambu tiki himamwale kapwa a rani a humbwendau ti nawa, Gotri aulindau kwambu ti kunu ki tahiro.
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 “E, hima kwambu naha fori rambu ti ri torosini ri aka tini ri aulindawa, mwaꞌambwe rihi le kipe tumbwa ya dau.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 E, rini ni dikindau au anaye hima kwambu naha fori tani rini ga fi anayeni dikisini ele ri rambu ga hachangipi huwe ga ri torosiwa kwambu rini haro ti ya leningikonda. Wosinumbwa ele ri mwaꞌambwe ri humwasini ri hima kupu leni ya ri hakonda.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 “Hima fori ai nau nambwe nawa, rini ai miho. Hima fori ani ga ele sipisip si wau nambwe nawa, o rindo ele sipisip ni ri enginawani wu ichiꞌuchandau.
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 “E, himamwale kapwa fori hima foriki dawani rini hanjaꞌaini sirani isini ri fwa nambwe mapwa foki himatino michi tini ya ri wakinda. Woro ri himatino michi ri wakifuni ya ri sawe, ‘Ani ai ini injelembwa a daro aka hukwe ahi ki a dano.’
24 Jesus continuou:
25 Ri ini ri heiwani o aka ri hanjini kaꞌapwe le ri woni yechikina yechikinasinda.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Ete wowani ri ai ini rini ni dikini kapwa sumbu mama wondau tapaꞌangi hatachi fisi himamwale kapwa leni ya ri rata. Wosini o aka ki wu raruni ya wu da. O keke ka hima injelembwa kapwa sumbu wai hinga ri wondaro ti, apa kapwa sumbu omwesika naha ki funda ete ri wondau.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Jisas ele mwanji hinga ri bwandawani ele himiyama hurahama lei nindo ki humwe fo hapa tinga ti uchani ya ti sawe, “Ka humwe injelembwa mini rasini muku ti mini handaro ti, tini sa ti eripeꞌaripe.”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 Wowani Jisas ya sawe, “Mina. Ele hima Gotri mwanji ni wu mendini wu sirinandau tombwa, wunu sa wu eripeꞌaripe.”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Himiyama hurahama miyafo wu tani wu wausiwani ka hinga ya wunu ri sawe: “Do apa kipe himiyama hurahama le wunu kapwa. Wunu Gotri kwambu tini nimba wu hei kinani kwambu chele sumbu fo keke wu uchandau. Woro apa kwambu chele sumbu foti wunu a meku hinga. Jona ki sukwaro sumbu numbwa wunu a mekukonda.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Injelembwa Ninifa kipe hima le Gotri wunu wosikondau sumbu ni mwe naha wu hambwa kinani Gotri Jona ni wupa ya ri owe. Woro o hingambwa apa dori Hima ri Che okwe apa dele dau himiyama hurahama le keke Gotri wupa ya rini owekonda.
30 Assim como o
31 Ichai Gotri ele himiyama hurahama leni mwanji ri bwano gisi ki, nika rai tokwe miyaningisopo sini tapa yanji waku angi tokwe taro kwini humwe foti dele dau hima lenga funda wu saisini tindo wui kapwa sumbu tini ya ti kilindakonda. Hinde wowani, ka kwini humwe tini niri ambwe nuwe ambwe ti daro tito ti tani Solomon hambwa kipe rihi tini ti mendiro. Woro apa Solomon ni dikiro hima ri dohaꞌa da.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Gotri ele himiyama hurahama leni mwanji bwano gisi ki, Ninifa pe hima le dele dau hima lenga funda wu saisini wui kapwa sumbu tini ya wu kilindakonda. Hinde wowani, Ninifa pe hima le Jona wunu bwandaro mwanji ti wu mendini kapwa sumbu wuhi gumwa wu siro. Woro apa Jona ni dikiro hima dohaꞌa da.
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 “Hima le lamu okusini tei tako tiki, e, hungwe tako tiki wu rawarunda nambwe. Mina. Wunu lamu okusini lamu lisindau tei tenge tiki wu owendau, wowa ele hima raruni o lamu okundau ti sa wu hei.
33 Jesus continuou:
34 Miya mihi ti hima tape ki okundau lamu hinga. E, miya mihi ti kipe nawa, hima tape mihi ti okwe lindanasindau. E, miya mihi ti kapwa nawa, hima tape mihi ti okwe hundusindau.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 O keke mini hambwafwaꞌai. Foki o lamu ri sembe tiki kwai dau ti, apa usungwaha ki.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 E, ele hima tape mihi tinda ete lindanandani sunduche foti mini ga da nambwe nawa, ele hima tape mihi, lamu tito okuni taiyandau hinga ete mini o hingambwa taiyandano.”
