Lucas 10

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Wosinumbwa Apukolaka 72 hima hinga wunu ri esisini rini mwaseni wu i kinani fisi fisi ya wunu ri humbwe. Ele ko laka ga ko cheche ga ri i ki hambwandaro ko hinga tinda ete ya wunu ri humbwe.
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 Wunu ri humbwekoni ya wunu ri sawe, “Ahirahi miyafo tau tiki nipi nipisindau, woro tau ra himache miyafo mina. O keke Yapai chele tau ni ma ku uchahambwawa tau ra himache fwele sa ri humbwewa wu ini ele ahirahi nipiro le rinje sa rini wu numbuni wausi.
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 “Ya ma ku i. Woro, ma ku mendi, sipisip che leni kapwa asa nindo tiki humbwekondau hinga kunu a humbwekondau.
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Apa ya warondau kowe ti, mwaꞌambwe warondau kowe ti, e, su ti ku raꞌai kei. Apa himiyama hurahama fwele numbo tiki ku heini wunu weseꞌa kei.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 E, ku ini aka foki ku raruni, metengei o aka kipe hima leni ka hinga ma ku sawe: ‘Do aka ki dau himiyama hurahama le, sembe wahapi sumbu kunu ga o da.’
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 E, sembe wahapi hima fori o aka ki dawa, o sembe wahapi sumbu wunu ga da ki Gotri ni ku uchahambwaro ti ai tani ori sembe wahapi hima kumbwa o dakonda. E, o aka ki sembe wahapi hima fori da nambwe nawa, o sembe wahapi sumbu wunu ku haro ti ai jamekoni tani kunje o ai kunu ga o dakonda.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 O aka kumbwa ete ku dawa ahirahi lenga uku sumbwe ga kunu handawa ya ma ku anda. Hinde wowani, tau ra himache ri randau tau wasa rihi ti mwe naha sa ri toro. Apa ele aka ele aka ku raruni ku da kei.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Ku ini ko laka foki ku raruwa kunu wu heini wui aka tokwe kunu wu raꞌaisini ahirahi ti humwasini kunu hawa o ma ku a.
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 Wondani o ko kipe hahungo hima le kipe ma wunu ku wosinda. Wosini ma wunu ku sawe, ‘Gotri aulindau kwambu ti tani kunu takaihiro.’
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 E, ku ini ko laka foki ku raruwa, kunu wu rani wui aka we tokwe wu rakaru nambwe nawa, ma ku ini o ko laka ki dau numbo ki ku etisini ma ku sawe,
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 ‘Do ko laka kipe hapi kuhi ti seke nuhi ki apero ti, nu ai yemburunawani kunje o ai isinda. Woro kunu hambwafwaꞌaisi to: Gotri aulindau kwambu tani takaihiro.’
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 Kunu a sawenda, gisi jipe tawa Sotom ni wosiro sumbu kapwacheche hinga, do ko laka ni wosino sumbu tito omwesika laka fo.
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 “Kunu Korasin kipe himako ga Besaita kipe himako ga, kunu fiya kapwa naha! Kui ko ki kwambu chele sumbu ambwe sumbu ambwe a wosiro hinga Taiya ko ga Saiton ko ga a wosipo wunu injelembwa kapwa nikaꞌari simba wu injisini himisombo tape wuhi ki wu hindisini kapwa sumbu wuhi gumwa wu sikoro ambwa.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 Gotri mwanji bwano gisi ki Taiya ko ga Saiton ko ga mendino amwaka ti wai hinga, kundo ku mendino amwaka tito omwesika laka fo.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 Kunu Kapaneyam ko kipe hima, kunu hewen ko ki kunu rakaunoꞌo? Mina. Kunu ambwenda nambwe wa tiki ku raino.”
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 Wosini ri himache leni ya ri sawe, “Hima fori kui mwanji tini ri mendiwa, o ai mwanji tini ri mendino. E, hima fori kui mwanji tini gumwa ri siwa, o ani ni gumwa ri sino. E, hima fori ani ni gumwa ri siwa, o ri ani humbwewani a taro hima rini gumwa ri sino.”
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 Dani ini ele 72 tau ra himache le wu ai tasini ya wu eripenda. Wondani ya wu sawe, “Apukolaka, hi mihi ki himamwale kapwa leni nu sawendawani nui mwanji ti mendini sirinandaro.”
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Wowani ya wunu ri sawe, “Ani heiwani Saiten niri tito lepakinaro hinga hewen ko ki sikaro.
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Ma mendi, ani kwambu ti kunu ani hasinda, wosiwa ele au hopo ga ele namindawapi ga ku yitindani ele kunu omwemendindau hima lei kwambu tini ku diki sindau. Wowa mwaꞌambwe foto apa hinde walambe kunu i kumbwa.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Woro kundo ku eripeꞌaripeni ka hinga ete ku sawe kei: ‘Himamwale kapwa nui mwanji tini wu sirinandau.’ Mina. Kunu Gotri hi kuhi ti hewen ko tiki ri kairo tini ma ete ku eripeꞌaripenda.”
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Ka gisi ki Gotri Himamwale ti Jisas sembe tini yewani ri eripeꞌaripeni ya ri sawe, “Yapai, mini hewen ko ga nuwe ga mini Apukolaka. Hi mihi tini a rasaindau. Dele mwaꞌambwe inaka kipe tororo hima lenga hambwandau hima lenga wunu mi yanisini kichapwa leni mi mekuro. Ei, Yapai o sumbu hinga sukwaro ti, mi okokona kumbwa sukwaro.