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Jisas o mwanji wunu ri sawesiwani Farisi hima fori ahirahi fi a kinani ya rini ucha. Wowani ri aka we tiki ri raruni tei tiki ya ri liti.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Woro, Jisas Juta hima kupu lei sumbu tini sirinani uku ri ya nambwe tei tiki ri litiwani Farisi hima ori rini heisini inaka miyafo ya ri hambwanda.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Ete wowani Apukolaka ya rini sawe, “Kunu Farisi hima, hatumwa lenga hungwe lenga hoko tokwembwa ku yokondau. Woro kui sembe we ti kwai hili ya sumbu tinga kapwa sumbu tinga kunu talesindau.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Kunu ambwatinambwati hima! Hoko tokwe dau mwaꞌambwe tini wosiro Gotri, we tokwe dau mwaꞌambwe ti okwe ri wosi nambweꞌe?
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 E, ele mwaꞌambwe kunu ki kwai dau ti ele bwarichape hima le keke ku woni ma wunu ha. O hinga ku wosiwa kunu ki dau hoko kipe mwaꞌambwe ti, e, we kipe mwaꞌambwe ti tinda ete halaya naha.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “Woro kunu Farisi hima, kunu hambwafwaꞌai! Kunu lekekwasa le, lombo le, e, kupucha ba fweleni tapaꞌangi tapaꞌangi kita hinga ku wausini kita funda ri Gotri ni ya ku hau. Woro kunu sumbu kipe tini, e, Gotri keke wondau sumbu tini ku sirinanda nambwe. E, ka sumbu ni metengei ma ku wo. Woro ele sumbu ba fwele okwe ku hanjaꞌai nambwe nawa, o to kipe naha.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “Kunu Farisi hima le, kunu hambwafwaꞌai! Kunu hima le kunu hei kinani lotu wondau aka we tiki takumwa naha ki ku linindani, e, hima le hima wausindau michi tiki kunu weseꞌanda ki ku okokonandau.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 “Kunu hambwafwaꞌai! Kunu awa fwasi nambwe matimat hinga, hima le matimat dau tini wu hikisani o tenge ki wu ichiꞌuchandau.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Wowani lo mwanji hambwandau hima fori mwanji wasa ya rini sawe, “Ondiyakandiyandau hima, o mwanji hinga mi bwaro ti, huruhumba omwesika nunu mi handau.”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Ete wowani Jisas ga ya sawe, “Kunu lo mwanji hambwandau hima, kunu okwe hambwafwaꞌai! Kunu ele himiyama hurahama wui bendu ki mwaꞌambwe nomo laka leni ku hasiwani wu kicha ki tau kwambu naha wu randau. Woroti kunu tapa gamweche ku dachinani wunu ni ku okula ki ku hambwanda nambwe.
46 Jesus respondeu:
47 “Kunu hambwafwaꞌai! Kui metele hima Gotri mwanji bwarakarandaro hima leni yeni wu siro. Wosiwani kunu o wui matimat hukwe ni ku ai norukwendau.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 O hinga wu wo wo, kui metele wosiro sumbu tini ku ohounandau, wosini hima leni o wui sumbu ni amwei ku sawendau. Hinde wowani, kui metele to Gotri mwanji bwarakarandaro hima leni wu yeni wu sisiwani wui matimat ni ku ai norukwendau.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 “O keke Gotri hambwa kipe naha ri hambwasini ri sawero, ‘Ani ni mwanji bwarakarandau hima lenga ai tau randau himache lenga a rumbwewa wunu tambwa wu iwa, fweleni wu yeni wu sini, fweleni walambe sumbu wunu wu wosino.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 O keke, apa dele dau himiyama hurahama, injelembwa Gotri do nuwe wosiro gisi ki ambwesini ete ta tani Gotri mwanji bwarakarandaro hima leni wui metele le wu yeni wu siro sumbu keke nomo ti ya wu rakonda.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Injelembwa metengei naha Epel ni wu yeni sisiwani ete ta tani apa Sekaraiya ni Gotri ni anguꞌomwe handau tei ga Gotri aka tipa kipe ga fi nindo naha ki rini wu yeni siro. Ei, mwe naha ki kunu a sawendau, ele kapwa sumbu wuhi keke apa dele dau himiyama hurahama le wunu mwanji chele.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “Kunu lo mwanji hambwandau hima, kunu hambwafwaꞌai! Kunu hambwa kipe dau aka ki tini ku raꞌaihiro. Wosini kunjenga o aka ku raru nambwe ku dasini ele raru ki simiyandau hima lei numbo tini ku ai ichakindau.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Wosini Jisas o aka we ri hanjaꞌaisini hoko tokwe ri raruwani lo mwanji hambwandau hima lenga Farisi hima lenga mwanji miyafo ki rini wu yendani ya rini wu omwemendinda. Wondani ri takisopo ki mwanji wasa ri ha kinani ele sumbu ba fweleni ya rini wu silineheinda.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Wondani funda rini ni ya ete wu heinda, ri takisopo ki mwanji foti walambe ri bwawa o mwanji ki rini ni wu kotimwo ki.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.