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 Ai Yapai ele mwaꞌambwe hinga tinda ete ai tapa tenge tiki tinda ri ani haro. Hima fori ri Che ni hambwanda nambwe. Ri Yapai tombwa rini hambwandau. E, hima fori ri Yapai ni hambwanda nambwe. Ri Che ga ri Che to Yapai ni meku kinani ondiyasiro hima lenga wundombwa rini hambwandau.”
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Wosini ri himache letombwa rini ga wu dawani miyaningisopo ti ri jamekoni wunu ni ri hei hei ya ri sawe, “Hima le ele mwaꞌambwe ku heindau tini wu heiwa, wunu sa wu eripe.
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Kunu a sawenda: Injelembwa Gotri mwanji bwarakarandaro hima lenga king apukolaka hima lenga o apa ku heindau sumbu hinga tini wu hei kinani ete wu wondaro, woro wu hei nambwe. E, do apa ku mendindau mwanji hinga tini wu mendi kinani ete wu wondaro, woro wu mendi nambwe.”
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Lo mwanji hambwandau hima fori Jisas ni simiyanehei ki ri saini ri etisini ya ri sawe, “Ondiyakandiyandau hima, hinde hinga a wosiwa ete da ete da himamwale kipe ri ani hano?”
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Wowani Jisas ya rini sawe, “Bwele mwanji tito lo mwanji tiki dau? Mi hambwawani hinde?”
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Ete wowani mwanji wasa ka hinga ya ri sawe: “‘Gotri o mi Apukolaka, mi sembe ti tinda ete, mi inaka ti tinda ete, mi kwambu ti tinda ete, e, mi hambwa ti tinda ete rini numbwa mi hasini rini keke ma wo.’ Wosini ‘mi hima tape keke mi wondau hingambwa, hima ba fori keke o hingambwa ma wo.” ’
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Wowani Jisas ya rini sawe, “O to, mwanji wasa mwe ti o mi sawenda. O hinga ma wosi. Wosiwa himamwale mihi kipe tumbwa ete dano.”
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Ete wowani lo mwanji hambwandau hima ori hi rihi kapwa rini ino tini ri diyahani Jisas ni ya ri ai sili, “Wo ‘hima ba fori’ namoni sawero?”
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Wowani Jisas mwanji wasa ka hinga ya rini sawe: “Hima fori Jerusalem andosini Jeriko ko tokwe ya ri rai. Wondawani kapwa hima fwele numbo tiki rini wu heini kapwatapa naha rini yesini ri usalikamba leni wu toroni ya wu i. Wosiwani numbo tiki ya ri da, kamindache naha ri hakoro.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Wosiwani o gisi kumbwa puris hima fori o numbo ki ya ta. Ri tani ori hima ri heiwani ri tukuyandawani numbo gamba gamba ri i i rini hei hei ya ri i.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Ete wosiwani Lifai hima kupu fori o numbo kumbwa ri tani ori hima ri heiwani tukuyandawani numbo gamba gamba ri i i rini hei hei ya ri i.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 “Ete wosiwanumbwa Sameriya ko kipe hima fori o numbo ki ri tani ri heiwani hima fori ya tukuyanda. Wondawani rini ni heini rini keke ya ri wo.
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 Wosini rini tambwa takai ri ini, weli tinga waini uku tinga rini owesini ya rini inji. Wosini rini tororasaini ri dongi tenge tiki ya rini lisi. Ete wosini rini raꞌaini hima le tukuyandau aka ki ya rini enependa.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 O gisi humbusiwani nurumbu 10 kina ri rukoni hima tukuyandau yapai chele aka ni ri hasini ya ri sawe, ‘Mini dori hima ni norukweni ma enependa. E, ya ti chiki nambwe nawa ani ai a tano gisi ki ya fonga ai mini ani hano.’
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 “Apa mi hambwawani hinde hinga? Kale hima namili nindo ki hinde na hima forito hiliya hima rini yero ka hima keke funda ete ri wo?”
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Ete wowani lo mwanji hambwandau hima ori ya ri sawe, “Rini keke woni rini okularo hima ori to.” Wowani Jisas ya rini sawe, “Ma ini o sumbu hingambwa ma wo.”
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Wosini wu ini Jisas ko foki ya ri raru. Wowani humwe foti hi tihi ti Mata, tindo rini ra ra ti aka we tiki ya rini rakwai.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Mata hipache foti o aka we ki ya kwai ti da, hi tihi ti Mariya. Tindo tani Apukolaka i seke mu tiki takai ti litisini ri mwanji tini ya ti mendinda.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Wondawani Mata ahirahi leni ti wondani, inakahambwa inakahambwa sumbu leni ya ti hambwanda. Wondani Mata ini Jisas ni ya sawe, “Apukolaka, ka ni mi hambwanda nambweꞌe, ai hipache ani hanjaꞌaisini nimba ti linindawani andombwa ahirahi ti ani otokunandau? Woro ma tini sawewa sa saini tani sa ani okula.”
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Ete wowani Apukolaka mwanji wasa ya tini sawe, “Mata, Mata, inaka miyafo tini ni hambwandawani sembe nihi ti mwaꞌambwe miyafo keke walambe nini indau.
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 Woroti mwaꞌambwe foti kekembwa nu heifu hinga. Mariya o mwaꞌambwe ni ti toro kinani ti linindau. Woro o sumbu kipe tihi ti apa minambwe tini nu na hinga.”
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.